Blokirana sredstva zračnih prijevoznika: skriveni trošak koji utječe na globalnu povezanost

Zamisliti poslovanje u kojem se proizvodi ili usluge uredno prodaju, ali prihod ostaje nedostupan, za većinu industrija značilo bi brzo povlačenje s tržišta.

U zrakoplovstvu, međutim, to je stvarnost s kojom se brojni međunarodni prijevoznici suočavaju godinama. Riječ je o tzv. blokiranim sredstvima - prihodima koje zračni prijevoznici ostvaruju u određenim državama, ali ih zbog deviznih ograničenja ili regulatornih prepreka ne mogu prenijeti u valuti u kojoj posluju, najčešće američkim dolarima.

Na taj je problem upozorio je Thomas Reynaert, viši potpredsjednik za vanjske poslove u IATA-i, ističući kako blokirana sredstva predstavljaju ozbiljnu prijetnju globalnoj povezanosti i gospodarskom rastu.

Blokirana sredstva su prihodi koje zračni prijevoznici ostvare prodajom karata, prijevozom tereta i drugim komercijalnim aktivnostima u nekoj zemlji, ali ih zbog državnih ograničenja ne mogu repatrirati. Najčešći razlozi uključuju nedostatak deviza, kontrole kretanja kapitala ili administrativne prepreke.

Specifičnost zrakoplovne industrije je u tome što se prihodi, u velikom broju država, ostvaruju lokalno dok su ključni troškovi - leasing zrakoplova, gorivo, održavanje i plaće koncentrirani u matičnim državama prijevoznika, u američkim dolarima. Upravo zato bilateralni sporazumi o zračnom prometu u pravilu uključuju odredbe o slobodnoj repatrijaciji sredstava. Međutim, kako upozorava IATA, te se obveze ne poštuju uvijek.

Razmjeri problema: više od 1,2 milijarde dolara

Prema podacima IATA-e, u listopadu 2025. godine globalno je bilo blokirano oko 1,2 milijarde američkih dolara prihoda zračnih prijevoznika. Takvi iznosi izravno utječu na likvidnost kompanija, osobito u industriji koja posluje s vrlo niskim profitnim maržama. Osim neposrednog utjecaja na novčani tok, blokirana sredstva nose i dodatne, često zanemarene troškove.

Jedan od ključnih problema je valutni rizik. Ako lokalna valuta izgubi vrijednost dok su sredstva blokirana, prijevoznik pri konverziji trpi izravan financijski gubitak. Uz to, kompanije su često prisiljene dodatno se zaduživati kako bi pokrile operativne troškove, što u uvjetima rasta kamatnih stopa generira dodatne neplanirane izdatke.

Reynaert taj učinak opisuje kao "premiju rizika povezanosti". Kako bi se zaštitili, prijevoznici taj rizik ugrađuju u poslovne i mrežne odluke, što često rezultira smanjenjem frekvencija, povećanjem cijena karata ili potpunim povlačenjem s pojedinih tržišta. Posljedice toga osjećaju turizam, trgovina i lokalno gospodarstvo.

Primjer Nigerije pokazuje razmjere problema. U razdoblju kada su blokirana sredstva premašila 850 milijuna dolara, cijene avionskih karata dosezale su iznimno visoke razine, dok su pojedini prijevoznici smanjivali ili obustavljali letove.

Za države s ograničenim deviznim rezervama, odluka o raspodjeli dostupnih sredstava predstavlja složen politički i ekonomski izazov. No dugotrajno blokiranje sredstava ima šire posljedice. Takva praksa narušava povjerenje investitora, slabi reputaciju zemlje i dugoročno smanjuje njezinu konkurentnost.

Zračni promet pritom ima ključnu ulogu u gospodarstvu. Prema podacima IATA-e, u 2023. godini zrakoplovstvo je globalno podržavalo 86,5 milijuna radnih mjesta i generiralo 4,1 bilijun američkih dolara, što čini 3,9% svjetskog BDP-a. Više od trećine globalne trgovine po vrijednosti oslanja se na zračni prijevoz.

Moguća rješenja i uloga dijaloga

IATA ističe kako rješenja postoje. Prioritetno uključivanje zrakoplovstva u raspodjelu deviza, pojednostavljenje administrativnih procedura i dosljedna primjena bilateralnih sporazuma mogu ublažiti problem bez destabilizacije lokalnih gospodarstava. Kao pozitivan primjer navodi se upravo Nigerija, gdje je kroz fazni pristup i dijalog došlo do postupnog oslobađanja sredstava.

Zaključno, pitanje blokiranih sredstava nije samo financijsko, već i strateško. Ono izravno utječe na dostupnost destinacija, razvoj turizma i gospodarsku povezanost, što ga čini relevantnom temom ne samo za zračne prijevoznike, već i za sve dionike u turističkom sektoru.