Brnjac: Reforma turizma donosi konkretne učinke

Ministarstvo turizma i sporta zaprimilo je 468 projektnih prijedloga po objavljenim javnim pozivima za projekte javne i privatne turističke infrastrukture.

Za ove pozive temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji su bili raspisani od 5. listopada 2022. godine do 1. ožujka 2023. godine osigurali smo bespovratna sredstva za turistički sektor u ukupnoj vrijednosti od 289,3 milijuna eura, prezentirano je  danas na konferenciji za medije u Ministarstvu turizma. 

Javni pozivi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dio su cjelovite reforme turizma koju provodi Vlada Republike Hrvatske, a koja uključuje donošenje zakonskih i strateških dokumenata, ali i dosad najveće ulaganje u turizam putem sredstava iz EU fondova te iz državnog proračuna u ukupnoj vrijednosti većoj od 1,27 milijarde eura do 2030. godine.

Ministarstvo turizma i sporta, izradilo je Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koju je usvojio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 16. prosinca 2022. godine. Nakon sveobuhvatnih konzultacija s dionicima iz sektora turizma,  uskoro će biti u javnom savjetovanju i Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, kojim će se propisati aktivnosti i konkretne mjere za provedbu Strategije. 

Također, u tijeku je i izrada krovnog zakona za turizam, Zakona o turizmu, kojim će se uspostaviti učinkoviti sustav upravljanja razvojem turizma. Sve navedno dio je velike reforme turizma.

Javni pozivi u okviru NPOO usmjereni su na ostvarenje strateških ciljeva i transformaciju hrvatskog turizma kako bi se osigurala njegova održivost i otpornost u budućnosti.

Brnjac: Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer

Ministarstvo turizma i sporta, započelo je s reformom upravljanja hrvatskim turizmom prije godinu i pol dana i danas  vidimo konkretne rezultate te reforme, navela je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i dodala kako su Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine odredili da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija.

"Ova značajna bespovratna sredstva su namijenjena upravo tome. Naglasak je osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Radi se o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj  za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja. Očekujemo da će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje će učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine. Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer, a velik interes za ove pozive potvrđuje da je sektor spreman za taj iskorak“, ističe Brnjac. 

Spomenutim javnim pozivima od ukupno osigurane vrijednosti bespovratnih sredstava od 289,3 milijuna eura, za javni sektor odnosno za „Regionalnu diversifikaciju i specijalizaciju hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ osigurano je 123,4 milijuna eura, dok je 165,9 milijuna eura bespovratnih sredstava namijenjeno privatnom sektoru za „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“.

Na javni poziv za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a na javni poziv za privatnu infrastrukturu zaprimljeno 248 projektnih prijedloga. 

Svaki javni poziv podijeljen je u tri grupe i to poziv „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 123,4 milijuna eura) na posjetiteljsku infrastrukturu (vrijednost bespovratnih sredstava: 24,6 milijuna eura), infrastrukturu aktivnog turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 37,2 milijuna eura) te infrastrukturu u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 61,7 milijuna eura), a Poziv „Jačanje konkurentnosti poduzetnika te poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma“ (vrijednost bespovratnih sredstava: 165,9 milijuna eura) na razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju (vrijednost bespovratnih sredstava: 135,4 milijuna eura), zelenu i digitalnu tranziciju malih iznajmljivača te njihovu transformaciju u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu (vrijednost bespovratnih sredstava: 6,6 milijuna eura) i poticanje razvoja proizvoda i usluga te poslovnih modela u ekosustavima u lancu vrijednosti turizma koje doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji i rješavanju ključnih izazova u sektoru turizma (vrijednost bespovratnih sredstava: 23,9 milijuna eura).

Rok za evaluaciju projektnih prijedloga je 90 dana nakon čega slijedi Odluka o financiranju te zaključivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Svi ugovoreni projekti moraju biti završeni do lipnja 2025. godine, kako je to predviđeno i uvjetima poziva. 

Analizu učinka ulaganja u zdravstveni turizam na hrvatsko gospodarstvo

Ministarstvo je u suradnji s Ekonomskim institutom izradilo analizu učinka ulaganja u zdravstveni turizam na hrvatsko gospodarstvo.

Analiza pokazuje kako ulaganje od 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam ima potencijal pokrenuti novi investicijski ciklus u hrvatskom gospodarstvu.

Procjenjuje se da bi takvo ulaganje u kratkom roku moglo generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8 posto ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. godini te da bi stvorilo 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, što predstavlja 0,8 posto ukupno ostvarenog bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini.

Većina pozitivnog učinka ulaganja u zdravstveni turizam za generiranje novih investicija ostvaruje se u kratkom roku, ali kod bruto domaćeg proizvoda ova ulaganja generiraju još znatno veće učinke u dugom roku. Ukupni procijenjeni učinci na stvaranje novog bruto domaćeg proizvoda stoga su procijenjeni na 1,26 milijardi eura, što je 2,8 posto domaćeg proizvoda ostvarenog u Hrvatskoj u 2021..

„Svi ovi podaci potvrđuju nam kako će ove investicije dati novi zamah hrvatskom turizmu, ali i gospodarstvu u cjelini. Kako bismo zadržali kontinuitet ulaganja, osigurali smo i više od 200 milijuna eura u sklopu Višegodišnjeg financijskog okvira za projekte iz sektora turizma i sporta, kojima će biti omogućen nastavak ovog investicijskog ciklusa“, zaključila je Brnjac. 

Foto: MINTS