eVisitor: Srpanj blagi pad, ukupno blagi rast

Statistika nam daje brojke, ali ako ne razumijemo što stoji iza njih onda su to samo suhoparni podaci.

Jer pad s ključnog tržišta poput Njemačke, ili rast iz SAD-a, nisu samo decimalne razlike, to su signali s tržišta. A ako ne čitamo te signale, ako ne pratimo promjene u motivaciji putovanja, ponašanju gostiju i strukturi tržišta onda turizam vodimo po inerciji, a ne po strategiji.

Turizam nije Excel tablica. Turizam je živi sustav, a trendovi su upozorenja. Reagirati na vrijeme je upravo "the" razlika između upravljanja i čekanja.

Donosimo statistiku iz eVisitora za srpanj i za prvih sedam mjeseci.

U srpnju 2025. zabilježeno je nešto smanjeni turistički promet u usporedbi s lanjskim istim razdobljem: dolasci su iznosili 4,60 milijuna (indeks 98), dok je ukupno ostvareno 29,22 milijuna noćenja (indeks 99). 

Glavninu noćenja realizirali su strani turisti: 4,17 milijuna dolazaka i 25,95 milijuna noćenja, dok domaći turisti bilježe 429 tisuća dolazaka i 3,27 milijuna noćenja. 

Komercijalni objekti činili su 86 % noćenja ( 12% nekomercijalni, 2% nautika ), a među njima je najviše dominirao obiteljski smještaj (49 %) i hoteli (20 %), dok kampovi čine 23 %. 

Najposjećenije županije i destinacije

Po noćenjima u srpnju prednjače Istra (7,90 milijuna), Splitsko-dalmatinska (5,72 milijuna) i Kvarner (5,04 milijuna) županija. Istra drži gotovo 27 % udjela u ukupnom prometu. 

Među destinacijama vode Rovinj s više od milijun noćenja, pa Vir, Medulin, Poreč, Umag.

Promet tijekom prvih sedam mjeseci

Od siječnja do srpnja 2025. zabilježeno je 12,21 milijun dolazaka (indeks 102) te 58,71 milijun noćenja (indeks također 102), što potvrđuje stabilan rast od 2% u odnosu na 2024. 

Strani turisti ostvarili su 10,35 milijuna dolazaka i 51,44 milijuna noćenja, dok su domaći bili aktivniji uz 1,86 milijuna dolazaka i 7,27 milijuna noćenja, uz značajan rast domaćeg tržišta (indeks 108) 

Obiteljski smještaj prednjači s udjelom od 41 % u noćenjima, hoteli čine 28 %, kampovi 22 %, dok nekomercijalni smještaj bilježi oko 10 % udjela te nautika 3 %. 

Njemačka je kao i uvijek zadržala status najvećeg izvorišnog tržišta za hrvatski turizam, iako imam mali pad dolazaka i noćenja sa našeg glavnog emitivnog tržišta.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2025. rast dolazaka i noćenja ostvaren je s tržišta Poljske, Španjolske, Norveška, Srbije, Sad-a, Itlije, BiH, Ujedinjene Kraljevine i Hrvatske dok su Njemačka, Češka, Francuska, Nizozemska i Danskazabilježile pad.

U razdoblju siječanj - srpanj 2025. godine s njemačkog tržišta zabilježen je pad dolazaka od -2% te pad noćenja od -2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

S obzirom na važnost njemačkog tržišta za hrvatski turizam ovaj pad je signal za zabrinutost, ali ne nužno i iznenađenje, budući da su već ranije dolazile informacije o zasićenju dijela njemačkih gostiju sezonskom i obalnom ponudom, pojačanom fokusu na održivi turizam i boravak u vlastitoj zemlji te promjenama navika, uključujući last minute rezervacije i kraće boravke.

Najviše noćenja nakon Njemačke, bilježi se iz Slovenije pa domaćeg tržišta, Austrije, Poljske, Češke ( 5%).

Više detalja u prilogu. 

PRILOG: INFORMACIJA O STATISTIČKIM POKAZATELJIMA TURISTIČKOG PROMETA - srpanj 2025. i siječanj – srpanj 2025.