Glavina: U ljetnim mjesecima, osim na kontinentu, više nemamo prostora za rast

U prvih osam mjeseci u Hrvatskoj je ostvareno 16.854.961 dolazaka ili rast od 4% i 89.524.451 noćenja što iznosi rast od 1% u broju noćenja spram 2023. godine, podaci su iz eVisitora koji su objavljeni danas na predstavljanju turističkih rezultata za prvih osam mjeseci 2024. godine koje su predstavili ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor HTZ-a, Kristjan Staničić.

"Imamo preko 5.44 milijardi eura potrošnje, fiskaliziranog prometa. To je 11.55 posto više nego lani. Računa je 5.5 posto više nego lani" naglasio je ministar Glavina, što je svakako puno važnije od same statistike.

Također, ako gledamo cestovni, zračni i morski promet u svim kategorijama je zabilježen rast prometa.

U prvih osam mjeseci hrvatskim autocestama prošlo više od 53 milijuna vozila što je 9% više nego u istom razdoblju prošle godine, brodovima Jadrolinije prevezeno 9,6 milijuna putnika i 2,8 milijuna vozila, što predstavlja rast od 2,4% u odnosu na 2023. te da sve naše zračne luke bilježe veći promet nego u prvih osam mjeseci prošle godine i to u prosjeku za 21% posto ( ZL Zagreb 16%, ZL Split 7%, ZL Dubrovnik 21% i ZL Zadar 30%).

Njemačka, domaće tržište i Slovenija u TOP 3 tržišta

U prvih osam mjeseci je tradicionalno stranih gostiju bilo najviše iz Njemačke, pa slijede gosti iz Slovenije, Austrije, Poljske i Češke.

Posebno zabrinjava značajan pad našeg glavnog emitivnog tržišta. Tako su u lipnju turisti iz Njemačke ostvarili pad od 19,4% u dolascima i pad od 32,0% u noćenjima, dok je u prvih osam mjeseci pad broja dolazaka Nijemaca -4 posto, a noćenja od -6 posto.

No kako je naglašavaju iz HTZ-a, ako se radi usporedba sa 2019. godinom radi se o rastu od 6 posto u broju dolazaka i pet posto u broju noćenja s Njemačkog tržišta ( usporedba prvih 8 mjeseci 2024 i 2019. )

Veliki pad je zadnji par godina sa talijanskog tržišta. Ove sezone je 5 posto manje dolazaka i 7 posto manje noćenja Talijana, no u odnosu na 2019. radi se o značajnom padu od 23 posto u dolascima i 28 posto u broju noćenja. 

Zanimljiv je rast domaćeg tržišta, koje je naše drugo tržište nakon Njemačkog. U prvih osam mjeseci broj domaćih turista je narastao na 2.196.055 ili 8% više dolazaka nego prošle godine, dok je broj domaćih noćenja rastao za rastao za 1% tj. ostvareno je 10.810.906 milijuna noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ako gledamo usporedbu s 2019. godinom, imamo 23% više dolazaka, no 1% manje noćenja s domaćeg tržišta.

Kada govorimo preciznije o rezultatima, u morskim županijama do kraja kolovoza ostvareno je 15 milijuna dolazaka i 85,7 milijuna noćenja odnosno 3% više dolazaka i 1% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a najposjećenije su bile Istarska županija sa 4,2 milijuna dolazaka, zatim Splitsko-dalmatinska županija (3,2 milijuna) te Primorsko-goranska (2,6 milijuna). Kontinentalne županije u tom razdoblju su ostvarile 938 tisuća dolazaka i 1,9 milijuna noćenja odnosno 6% više dolazaka i 5% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Glavina: U ljetnim mjesecima, osim na kontinentu, više nemamo prostora za rast.

„Možemo biti zadovoljni s ostvarenim rezultatima do sada, jer prate naše strateške ciljeve, koji su usmjereni na rast u pred i posezoni, a na zadržavanju istih, ili čak i manjih brojki, koje ostvarujemo u ljetnim mjesecima, jer u tom razdoblju, osim na kontinentu, više nemamo prostora za rast. Kada govorimo o financijskim pokazateljima, njima također možemo biti zadovoljni, jer projekcije HNB-a pokazuju kako ćemo ponovo ostvariti rekordne prihode, a broj fiskaliziranih računa na razini prvih 8 mjeseci porastao je za 5,5%, dok je vrijednost porasla za 12%“, rekao je u uvodu ministar Glavina.

Glavina se osvrnuo i popunjenost smještaja u razdoblju od siječnja do kolovoza 2024. te istaknuo kako u odnosu na 2019., u 2024. godini bilježi se rast kapaciteta od 15%, odnosno više od 250.000 kreveta od čega je najveći broj od 170.000 u nekomercijalnom smještaju.

"U 2024. u odnosu na 2023. bilježimo rast ukupnih kapaciteta od 3% odnosno 67.000 novih kreveta, od čega 27.000 u nekomercijalnom smještaju i 25.000 u objektima u domaćinstvu, a sve vrste smještaja bilježe pad popunjenosti u odnosu na 2023. izuzev hotela koji bilježe 2% bolju popunjenost. Ovi podaci samo su dio pokazatelja koji potvrđuju kako nam je nužno daljnje planiranje razvoja turizma, jer vidimo porast broja smještajnih objekata određene vrste, a pad popunjenosti. Zato su nam potrebne izrade planova upravljanja i usmjeravanje razvoja turizma na razini destinacije, dok ćemo s nacionalne razine u fokus staviti izazove hiperinflacije ponude smještajnih kapaciteta, jer samo na taj način možemo osigurati i njegovu održivost“, zaključio je Glavina.

Iza nas su glavni ljetni mjeseci, odnosno sama špica turističke godine tijekom koje smo uspješno zadržali pozitivne trendove, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice i dodao:

"Da je tome tako najbolje potvrđuje mjesec kolovoz tijekom kojeg je u našoj zemlji ostvareno 4,9 milijuna dolazaka i 31,6 milijuna noćenja. Navedeno u odnosu na lani predstavlja rast od 5 posto u dolascima, dok su ostvarena noćenja na razini lanjskog kolovoza. Takvi rezultati su u potpunosti u skladu s našom strategijom koja za cilj ima daljnje jačanje prometa u pred i posezoni pa smo s tim ciljem nedavno pokrenuli i posezonsku promotivnu kampanju koja je aktivna na šest inozemnih tržišta. Kroz listopad pokrećemo i kampanju za poticanje ranog bukinga, koja će biti aktivna do veljače iduće godine na tržištima Njemačke, Austrije, UK-a, Belgije, Nizozemske i dr.“, rekao je Staničić nadodavši kako će u studenom, na sajmu WTM u Londonu, biti premijerno predstavljen novi koncept štanda kojim će se Hrvatska predstavljati na sajamskim nastupima u 2025. godini.