Graševina: kraljica slavonskih vinograda koja traži ozbiljan strateški iskorak

Kada govorimo o brendiranju vina u Hrvatskoj, nemoguće je ne spomenuti primjere iz Istre i Dalmacije, regije koje su planski, sustavno i dosljedno izgradile svoj identitet oko autohtonih sorti poput malvazije i pošipa. Njihova snaga nije samo u kvaliteti vina, već u jasno definiranoj poruci: ovo je vino koje predstavlja našu regiju, našu kulturu i naš terroir.

Slavonija, s druge strane, iako stoljećima njeguje vinogradarsku tradiciju, predugo je ostajala u sjeni tog narativa. Graševina, najzastupljenija hrvatska vinska sorta, istovremeno je i najzapostavljenija u smislu brendiranja. Često marginalizirana kao „vino za gemišt“, iako nepravedno, nosila je reputaciju vina koje „nema priču“. No vremena se mijenjaju.

U posljednjih nekoliko godina sve više slavonskih vinara ulaže znanje, trud i viziju u proizvodnju vrhunske graševine. I rezultati ne izostaju, brojne zlatne medalje, šampionske titule i priznanja na međunarodnim natjecanjima jasno govore da graševina može stajati rame uz rame s najboljim europskim bijelim vinima. Od suhih do predikata, od pjenušaca do arhivskih etiketa, graševina postaje sve kompleksnija, modernija i tržišno konkurentnija.

No ono što još uvijek nedostaje, i što Istra i Dalmacija već godinama imaju, je strateški, koordinirani iskorak prema tržišnom pozicioniranju graševine kao prepoznatljivog nacionalnog brenda. Slavonija mora odlučno reći: graševina nije samo sorta, ona je naš potpis.

To znači ulaganje u storytelling, edukaciju tržišta, povezivanje s gastronomijom, vinskim turizmom i kulturnom baštinom. Jer graševina nije samo vino. Ona je prilika da Slavonija konačno postane ono što po svemu već jest: relevantna vinska regija Europe.

Festival graševine 2025: Kutjevo ponovno u znaku kraljice hrvatskih vina

Upravo u tom duhu, graševine kao strateške vinske sorte Slavonije i Hrvatske, grad Kutjevo je i ove godine bio domaćin Festivala graševine, manifestacije koja već gotovo dva desetljeća slavi ne samo vino, već cijelu kulturu, znanje i tradiciju koja stoji iza svake butelje.

Na 18. izdanju Festivala, održanom 6. lipnja 2025., okupili su se vinari, sommelieri, enolozi, znanstvenici i ljubitelji vina iz cijele Hrvatske i inozemstva. Organizaciju potpisuje Udruga Kutjevački vinari, koja iz godine u godinu podiže razinu manifestacije – i produkcijski i stručnim sadržajem.

Najbolje graševine 2025. – kvaliteta bez kompromisa

U impresivnom ambijentu Dvorca Kutjevo, Salon vina ponovno je ponudio ono najvažnije - direktan kontakt posjetitelja s vinarima i vinima. Ove godine pristiglo je 104 uzorka graševine, a šampionske titule otišle su u ruke etabliranih imena:

• Kutjevo d.d. – Vrhunska graševina (berba 2024.)

• Vina Antunović – Graševina Tradition Grand Selection (berba 2021.)

• Krauthaker – Graševina Mitrovac (berba 2019.)

• Kutjevo d.d. – Graševina Ledeno vino (2018.)

• Vitis (Josipović) – pjenušac Jazz (berba 2019.)

Zanimljivo je primijetiti kako graševina pokazuje snagu kroz različite stilove. od mladih vina i arhivskih etiketa do predikata i pjenušaca. Taj potencijal treba iskoristiti kao tržišni alat, a ne samo tehnički dokaz raznolikosti.

Posebnu težinu festivalu daju i velike zlatne diplome koje su ove godine otišle u ruke vinarija Galić, Krauthaker i Kutjevo d.d., potvrđujući kako najveći graševinari Hrvatske dolaze upravo iz srca Slavonije.

Edukacija i enološko iskustvo kao temelj vinskog razvoja

U okviru festivala održane su i stručne vinske radionice – još jedan dokaz da graševina nije samo proizvod, već i platforma za razvoj znanja. U restoranu Slavonska kuća Vinkomir, radionica „Graševina i srce: mnogo više od alkohola“ otvorila je zanimljivu poveznicu između vina i zdravlja, dok je radionica „Prvak s prvacima“ kroz vođeno kušanje prikazala raskoš najboljih graševina.

Gala večere u restoranu vinarije Galić i Slavonskoj kući još su jednom pokazale da gastronomija i vino moraju ići ruku pod ruku – i da se kroz takva iskustva stvara dodana vrijednost, ne samo za vinare, već i za destinaciju.

Graševina traži i zaslužuje nacionalnu strategiju

Festival graševine nije samo manifestacija, to je ogledalo potencijala koji Slavonija ima, ali još nije potpuno iskoristila. Za razliku od Istre i Dalmacije koje su jasno brendirale svoje sorte i povezale ih s turizmom, Slavonija još uvijek fragmentirano komunicira svoju vinsku priču.

Vrijeme je da se to promijeni. Potrebna je nacionalna strategija pozicioniranja graševine kao hrvatskog premium vina, uz snažnu potporu turističkog sektora, državnih institucija, vinskih udruga i lokalnih zajednica.

Jer graševina nije samo sorta. Graševina je Slavonija u čaši. A Slavonija, ako joj damo prostor, može biti vodeća hrvatska vinska regija, ne samo po količini, već po kvaliteti, priči i iskustvu koje nudi.

Upravo istočna Hrvatska, s vinogorjima poput Kutjeva, Feričanaca, Iloka, Baranje i Erduta, čini okosnicu hrvatske vinske proizvodnje, kako po broju vinograda, tako i po količini proizvedenog vina. Ovdje djeluju neke od najvećih, najdugovječnijih i međunarodno najnagrađivanijih vinarija u Hrvatskoj: Kutjevo d.d., Krauthaker, Enosophia, Iločki podrumi, Belje, Vina Antunović, Vina Kalazić, Erdutski vinogradi…

Godišnje se u Slavoniji proizvede i do 40% ukupne hrvatske količine vina, s dominantnom sortom graševinom, koja je ovdje pronašla svoj idealan terroir s balansom topline, nadmorske visine i kontinentalne svježine.

Za razliku od medijski eksponiranijih vinskih priča iz Istre i Dalmacije, slavonski vinari su više ulagali u proizvodnju i kvalitetu nego u imidž, ali upravo to se sada počinje mijenjati. Pojavljuju se nova lica, moderne etikete, vrhunski pjenušci, arhivska vina i sve veća prisutnost na međunarodnim natjecanjima i vinskim kartama renomiranih restorana.

Slavonija je vinska regija po svom DNK-u, a uz ozbiljan iskorak u brendiranju i povezivanju s eno-gastro turizmom, može postati i vodeća turistička vinska destinacija kontinentalne Europe.

Foto: Turistička zajednica Grada Kutjeva