EN
HR
Hrvatsku je tijekom prvih deset mjeseci 2026. godine posjetilo 21,3 milijuna turista, koji su ostvarili gotovo 109 milijuna noćenja.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), broj dolazaka povećan je za 1,6 posto, a broj noćenja za jedan posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Listopad je pritom donio 1,2 milijuna dolazaka i četiri milijuna noćenja, uz posebno zanimljive razlike između domaćeg i inozemnog tržišta.
Prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew, u listopadu je zabilježeno 1,6 posto više turističkih dolazaka nego u istom mjesecu 2025. godine, dok je broj ostvarenih noćenja ostao približno na prošlogodišnjoj razini. Međutim, iza ukupnih rezultata kriju se različita kretanja jer domaći turisti bilježe osjetan rast, dok su strani gosti ostvarili nešto manje dolazaka i noćenja.
Domaći turisti u listopadu ostvarili gotovo 600 tisuća noćenja
U listopadu je Hrvatsku posjetilo 950,7 tisuća stranih turista, koji su ostvarili približno 3,4 milijuna noćenja. U odnosu na isti mjesec prošle godine riječ je o padu dolazaka od 0,3 posto te padu noćenja od 1,4 posto. Istodobno je evidentirano 268,5 tisuća domaćih turista, odnosno devet posto više nego lani, dok je njihovih 597,4 tisuće noćenja predstavljalo rast od 8,5 posto. Takav rezultat domaće je goste pozicionirao na drugo mjesto među svim tržištima prema broju noćenja u listopadu, odmah iza Njemačke. Domaće tržište tako ponovno potvrđuje važnost za turistički promet izvan glavne sezone, osobito u razdoblju kada se smanjuje intenzitet međunarodnih putovanja prema jadranskim destinacijama.
Njemačka u padu, Slovenija i Austrija rastu
Njemačka je i tijekom listopada zadržala vodeću poziciju prema broju ostvarenih noćenja, ali je pritom zabilježila pad od 8,7 posto u odnosu na listopad prošle godine. S druge strane, slovenski turisti ostvarili su rast noćenja od 18 posto, dok su austrijski gosti zabilježili povećanje od 9,7 posto.
Različita kretanja vidljiva su i na ostalim važnim tržištima. Britanski turisti ostvarili su 3,4 posto manje noćenja, američki gosti zadržali su prošlogodišnju razinu, dok su poljski turisti ostvarili rast od 3,6 posto. Švicarsko tržište bilježi pad od 1,4 posto, francusko od pet posto, a tržište Bosne i Hercegovine ostalo je približno na prošlogodišnjoj razini.
Listopadski rezultati pritom pokazuju da se turistička potražnja ne razvija jednako na svim emitivnim tržištima. Dok pojedina bliža europska tržišta, poput Slovenije i Austrije, ostvaruju dvoznamenkasti ili relativno snažan rast, na najvećem hrvatskom emitivnom tržištu, Njemačkoj, zabilježen je osjetan pad noćenja. Riječ je o pokazatelju koji zaslužuje pozornost, osobito u kontekstu sve većeg naglaska na produljenje turističke sezone.
Hoteli vode u listopadu, kampovi ostvarili rast
Prema vrstama smještaja, najveći broj noćenja tijekom listopada ostvaren je u hotelima, ukupno 1,86 milijuna, što predstavlja blagi pad od 0,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Objekti u domaćinstvu ostvarili su 875,2 tisuće noćenja, odnosno 2,6 posto manje, dok su kampovi zabilježili 511,7 tisuća noćenja i rast od šest posto.
Upravo je razlika među smještajnim segmentima jedan od zanimljivijih pokazatelja listopadskog prometa. Iako hoteli ostaju najvažnija kategorija smještaja tijekom jesenskih mjeseci, kampovi su među navedene tri kategorije ostvarili najbolji međugodišnji rezultat. To pokazuje da se potražnja u posezoni ne kreće jednako u svim segmentima smještajne ponude, pri čemu bi za potpunije razumijevanje tih razlika trebalo analizirati i raspoložive kapacitete, popunjenost te poslovne rezultate pojedinih kategorija.
Objekti u domaćinstvu i dalje ostvaruju najveći udio godišnjih noćenja
Promatrajući razdoblje od siječnja do kraja listopada, struktura smještaja izgleda drugačije nego u samom listopadu. Najveći udio ukupnih noćenja, 36,2 posto, ostvaren je u objektima u domaćinstvu, dok je među županijama vodeća Istarska županija s približno 28 posto ukupnog turističkog prometa mjerenog noćenjima.
Na razini prvih deset mjeseci strani turisti ostvarili su 87,5 posto ukupnih noćenja, uz povećanje od 0,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Domaći turisti istodobno su ostvarili rast noćenja od 4,7 posto, potvrđujući da je njihov doprinos ukupnom povećanju turističkog prometa proporcionalno snažniji od njihova udjela u ukupnim noćenjima.
Broj dolazaka raste brže od broja noćenja
Ukupni rezultati potvrđuju da hrvatski turizam i u 2026. godini bilježi rast turističkog prometa, ali istodobno otvaraju nekoliko važnih pitanja za analizu turističkih kretanja. Naime, broj dolazaka raste brže od broja noćenja, što upućuje na blago smanjenje prosječnog trajanja boravka, dok listopadski podaci pokazuju da se rast domaće potražnje i pojedinih bližih emitivnih tržišta odvija usporedno s padom na nekim tradicionalno važnim inozemnim tržištima.
Za turistički sektor posebno je važno pratiti hoće li se takva kretanja nastaviti i u sljedećim mjesecima, odnosno koliko se promjene u strukturi gostiju i trajanju boravka odražavaju na poslovne rezultate smještajnih objekata i destinacija. Sam broj dolazaka i noćenja pritom nije dovoljan za ocjenu ukupne uspješnosti turističke godine jer ne pokazuje prihode, ostvarene cijene, profitabilnost ni potrošnju gostiju.
Listopadski rezultati stoga daju relativno stabilnu sliku ukupne turističke potražnje, ali i potvrđuju da rast hrvatskog turizma nije ravnomjeran među tržištima i smještajnim segmentima. Upravo će te razlike, uz financijske pokazatelje, biti važne za potpuniju ocjenu turističke 2026. godine.
