I atmosfera i more sve topliji: Sredozemlje se zagrijava osobito brzo, time i Jadran

U nedavnoj HTV-ovoj emisiji 'Otvoreno' govornici su raspravljali o klimatskim promjenama i što one sa sobom nose.

Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, komentirajući nevrijeme u Slavonskom Brodu rekao je kako ulazimo u dio godine kada ćemo se sve češće susretati s nepredvidljivim događajima.

O tome i drugim temama govorili su Krešimir Kuk (seizmolog sa Geofizičkog odsjeka PMF-a), Goran Mazija (voditelj Geotehničkog katastra grada Zagreba), dr. sc. Ivan Güttler (glavni ravnatelj DHMZ-a) i dr. sc. Natalija Dunić (Laboratorij za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu).

/// Zabrana posuda s ledom, novi hoteli s manje kada, ušteda i ponovno korištenje vode...

More

Dunić je kao jedan od glavnih problema vezanih uz more navela porast razine, ali i temperature. Istaknula je da temperatura sustava generalno raste.

"Kako raste u atmosferi, tako raste i u moru. I ono što bilježimo već posebice zadnjih pet godina, nažalost, brojimo rekorde. Kako diljem svijeta, a oni malo veći rekordi se ipak mogu vidjeti i u Sredozemlju, a isto tako i u našem moru", rekla je. 

Rekordna temperatura najviše je zabilježena na površinskom dijelu mora. Za razliku od površinskog sloja, koji generalno može biti ohlađen ili zagrijan, u dubljim slojevima su potrebni određeni procesi kako bi se ohladili.

/// Vedran Dorušić: More treba čuvati jer je ono naš resurs, a ne tisuće apartmana

Procesi koji su inače zaslužni za to, upravo zbog nedostatka nekih atmosferskih procesa, oslabe i nema jednostavnog načina za hlađenje kao na površini. 

Što se tiče razine, ona nastavlja rasti, a slanost mora ovisi o više faktora. "Posebice na površini se može već uočiti na određenim područjima da je salinitet dosta visok, upravo radi isparavanja koje se događa na granici između mora i atmosfere", kazala je. 

/// Scenarij dekarbonizacije turizma: Turizam može rasti i u klimatski neutralnom svijetu

U Jadranskom moru je specifična jedna druga pojava, kaže, a to je ulazak, odnosno redistribucija vodenih masa. Između toga ulazi Levantinska voda koja je nastala na istočnom dijelu Sredozemlja, a koja je vrlo slana.

Ta se voda već duže vrijeme zadržava u srednjem sloju u Jadranu, stoga bilježimo povišeni salinitet. Isto tako je i u srednjim slojevima, otkrila je.

/// Spašavanje radnih mjesta: Zbog suše, u Kataloniji dozvoljena privatna postrojenja za desalinizaciju

"Interesantno je jedno istraživanje koje je pokazalo da je 2017. godine, kad je još bila jaka zima, kad je bilo dovoljno hladno da ohladi površinu mora iznad dubokog mora u Jadranu, a to je Južnojadranska kotlina, bilo je sasvim dovoljno da ohladi površinski dio sloja i tu su se stvorili konvektivni procesi u površinskom dijelu, ali su bili pospješeni upravo zbog tog saliniteta koje je prodiralo i u dublje slojeve", istaknula je Dunić, pojašnjavajući kako porast toplinskih valova u atmosferi slijede toplinski valovi u moru.

/// Silvia Buttignoni, JU Natura Histrica: Turizam treba ići u smjeru obostranog zadovoljstva, žitelja određenog prostora i gosta

Nevremena

Komentirajući nevrijeme u Slavonskom Brodu, Ivan Güttler je rekao kako ulazimo u dio godine kada ćemo sve češće imati ovakve događaje.

"Imamo prolaz tzv. hladne fronte preko naših krajeva, koja u ovom slučaju donosi konvektivnu oborinu", rekao je i dodao kako su kolege iz civilne zaštite imale pune ruke posla. U Slavonskom Brodu spašavali su muškarca koji je zapeo automobilom ispod podvožnjaka. 

/// Greenwashing: Europski zračni prijevoznici pod istragom zbog obmanjujućih marketinških poruka

S obzirom na aktualnu situaciju i razne vremenske neprilike opasne po život, gledatelj emisije postavio je pitanje planira li DHMZ imati 24-satna dežurstva kako bi pravovremeno obavještavao građane.

"Dio DHMZ-a je uvijek budan, naše kolege u Rijeci i Splitu koji brinu za pomorsku meteorološku službu imaju sustav od nula do 24. Kolege u Zagrebu pokrivaju specifične, opasne vremenske situacije tijekom noći, a ako je potrebna suradnja s Civilnom zaštitom, Vatrogasnom zajednicom i Hrvatskim vodama tada upadaju kolege iz Splita i Rijeke", odgovorio je.

/// Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena u sektoru turizma

Dio glavnih metereoloških postaja također noću ne staje. "Bit će nam potrebna nova zgrada DHMZ-a s boljim uvjetima. Trenutno smo u zakupu, u prostoru u kojem nemamo uvjete za takav oblik posvećenog rada. No, primjerice, požar u Osijeku koji je tražio naš angažman 0/24, pokrile su kolege u Zagrebu, Splitu i Rijeci", kazao je Güttler.

Rekordi

Veljača i ožujak su bili vrlo topli, travanj je bio zanimljiv po tome što je prva polovica mjeseca bila izuzetno topla, obarali su se čak i rekordi u dijelovima Hrvatske, a druga polovica mjeseca obilježena je naglim padom temperature. 

"Kad govorimo globalno o temperaturi, imamo više procesa, a 2023. godina je stvarno iskočila kao najtoplija dosad. Na području Tihog oceana pojavio se i jedan fenomen koji je dodatno digao temperaturu planeta, uz ono globalno zagrijavanje koje imamo. Htio bih naglasiti da smo dijelu gledatelja možda već naporni jer svake godine govorimo o rušenju rekorda, no klima se očito mijenja. Imamo puno više energije i vodene pare, a uvjeti su takvi da neki događaj do kojeg bi došlo i bez klimatskih promjena, sada je jači za 20 do 30 posto", otkrio je Güttler.

/// Stigao je El Nino. Hoće li utjecati na vrijeme u Europi i koje su moguće posljedice po turizam?

Javna rasprava o klimatskim promjenama u posljednje vrijeme više ide u smjeru klimatske akcije, kako klimatske promjene usporiti, a na kraju i zaustaviti, uočio je. 

"Sve se više govori o tome kako možemo ubrzati našu tranziciju u društvo koje manje emitira stakleničke plinove jer su oni primarni uzrok klimatskih promjena. Drugi skup klimatskih akcija je prilagodba na klimatske promjene, mi smo u Hrvatskoj aktivirali sustav obrane od požara i sustav obrane od poplava", naveo je. 

U DHMZ-u brinu za nekoliko sustava za rana upozorenja, dodao je, a njegova glavna poruka je kako ne treba sjediti prekriženih ruku i brojati rekorde koji se događaju jer "danas stvarno imamo tehnološka rješenja koja nam mogu pomoći i u ublažavanju i u prilagodbi", zaključio je Güttler.

/// Koji europski gradovi čine najviše u borbi protiv klimatskih promjena?

Klizišta i potresi

Goran Mazija osvrnuo se na klizišta i na aktualno klizište na Pantovčaku. "To se klizište pojavilo s 5. na 6. ožujka i od tada je sve aktivnije i aktivnije, svaka kiša pa i ova danas sasvim sigurno će prouzrokovati određena slijeganja. Ja sam već sad lagano nervozan, ne znam što me čeka sutra, ujutro i noćas, zato što voda dodatno pospješuje pomak", opisao je dodajući kako Ured predsjednika nije u opasnosti.

Područje Zagreba je dosta opterećeno klizištima. Imamo oko 1100 aktivnih klizišta, a neka su i umirena. U Hrvatskoj najviše problema po tom pitanju, osim Zagreba, ima područje Karlovca i Varaždina, kazao je Mazija. Klizišta i potrese komentirao je i Krešimir Kuk, seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

"Svaka trešnja tla, pogotovo ona jača, pospješuje i ubrzava te procese, ali potresi ih u principu neće generirati ako oni već nisu spremni da se tako nešto dogodi. Količina vode u tlu je vrlo značajna pa onda te kombinacije zapravo trešnje i nekih drugih faktora dolaze do izražaja", otkrio je Kuk. Nedavno su potresi pogodili područje Slunja i okolice, bilo ih je ukupno desetak, od toga dva jača.

/// Hrvatska je visokorizična kada je riječ o požarima. Koliko mogu globalno zatopljenje i požari utjecati na turizam?

"To je izazvalo čuđenje, ali to je pitanje interpretacije. I starije lokalno stanovništvo je reklo da se ne sjeća tako jakih potresa, no ako gledamo šire područje, blizinu Banovine, Banja Luka gdje je 1969. godine bio katastrofalan potres… Sve su to bliska područja", kazao je. 

Većina Hrvatske je aktivna te se potresi događaju na raznim mjestima. Ovo nije iznenađenje, smatra, ali uvijek kada na nekom području duže vremena nema jačih potresa, novi "izaziva čuđenje i često se interpretira da tamo nije bilo potresa", objasnio je seizmolog.

/// Utjecaj klimatskih promjena: Grčka pretvara boravišnu pristojbu u 'zelenu naknadu'

Naslovna fotografija: Pixabay