Mediteran kakav je nekad bio ili turizam dodane vrijednosti kojem moramo težiti

Članak inspiriran LinkedIn postom tvrtke Internova.

Internova je osnovana 1991. godine kao mala tvrtka za trgovinu namještajem. Uz sve veće upite za prilagodbu namještaja, odlučili smo pokrenuti našu vlastitu proizvodnju i uz trgovinu namještajem, proizvoditi namještaj po mjeri.

Tvrtka Internova stvara i djeluje iz Pazina, što znači da upravo u Pazin privlači visokokvalitetni kadar, zadržava ljude u Pazinu i okolici te otvara neku novu perspektivu. Trenutno zapošljavaju oko 50 ljudi.

Post nema veze direktno sa člankom, tvrtka se pohvalila odrađenim poslom za jednog domaćeg klijenta iz sektora turizma, no ono što je inspiracija za ovaj članak je činjenica da tvrtka indirektno živi od turizma. A nema smještaj niti ima restoran, nego stvara i djeluje u Hrvatskoj te je primjer dodane vrijednosti turizma kojem moramo težiti. 

Ne, ne radi se o sponzoriranom članku, nego o narativu o kojem kao država koja je toliko ovisna o turizmu itekako mora raspravljati i razmišljati.

To je dodana vrijednost turizma. Jačanje lokalne ekonomije koja se naslanja na turizam. A ne da turizam potiče uvoz. Dapače, upravo turizam mora biti alat / resurs za jačanje domaćih kompanija, koje će rasti i razvijati te u končanici izvoziti svoje usluge i proizvode upravo na referenci našeg turizma. 

Koliko vidim na njihovoj web stranici, projekt Cantine Saints Hills nije jedina domaća referenca, dapače, radili su na velikim projektima u hrvatskom hotelijerstvu, od Hotela Grand Brioni u Puli, Masina Resort na Hvaru, Hotel Adriatic u Rovinju, a sve više je u referenci i strani partneri kao što je The Leo Grand Hotel u Beču i Tribe Hotel u Njemačkoj. 

Što je dokaz i potvrda gornjim tvrdnjama. Naš se turizam mora oslanjati na domaće kapacitete i znanje. To je u samom DNA ili esenciji turizma. U suprotnom turizm u široj slici nema smisla.

Dodana vrijednost turizma leži u njegovoj sposobnosti da osnaži lokalnu ekonomiju, očuva resurse i kulturu, te doprinese održivom i uravnoteženom razvoju kako lokalne tako i nacionalne zajednice. To je moguće samo kada se turizam planira i razvija s primarnim ciljem da koristi lokalnim resursima i stanovništvu. 

Jer korištenje lokalnih resursa u turizmu stvara lanac ekonomske aktivnosti koji uključuje lokalne proizvođače, obrtnike, pružatelje usluga i druge sektore. Na taj način, novac koji turisti troše u destinaciji ostaje unutar zajednice, što vodi ka rastu lokalne ekonomije i poboljšanju životnog standarda. Kada turizam počiva na valorizaciji lokalnih specifičnosti, on doprinosi očuvanju lokalnog identiteta, što je važno za dugoročnu održivost destinacije. 

To je "taj" održivi i kvalitetni turizam, turizam dodane vrijednosti i u konačnici turizam vrijednosti za novac.

Tada možemo biti autnetični, a time imati i jasnu diferencijaijcu na tržištu. Turska i Grčka nam nisu ili ne bi trebali biti turistički konkurentni, jer masovni turizam ne može biti kvalitetni i održiv. Također, Hrvatska nije infrastrukturno posložena za masovni turizam, nego upravo onako kako je i nekad bio naš turistički slogan "Mediteran kakav je nekad bio". 

Turizam koji se oslanja na lokalne resurse, poput hrane, kulture, zanata i prirodnih ljepota, doprinosi održivom i zdravom razvoju. Umjesto da uvozi resurse ili stvara ovisnost o vanjskim faktorima, ovakav turizam potiče lokalnu proizvodnju, podiže kvalitetu života, smanjuje ekološki otisak i osigurava dugoročnu korist za lokalnu zajednicu. Prvenstvno ostanak ljudi u Hrvatskoj. Pogotovo na primjeru Internove, koja nije u Zagrebu ili Splitu nego u Pazinu. 

Kada je turizam sam sebi svrha i kada mu je cilj isključivo privlačenje što većeg broja turista uz nisku vrijednost za novac, dolazi do prekomjernog razvoja koji iscrpljuje lokalne resurse, povećava troškove života za lokalno stanovništvo i narušavma kvalitetu života. Blago rećeno, da sad ne idem u dublje detalje. 

Nažalost u našem turističkom razvoju u zadnjih 20 godina uništili smo sami sebe, ali i dalje imamo priliku izgraditi turizam po našoj mjeri. Našoj kulturi i načinu života. MI smo naratori naše priče. Ili ćemo imati što više tvrtki kao što je Internova - u svim podučjima, od mikro, srenjih i velikih, ili ćemo i dalje nastaviti istim putem i pitati se za 10 godina gdje su nestali Hrvati. 

Internova je osnovana 1991. godine kao mala tvrtka za trgovinu namještajem. Uz sve veće upite za prilagodbu namještaja, odlučili smo pokrenuti našu vlastitu proizvodnju i uz trgovinu namještajem, proizvoditi namještaj po mjeri. Tvrtka Internova stvara i djeluje iz Pazina, što znači da upravo u Pazin privlači visokokvalitetni kadar, zadržava ljude i otvara neku novu perspektivu. Trenutno zapošljavaju oko 50 ljudi.

Treba nam puno više ovakvih pozitivnih primjera i tvrtki. To je turizam kojem moramo težiti i graditi kockicu po kockicu, a ne poticati uvoz.  

P.S. I mediji moraju biti održivi kako bi rasli i jačali kvalitetu sadržaja.