Istraživanje o agroturizmu: Domaća hrana privlači goste, ali ponuda i dalje nema dovoljnu vidljivost

Više od četiri petine ispitanih posjetitelja agroturističkih gospodarstava dolazi zbog domaće hrane i pića, dok tek približno četvrtina svih ispitanika smatra da agroturizam ima položaj koji zaslužuje u hrvatskom turizmu. Pokazuju to preliminarni rezultati istraživanja Udruge ruralnog turizma Hrvatske, koji otvaraju pitanje koliko Hrvatska koristi potencijal povezivanja poljoprivrede, lokalne gastronomije i turizma.

Domaća hrana i piće iz vlastite proizvodnje, gostoljubivost domaćina i boravak u prirodi ključni su elementi privlačnosti hrvatskog agroturizma. Istodobno, nedovoljna informiranost o dostupnoj ponudi i slaba percepcija položaja agroturizma unutar hrvatskog turističkog sustava upućuju na prostor za njegov daljnji razvoj.

Pokazuju to prvi rezultati istraživanja Stavovi građana i građanki o agroturizmu, koje je 14. listopada predstavila Udruga ruralnog turizma Hrvatske (URTH). Istraživanje donosi uvid u motive dolaska, iskustva posjetitelja i prepreke češćem korištenju agroturističke ponude, ali i u stavove građana o njezinoj ulozi u budućnosti hrvatskog turizma.

Prema objavljenim rezultatima, gotovo devet od deset ispitanika već je posjetilo neko agroturističko gospodarstvo. Među onima koji su ih posjetili, više od četiri petine kao motiv dolaska navodi domaću hranu i piće, dok su važni razlozi posjeta i boravak u prirodi te druženje. Gotovo tri četvrtine posjetitelja dolazi u sklopu obiteljskih izleta, a više od četiri petine ostvaruje jednodnevne posjete, bez noćenja.

Upravo struktura posjeta pokazuje da se agroturizam ne može promatrati isključivo kroz smještaj i ostvarena noćenja. Njegova vrijednost proizlazi i iz dnevne potrošnje, prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda, gastronomskih iskustava i dodatnih aktivnosti koje posjetitelje povezuju s lokalnim prostorom i njegovim proizvođačima.

Takav model ponude posebno je važan za ruralne destinacije koje nemaju razvijene velike smještajne kapacitete, ali raspolažu lokalnom gastronomijom, poljoprivrednom proizvodnjom i autentičnim iskustvima. Agroturizam im omogućuje stvaranje turističke vrijednosti koja nije nužno vezana uz klasični model višednevnog odmora.

Više od dvije trećine posjetitelja koristilo je turističke usluge na gospodarstvima

Rezultati pokazuju i da ponuda agroturističkih gospodarstava ne završava na gastronomiji i prodaji domaćih proizvoda. Više od dvije trećine posjetitelja koristilo je turističke usluge, među kojima su najzastupljeniji razgled i prezentacija gospodarstva te sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima. Posebno se ističe zadovoljstvo gostoljubivošću domaćina i kvalitetom pružene usluge, što potvrđuje važnost osobnog pristupa i neposrednog kontakta s proizvođačima u oblikovanju agroturističkog iskustva.

Za razvoj turističkog proizvoda važna je upravo mogućnost povezivanja nekoliko različitih izvora vrijednosti na jednom gospodarstvu. Posjetitelj može konzumirati lokalnu hranu, upoznati proces njezine proizvodnje, sudjelovati u aktivnostima i kupiti proizvode koje je prethodno kušao. Time se turistička potrošnja izravnije povezuje s lokalnom poljoprivredom i proizvođačima.

Iako preliminarni rezultati ne donose podatke o prosječnoj potrošnji, učestalosti ponovljenih posjeta ili ekonomskim učincima takvih aktivnosti, potvrđuju da interes ispitanih posjetitelja postoji i izvan tradicionalnih ugostiteljskih usluga.

Samo četvrtina ispitanika smatra da agroturizam ima položaj koji zaslužuje

Jedan od važnijih nalaza istraživanja odnosi se na percepciju agroturizma unutar hrvatskog turističkog sustava. Tek približno četvrtina ispitanika smatra da agroturizam ima položaj koji zaslužuje, dok više od četiri petine podržava njegovu dodatnu promociju i prepoznaje važnost agroturizma za održivost hrvatskog sela.

Podaci istodobno pokazuju da gotovo polovica ispitanika kao prepreku češćim posjetima navodi nedostatak slobodnog vremena, dok više od trećine ističe nedostatak informacija o dostupnoj ponudi. Posjetitelji se pritom najčešće oslanjaju na preporuke rodbine i prijatelja. Takvi nalazi otvaraju pitanje vidljivosti agroturističke ponude, odnosno koliko su pojedinačna gospodarstva i njihovi proizvodi uključeni u komunikacijske, promotivne i prodajne kanale turističkih destinacija.

Preporuke zadovoljnih gostiju važan su pokazatelj kvalitete iskustva, ali oslanjanje prvenstveno na osobne preporuke može ograničiti pristup novim tržištima i segmentima potražnje. Za snažnije pozicioniranje agroturizma potrebno je osigurati bolju dostupnost informacija, jasnije predstavljanje konkretnih iskustava i snažnije povezivanje gospodarstava s turističkim zajednicama i drugim dionicima destinacijskog razvoja.

Pritom dodatna promocija sama po sebi nije dovoljna ako posjetitelj ne može jednostavno pronaći gospodarstvo, razumjeti što ono nudi, provjeriti uvjete posjeta i stupiti u kontakt s domaćinom. Upravo je povezivanje kvalitetne lokalne ponude s njezinom tržišnom dostupnošću jedno od važnih razvojnih pitanja hrvatskog agroturizma.

Rezultati istraživanja trebali bi pridonijeti i budućim zakonskim rješenjima

Istraživanje dolazi u trenutku pripreme novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i najavljenih izmjena Zakona o OPG-u, zbog čega bi prikupljeni stavovi i iskustva građana trebali poslužiti kao dodatna podloga za raspravu o budućem regulatornom okviru i razvoju agroturističke ponude.

Zbog velikog interesa Udruga ruralnog turizma Hrvatske produljila je rok za sudjelovanje u istraživanju do 27. listopada 2026. godine. Građani iz cijele Hrvatske, a posebno mladi, pozvani su ispuniti anonimni online upitnik, za što je potrebno približno pet minuta. Iz Udruge naglašavaju da su predstavljeni rezultati preliminarni te se odnose na sudionike dobrovoljnog online istraživanja. Stoga ih ne treba tumačiti kao reprezentativan prikaz stavova svih hrvatskih građana. Konačni rezultati očekuju se u prvoj polovini studenoga.