Kad shvatimo što uistinu možemo ponuditi, to će shvatiti i oni kojima to nudimo

Domaći turizam, većina čitatelja ovog medija svjesna je, suočen je s nekoliko strukturnih problema. Nije to nova vijest, iako se po pojedinim recentnim javnim istupima može steći dojam da...

Domaći turizam, većina čitatelja ovog medija svjesna je, suočen je s nekoliko strukturnih problema. Nije to nova vijest, iako se po pojedinim recentnim javnim istupima može steći dojam da je pozicija Hrvatske u turističkom makro-okruženju (usporavanje i smanjivanje intenziteta potražnje) novo detektirani fenomen, a ne samo logična i očekivana posljedica puteva i stranputica kojima se dosad sprintalo.

Visoka sezonalnost, diskutabilna struktura smještaja (ne nužno na višoj razini već kvalitativno, unutar pojedinih tipova smještaja) i generalne turističke ponude, neujednačena geografska distribucija potrošnje, neiskorišten potencijal pojedinih regija… To su samo neke od boljki našeg turističkog sustava.

VIŠE, VIŠE I VIŠE… ALI DO KADA?

Jedna od posljedica jest i da je Hrvatska, po podacima Eurostata, za 2017. godinu bila druga država unutar EU-28 kad je riječ o turističkom intenzitetu, odmah iza Malte. Što to znači? Da je prosječni broj turističkih noćenja u našoj državi, ako se gleda po glavi stanovnika (kako bi se intenzitet turističke aktivnosti dočarao kroz omjer broja ljudi koji su boravili na području kao turisti i onih koji na području borave kao stalni stanovnici) bio 20,7. Za Grčku i Španjolsku, primjerice, taj broj iznosi 10,3 odnosno 10,1. 

U analizi ovakvih pokazatelja svakako treba uzeti u obzir i udio broja noćenja po regijama i županijama, kao i stupanj razvijenosti te populaciju i gustoću naseljenosti pojedinih regija i županija, kako bi rezultati dobili realan značaj. No, vjerujem da bi i takvom primjenom, sagledavši strukturu noćenja po npr. županijama, rezultati bili možda i nepovoljniji za Hrvatsku, ako uzmemo u obzir značajnu koncentraciju turističkog prometa upravo na obali. 

S druge strane, očito je kako, po osnovnim ekonomskim postulatima, takav oblik potražnje odnosno broj noćenja (relativno sagledan) egzistira u skladu s izraženom cjenovnom konkurentnošću domaćeg turizma. Po studiji Ključna pitanja održivosti hrvatskog turizma, Hrvatska ostvaruje 67% manje prihode od međunarodnog turizma po noćenju od EU prosjeka.

Takav ogroman priljev stranih turista dovodi do dugoročne neodrživosti. Sa svojom veličinom i brojem stanovnika, Hrvatska se ne može upuštati u velike bitke rasta broja turističkih dolazaka i noćenja s npr. Grčkom koja ima više od 2 puta veći teritorij, Španjolskom čija je površina 9 puta veća, ili pak Turskom s gotovo 14 puta većim prostorom. Naša strategija rasta mora biti potpuno drugačija i fokusirana na ekstrahiranje kvalitete iz resursa koji u globalnim okvirima nisu i ne smiju biti zanemarivi – prirode, ljudi i kulture.

STRATEGIJOM DO ISPUNJAVANJA POTENCIJALA

U prilog tezi o zaokretu strateškog fokusa govori i sljedeća tablica. Koristeći podatke Eurostata za 2017. jako lako možemo vidjeti gdje je Hrvatska u kontekstu turizma pozicionirana u odnosu na neke druge zemlje. Zemlje odabrane jer uz manji broj međunarodnih noćenja i značajno manji intenzitet turizma ostvaruju i do 60% veće prihode od turizma ili pak, kao Austrija, uz nešto veći broj noćenja ostvaruju gotovo 100% veće prihode. (op.a. Ne ulazeći u ispravnost izračuna apsolutnog iznosa prihoda od turizma kao relevantne metrike, a s obzirom na Satelitski račun turizma i izvedene rezultate, već se fokusirajući isključivo na usporedivost zemalja)

Izvor: Eurostst

Ako gledamo i prihode od turizma u odnosu na ukupni BDP, ili pak metriku udjela izravne bruto dodane vrijednosti turizma u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti, Hrvatska je na vrhu te značajno ispred usporedivih zemalja. I to uz bok još jednoj zemlji, s kojom dijeli neke od karakteristika – dugu i lijepu obalu te tendenciju da se na nju “malčice” previše osloni u nastojanjima da se ostvare prihodi: Crnu Goru.

U usporedbama s drugim zemljama sigurno ne treba zanemariti niti utjecaj opće razine cijena u tim ekonomijama, kao niti činjenicu da u te zemlje veći broj ljudi putuje iz poslovnih razloga, nego li je to u Hrvatskoj, koja je primarno odmorišna destinacija.

No, ne ulazeći u srž iz koje izvire razlika u prihodu po turističkom noćenju između Hrvatske i npr. s druge strane Poljske i Portugala, jasno je kako te zemlje tu prednost iz nekog razloga ostvaruju. A taj razlog dio je ni manje ni više nego – strategije razvoja. Smatram da se ovakve razlike ne kreiraju slučajno.

PROMJENA FOKUSA?

Dakle, činjenica je, naša država je više nego li je normalno opterećena turističkim dolascima, a ipak od njih ne zarađuje koliko bi mogla. Potrebna nam je ravnomjernija distribucija prihoda po periodima u godini i područjima u kojima se turizam odvija, a isto tako i diverzifikacija tipova turističkih usluga koje nudimo; turizam treba biti posljedica turističke valorizacije djelatnosti s visokom dodanom vrijednošću a ne poligon za brzu zaradu kroz ispodprosječno skupe usluge za masovnu potrošnju, ili još gore – iznadprosječno skupe usluge lošeg omjera vrijednosti i cijene.

Foto: Osobna arhiva autora teksta

Jako dobro bi nam došlo snažnije strateško usmjerenje na gastronomiju, enologiju, kulturu, valorizaciju prirode i druge prekrasne sektore koji jedva čekaju da budu iskorišteni kao turistički proizvod u kojem će uživati turisti iz SAD-a, Koreje, Nizozemske i ostalih zemalja diljem svijeta. A naročito na ruralnom području, koje zauzima preko 90% teritorija Hrvatske no s gotovo zanemarivim udjelom u ukupnim prihodima, te time generira ogroman potencijal.

DOPRINOS SA SVIH STRANA

Vjera da u Hrvatskoj postoji prostor za daljnju ozbiljnu valorizaciju posebnih oblika turističke ponude – visoke dodane vrijednosti i za kojima je potražnja otporna (neelastična) na povećanje cijena, jest jedan od glavnih razloga zašto uskoro na tržište izlazi Authland – internet platforma s ponudom turističkih tura i aktivnosti koje se događaju isključivo na ruralnim područjima: degustacija vina, ulja i sireva, tura ribarskog turizma, penjačkih, hiking i trekking tura, safari tura, rafting i kayaking tura itd.

Projekt na kojem radimo uz to će direktnom komunikacijom između turista i ponuđača usluga te plaćanjem putem interneta pokušati dinamizirati dosad pomalo uspavano tržište tura i aktivnosti ruralnog turizma. 

A da bi se u destinaciji događale takvi rezervacije, transakcije i konzumacija tih usluga, zemlja puno ranije u kupovnom ciklusu jednog turista treba biti brendirana na tim osnovama – autentičnosti i jedinstvenosti. Strategija državnog turizma ne može biti bazirana samo na kristalno čistom moru, sunčanim danima i dragim ljudima. 

LEKCIJE POTVRĐENE (I NAUČENE) KOMUNIKACIJOM S LJUDIMA

U komunikaciji s ponuđačima usluga (vinarima, uljarima, avanturistima, ribarima, poljoprivrednicima…) sam kroz razvoj platforme već gotovo godinu dana. I ono što mogu reći jest da taj segment turističkih subjekata može biti malo blago domaćeg turizma; mali i obiteljski businessi, vrijedni ljudi, strast, tradicija i jasna vizija ispunjenja svojih snova su stvari koje me inspiriraju i u kojima vidim budućnost turističke ponude (kod nas, ali i globalno). 

Zato bih istakao 5 točaka, koje sam o ruralnom turizmu potvrdio ili spoznao kroz direktan kontakt s tržištem i analizu viđenog, odslušanog i pročitanog.

1.Ruralni turizam jako kvalitetno može ispunjavati većinu ekonomskih funkcija turizma

Multiplikativna funkcija: prihodima od turizma kao induciranim učinkom određeni subjekti s ruralnog područja mogu dodatno financirati svoje redovne aktivnosti čiji prihod opet doprinosi potrošnji pojedinaca. 

Induktivna funkcija: ruralni turizam ponuđačima omogućava nove prihode i ulaganje dijela istih u proširenje ponude, realizaciju kreativnih ideje, uvođenje novih tipova usluga itd. Također, za jedan dio njih turizam može biti odličan sustav za povećanje povrata na investiciju u pogone, radnike, brendiranje itd.

Konverzijska funkcija: more, rijeke, šume, vinogradi u ruralnim područjima monetiziraju se kroz turizam te time ti neprivredni resursi postaju privredni. 

Funkcija zapošljavanja: rast prihoda od turizma i nova zapošljavanja posebno su bitna za ruralna područja i revitalizaciju standarda lokalnog stanovništva

Apsorpcijska funkcija: razvojem premium usluga na ruralnom području potencijalno se utjecati može na pretvaranje viška kupovne moći razvijenijih zemalja u osnovu za snažniji gospodarski razvoj Hrvatske.

Integracijska funkcija: turisti koji odsjedaju u obalnim gradovima svoje dnevne turističke aktivnosti mogu obavljati u zaleđu, što predstavlja ogroman integracijski potencijal, a uz to i odličnu metodu smanjenja intenziteta turizma u obalnim gradovima.

Akceleracijska funkcija: ruralni turizam definitivno može doprinijeti i bržem razvoju pojedinih gospodarskih grana kao što su ekološka proizvodnja hrane, proizvodnja vrhunskih vina, maslinova ulja, sireva itd.

2. Potrebno je značajno poboljšanje u marketinškoj podršci turizmu ruralnih područja

Pritom mislim i na izgradnju brenda destinacija te tipova turističkih usluga koji se pružaju, kao i na izgradnju snažnih i pouzdanih distributivnih kanala prilagođenih pružateljima usluga. To nije marketinški još uvijek zrelo tržište i za njegov veliki dio ima dosta prostora za širenje distribucije. No, naravno, to zahtijeva i znanja, i vremena, i novca, a za to su im potrebni kvalitetni partneri i ranije spomenuta promjena paradigme turizma kad je riječ o državnoj strategiji.

Ponuda je još uvijek nedovoljno iskorištena i potreban je razvoj u sljedećim segmentima: marketingu s naglaskom na branding i distribuciju, udruživanju, brendiranju regija i mikro-regija, pojačanoj fluidnosti tržišta i pretvaranju resursa u svakodnevni turistički posao bez prevelike ovisnosti o aranžmanima velikih grupa te u komunikaciji istinske autentičnosti usluga i destinacija.

Autor: Dominik Antonio Šalov

3. Rade svoj posao strastveno te su zato gotovo pa predodređeni da uspiju

Fascinira me kako kod značajnog broja ljudi s kojima sam pričao, dobro uspijeva koncept u kojem mlađe generacije preuzimaju obiteljski posao od svojih roditelja, pa i djedova i baka te time nastavljaju tradiciju implementirajući neke moderne tekovine i težeći podizanju poslovanja na višu razinu. 

Takva međugeneracijska povezanost, odgovornost prema nasljeđu i strast koju prirodno imaju omogućuju im da su kreativni u osmišljavanju proizvoda i agilni u njihovom razvoju.

4. Njihova usluga je uglavnom vrhunska i proizlazi iz prvoklasne orijentacije na korisnika. 

Prirodna gostoljubivost i pristup gostu koji proizlaze iz ljubavi i posvećenosti onome što rade neusporediv je i nemjerljiv turistički “asset” i zalog za uspješnu budućnost turizma orijentacijom na ovakve usluge. Uzevši pritom u obzir i kvalitetu proizvoda koje isporučuju (degustacija, izleta, tura, aktivnosti…) smatram i da definitivno postoji prostor za daljnji rast cijena. Osim toga, imaju i jako dobar uvid u ponašanje i izazove turista kakve bi u Hrvatskoj trebali privlačiti i to predstavlja njihovu prednost.

5. Turizam vide i kao jako dobar prodajni kanal 

Neki od njih, koji se bave takvim tipom posla i turističkih usliga, po principu degustacija kao testnog okvira mogu doći i do dodatne prodaje kvalitetnim gostima i zarade na prodanim bocama ili hrani. U isto vrijeme postavljaju se temelji da se imidž njihovog brenda može širiti i globalno. Time se dokazuje kako je turističko okruženje jako dobro za plasiranje proizvoda kroz usluge, a bez globalne konkurencije i troškova distribucije.

Foto: Osobna arhiva autora teksta

KVALITETA ,A NE KVANTITETA

U visoko kompetitivnoj industriji kakva je turizam, a pogotovo za područje Mediterana, jednostavno ne smijemo ulaziti u generičke forme – kalupe koji formiraju turizam baziran na cjenovnoj konkurentnosti usluga i proizvoda koji se mogu pronaći u bilo kojem kutku civiliziranog svijeta. 

Naša ponuda od sunca, mora i razuzdane zabave mora se sve više primicati dubljem i širem uvidu u tradiciju i povijest kraja, precizno segmentiranom u odnosu na naše regije i njihove specifičnosti. I tek onda možemo pričati o razvoju turizma u Hrvatskoj. 

Smjer i vizija hrvatskog turizma trebaju biti vezani uz fokus na kvalitetu a ne kvantitetu. Prestanak rasta ili smanjenje opterećenja na infrastrukturu (tj. turističkog intenziteta) i povećana jedinična potrošnja na usluge koje spadaju u viši cjenovni/premium rang su bitni ciljevi koje moramo postaviti pred sebe. Jako je važan odmak od jeftinog i brzog ka dugoročnom, održivom i autentično kvalitetnom. 

Vjerujem da pojedine strukture u javnim institucijama na tome i rade, no vjerojatno spomenuti odmak mora biti drastičniji i, nezaobilazno, popraćen mjerama na više različitih razina. Sigurno ne lak posao, no ako se nije krenulo jučer, s odlukama treba krenuti danas.

Kad shvatimo što uistinu možemo ponuditi, to će shvatiti i oni kojima to nudimo.

Ukoliko sa svojom ponudom želite biti dio priče o autentičnom ruralnom turizmu, javite nam se putem forme na stranici ili na team@authland.com

Vijesti: