Nedo Pinezić: Turizam doživljaja nova je "robna marka" za održivi turizam

Cjeloviti (pravi) doživljaj destinacije. Turizam doživljaja nova je "robna marka" za održivi turizam. Sve se češće traži autentični doživljaj destinacije na koju se putuje.

Održivi razvoj i održivi turizam. Kao što se i u agendi Svjetske turističke organizacije (UNWTO) naglašava – održivi turizam podrazumijeva usuglašavanje ekonomskih, socioloških i ekoloških perspektiva u cilju promicanja ekonomskog prosperiteta, zaštite okoliša i socio – kulturnog identiteta te osiguranja kvalitete života lokalne zajednice.

Iza ove definicije krije se jednostavna mudrost : voli svoje – poštuj tuđe, razmjenjuj znanje i iskustvo.

Drugim riječima, održivi turizam počiva na lokalnoj zajednici, na lokalnim ljudima, lokalnoj kulturi života. Nemoguće je govoriti o održivom turizmu bez uključenja lokalne zajednice.

Upravo zato su sve usluge u turizmu u kojima turisti dolaze u kontakt s domaćinima ključne za stvaranje autentičnog doživljaja. 

Biti svoj, biti jedinstven

Moja kćer Pavla stvara personaliziranu odjeću pod nazivom "Mala s kistom". Prema željama vlasnika odjevnih predmeta ona im daje "osobnost" oslikavanjem željenih motiva. Takvih zahtjeva ima sve više ne samo u ovom slučaju. Ljudi traže način da ne budu dio globalno iskreirane mase. Individualnost, osobnost, polako, gotovo sramežljivo traži svoj put izražaja. To je tim teže što današnju svijest oblikuju digitalni mediji odnosno razni „influenceri“ koji koriste nikad pristupačnije kanale masovne komunikacije. Tako se vijesti, moda, poslovni modeli, recepti za jela… "štancaju" u ogromnim brojevima ponavljanja. Kopiranje je najbrži i najlakši put do uspjeha. Tu će sasvim sigurno od velike pomoći biti i umjetna inteligencija ako joj damo bezuvjetno povjerenje.

Biti svoj, biti jedinstven i prepoznat složeniji je proces. To iziskuje istraživački pristup. Najprije moraš istražiti samoga sebe, pronaći svoje najjače strane, svoj talent, svoj izričaj. Svatko od nas je "super talent", posebna osoba s posebnim vještinama, posebnim načinom izražavanja svog unutarnjeg svijeta.

To je odlična podloga za turizam doživljaja. Putovati, susretati ljude i otkrivati, doživljavati destinaciju – pravi je cilj doživljajnog putovanja. Sama riječ sreća dolazi od pojma susretati, susresti se s drugom osobom.

Putovanja pamtimo po ljudima

Kad nekud putujemo, prije ili kasnije trebamo pomoć, asistenciju. Jednostavna pomoć pri odabiru nekog suvenira, ljubazna preporuka restorana, uslužni i ljubazni ugostitelji… To su dijelovi mozaika lijepih sjećanja s putovanja. I ne samo to. Kad jednom doživimo lijepe trenutke na putovanju, rado ih dijelimo sa svojim najbližima. Preporučujemo smještaj, restoran, prijevoz, vodiča, trgovca, slastičara…koji je na nas ostavio pozitivan dojam. Tako se gradi „image“ destinacije.

Klaster dobrih ljudi

Klaster doživljaja, ili turistički klaster zapravo je neformalno udruženje dobrih ljudi, isporučitelja dobara i usluga na jednoj turističkoj ruti. Doživljajno se putovanje planira i odabire upravo prema izjednačenoj kvaliteti ponude svih karika ovakvog klastera. Kad jedan isporučitelj preporuči drugog jer je siguran u kvalitetu njegove ponude i međusobno povjerenje – tad smo i mi sigurni da smo se uputili na pravo mjesto.

Hrvatski turizam je do sad bio prepoznat i međunarodno priznat upravo po ovoj osobini. Kvaliteta hrvatskog turizma počiva na ljudima iz lokalne zajednice koji svoje goste doživljavaju svojim prijateljima. A prijateljima se uvijek želi samo najbolje, s prijateljima se priča, druži, pjeva, blaguje, prijateljima se pomaže.

Na sličan način se gradi turizam doživljaja u susjednim zemljama Zapadnog Balkana. Gostoprimstvo je na izuzetno visokoj razini. Ulaže se u znanje, stvaraju se međusobne veze među ponuditeljima. Novi klasteri dobrih domaćina postaju doživljajni turistički proizvodi.

Doživljajni turizam ima sve više poklonika i postaje pravo utočište, pravi spas od konzumerizma, "površnog" turističkog putovanja gdje je u centru pažnje objekt a ne subjekt, (materijalna tvorevina - hotel, vila, jahta… a ne susretanje s domaćinima).

Naravno i objekti i usluga moraju biti kvalitetni, uredni, ugodni ali pored toga, lokalni stil života i interakcija s lokalnom zajednicom dodana su vrijednost koja čini doživljaj potpunim.

Izvor i foto: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com