Održivi turizam nije slogan, nego odgovornost prema prostoru i lokalnoj zajednici

Turizam je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora, ali također i sektor koji, ako se ne upravlja pažljivo, može imati značajan negativan utjecaj na prirodu i zajednice.

U Zagrebačkoj županiji, održivost je postala ključna za oblikovanje budućnosti destinacija. Održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnih učinaka, to je prilika za razvoj turizma koji poštuje okoliš, jača lokalne zajednice i doprinosi dugoročnom razvoju.

Ova pitanja bila su u središtu panela „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma”, održanog 4. svibnja 2026. godine u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije, koji je okupio predstavnike lokalnih vlasti, stručnjake za turizam i zaštitu okoliša.

Panel je započeo pitanjem: „Kakav turizam želimo?“ gdje je postavljena osnovna dilema kako uskladiti turistički razvoj i očuvanje okoliša, jer s porastom broja turista dolazi i pritisak na prirodu i resurse.

Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, odmah je postavila temelje razgovora, naglašavajući da održivost nije samo cilj, već sustav odgovornosti koji oblikuje cijeli turistički sektor:

„Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina kao destinacijska menadžment organizacija kroz usvojeni Plan upravljanja do 2028., srebro Green Destinationsa i Glasgow Declaration, koju smo potpisali kao prvi u Hrvatskoj. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života. To je razlika između destinacije koja se prodaje i destinacije koja se vodi te ima obvezu prema lokalnom prostoru i stanovništvu.”

Gradonačelnik Dugog Sela, Nenad Panian, istaknuo je važnost aktivne uloge lokalnih vlasti u oblikovanju turističkog razvoja, koji mora biti usklađen s potrebama lokalnih zajednica, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta. „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja. Bez iskrene suradnje između lokalne samouprave, struke i same zajednice, održivost ostaje samo riječ na papiru, a Dugo Selo i Zagrebačka županija zaslužuju puno više od toga”, naglasio je Panian.

Josip Pavlović, stručnjak za održivi turizam, upozorio je na to da turizam može biti razvojna prilika samo ako istovremeno štiti prostor i doprinosi zajednici. Istaknuo je kako turizam u Zagrebačkoj županiji može biti razvojna prilika samo ako istodobno štiti prostor, jača lokalnu zajednicu i vraća vrijednost destinaciji, umjesto da je samo troši.

"Priroda nije trošak razvoja, nego kapital koji moramo čuvati, obnavljati i pametno upravljati njime. Zato uspjeh turizma ne smijemo mjeriti samo brojem dolazaka i noćenja, nego kvalitetom života stanovnika, stanjem okoliša i stvarnim pritiskom na infrastrukturu. Ako turizam donosi otpad, buku, gužve i betonizaciju, a lokalna zajednica od toga nema koristi, onda to nije održivi razvoj nego kratkoročno iscrpljivanje prostora.” naveo je Pavlović.

Petra Boić Petrač iz WWF Adria dodala je ključnu misao o odgovornosti prema okolišu, ističući da destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora: „Destinacija mora jasno poznavati i poštovati ekološke granice prostora, uz jasnu vezu između turizma i ulaganja u očuvanje prirode. Lokalna zajednica ne smije biti samo „dionik“, nego i čuvar prostora, jer bez ljudi koji imaju interes štititi prirodu, nema dugoročne zaštite. Ukratko, turizam može biti snažan saveznik očuvanja prirode, ali samo ako prihvatimo da priroda ima granice i da uspjeh ne mjerimo samo dolascima, nego stanjem prostora koji ostavljamo iza sebe.”

Tijekom panela, također su spomenuti značaj suradnje između lokalnih zajednica i turističkih dionika.

Gordana Mikulčić, predstavnica Grada Velike Gorice, istaknula je kako je ključ održivog turizma u aktivnom uključivanju lokalnih vlasti, struke i zajednice u razvoj, dok je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada, podijelila svoje iskustvo u povezivanju resursa kao što je Naftalan s turističkom ponudom, naglašavajući važnost očuvanja specifičnosti manjih destinacija.

Rasprava je jasno pokazala da održivi turizam nije samo pitanje smanjenja negativnog utjecaja, nego i stvaranja dugoročnih koristi za zajednicu, ekonomiju i okoliš. Svi panelisti složili su se da je nužno razvijati turizam koji poštuje prirodne resurse, doprinosi kvaliteti života i pomaže u očuvanju kulturnog identiteta.

"Turistička zajednica Zagrebačke županije nastavit će raditi na usklađivanju turističkog razvoja s ekološkim i društvenim potrebama te u budućnosti fokus staviti na održivost kao temeljni kriterij za daljnji rast turizma" zaključuli su organizatori.  

Foto: TZ Zagrebačke županije