Plenković: Briga za okoliš investicija je i u budućnost turizma

"Turizam je okosnica hrvatskog plavog gospodarstva i čini gotovo 20 posto našeg BDP-a. U 2024. godini Hrvatsku je posjetilo 21,5 milijuna turista, a ostvareno je preko 108 milijuna noćenja. Moramo osigurati da ljepota koja privlači goste na naše obale nikada ne nestane. To znači zaštitu mora, regulaciju razvoja i ulaganje u ekološki prihvatljivu infrastrukturu. Vjerujemo da briga o okolišu nije teret za turizam, već investicija u njegovu budućnost. Zato integriramo održivost u razvoj obale, infrastrukturu i regulaciju, kako bismo osigurali da rast nikada ne dolazi na štetu naših prirodnih bogatstava", poručio je u petak u Dubrovniku na Blue Natural Capital Summitu premijer Andrej Plenković.

Predsjednik Vlade posjetio je Dubrovnik u povodu Svjetskog prvenstva 2025 UIM E1, utrke motornih električnih čamaca na vodi, koje se održava u tom gradu 13. i 14. lipnja. Razgledao je E1 RaceBird trkaći električni čamac te prezentacijske štandove E1 Acceleration Festivala.

Plavo bogatstvo

Sudjelujući na Blue Natural Capital Summitu, velikoj konferenciji posvećenoj plavom gospodarstvu na temu "Pretvaranje plavog prirodnog kapitala u ekonomsku priliku", premijer je izrazio zadovoljstvo što se ona održava u gradu čija pomorska duša progovara kroz svaki kamen.

Od Dubrovačke Republike do današnje živopisne jadranske obale, ovaj grad oduvijek je stajao na raskrižju baštine, otpornosti i odgovornosti, rekao je. Hrvatska, s više od 1200 otoka i 6000 kilometara obale, zemlja je koju je oblikovalo more - ali i duboko predana njegovoj zaštiti.

"Ta predanost nije samo povijesna, ona je strateška, ekološka i moralna. Ponosni smo što smo rangirani na 8. mjestu u svijetu po provedbi Ciljeva održivog razvoja UN-a i među vodećima u zaštiti pomorskog dobra na Mediteranu. Vjerujemo da s vodstvom dolazi i dužnost da zaštitimo prirodu za buduće generacije, kombiniramo napredak s očuvanjem i pretvorimo naše plavo bogatstvo u izvor održivog blagostanja", poručio je premijer.

Održivost kao zajednički kompas

"Danas pokrećemo Dubrovački manifest, ne kao ugovor, već kao zajedničku predanost održivom plavom gospodarstvu. Ovaj manifest potvrđuje da ekonomske prilike i zdravlje oceana nisu u sukobu. Naprotiv, ovise jedni o drugima. Plavo gospodarstvo ne vidimo kao utrku za resursima, već kao platformu za regeneraciju, inovacije i suradnju", nastavio je Plenković.

Dodao je kako se plavo gospodarstvo besprijekorno uklapa u naše globalne obveze: Pariški sporazum, UNESCO-vu Konvenciju o svjetskoj baštini, Kunmingsko-montrealski okvir za biološku raznolikost i viziju koju smo podržali na Konferenciji UN-a o oceanima u Nici.

Nacionalno dobro

U središtu našeg pristupa, rekao je, leži plavi prirodni kapital - ekosustavi koji stabiliziraju našu klimu, podržavaju obalne zajednice i pohranjuju ugljik.

"U Hrvatskoj smo proširili zaštićena morska područja s 12 posto na 32 posto naših nacionalnih voda. Ali zaštita mora ići ruku pod ruku s aktivnim, znanstveno utemeljenim upravljanjem. I Hrvatska čini više od pukog ubrzanja. Također oživljavamo ono što je nekoć bilo izgubljeno", naglasio je premijer.

U Rovinju znanstvenici obnavljaju podvodne šume smeđih algi, nastavio je, nekad obilna staništa morskih algi koja su nestala zbog onečišćenja i zagrijavanja. To su više od samo prekrasnih ekosustava, oni služe kao rasadnici za ribe, ponori ugljika i prirodna obrana od erozije obale.

Istodobno, riblji fond u Jabučkoj kotlini oporavlja se zahvaljujući učinkovitom upravljanju, dok naši istraživači regeneriraju livade morske trave i prate bioraznolikost u stvarnom vremenu. To radimo ne samo zato što je ispravno - već zato što djeluje, poručio je.

Tehnologija i ekologija

"Nigdje nije sklad između inovacija i održivosti vidljiviji nego u morskoj tehnologiji. Naš InnovaMare ekosustav učinio je Hrvatsku liderom u pametnim plavim inovacijama. I kroz Faust V, naše autonomno pomorsko plovilo koje su razvili mladi inženjeri, pokazujemo da se čak i visokotehnološka rješenja mogu uskladiti s ekološkim ciljevima", kazao je Plenković.

Faust V koristi umjetnu inteligenciju za praćenje kvalitete vode, otkrivanje onečišćenja i zaštitu bioraznolikosti - bez emisija ili poremećaja morskog života.

"To nije samo plovilo. To je naš plutajući morski laboratorij, naš čuvar mora. Godine 2024., Faust V i njegov tim proglašeni su 'Plavim prvacima' od strane Europske komisije i Europske investicijske banke. I tu ne stajemo", dodao je.

Ove godine je pokrenut CoE MARBLE, novi Centar izvrsnosti u pomorskoj robotici u partnerstvu s Norveškom i Italijom. To je projekt osmišljen kako bi Hrvatska postala europski svjetionik pomorskih inovacija, od zelenog pogona do digitalnih blizanaca naših morskih okoliša, otkrio je Plenković.

Prvenstvo električnih motornih čamaca

Ovog vikenda, Dubrovnik s ponosom ugošćuje prvo svjetsko prvenstvo potpuno električnih  motornih brodova - E1 serije. Na prvi pogled, trkaći brodovi i održivost mogu se činiti suprotstavljenima. Ali ta plovila napajaju se električnom energijom iz mreže koja je među najnižima po intenzitetu ugljika u Europskoj uniji.

Gotovo tri četvrtine hrvatske električne energije je niskougljična, zahvaljujući korištenju obnovljivih izvora energije, nuklearne energije i biogoriva.

"Zapravo, ovo je poruka koju šaljemo svijetu: Ako visokoučinkoviti trkaći brodovi mogu čisto ploviti brzinom od 50 čvorova, mogu i trajekti, obalna plovila i turistički brodovi koji krstare brzinom od 15. Ako se gliseri mogu dekarbonizirati, što zaustavlja one sporije? Ovdje se ne radi o uživanju - radi se o postavljanju tempa za čistu pomorsku tranziciju", poručio je premijer.

Turizam i odgovornost

Nastavio je kako je turizam okosnica našeg plavog gospodarstva, koje pridonosi gotovo 20 posto našem BDP-u. Naglasio je podatak da je u 2024. godini Hrvatsku posjetilo 21,5 milijuna turista, a ostvarili smo preko 108 milijuna noćenja.

"Moramo osigurati da ljepota koja privlači goste na naše obale nikada ne nestane. To znači zaštitu mora, regulaciju razvoja i ulaganje u ekološki prihvatljivu infrastrukturu. Vjerujemo da briga o okolišu nije teret za turizam, već investicija u njegovu budućnost. Zato integriramo održivost u razvoj obale, infrastrukturu i regulaciju, kako bismo osigurali da rast nikada ne dolazi na štetu naših prirodnih bogatstava", poručio je Plenković.

Zajedništvo

Hrvatska prošlost, sadašnjost i budućnost su plave, kazao je, ali plava boja na našoj zastavi mora predstavljati više od geografije - mora predstavljati vodstvo, upravljanje i inovacije.

"Na Ocean Summitu u Nici rekao sam: 'Nije ocean taj koji nas treba - mi smo ti kojima je on potreban. Njegov dah regulira našu klimu, hrani naše ljude i povezuje naše kulture. Ali taj dah jenjava.' Danas u Dubrovniku ponovno potvrđujemo našu obvezu: zaštititi taj dah. Dati mu prostora za oporavak. I zajedno izgraditi održivo, uključivo i regenerativno plavo gospodarstvo", poslao je apel premijer.

Poručio je nadalje neka ovaj summit označi ne samo proslavu, već i smjer; ne samo događaj, već zamah. "Mojim sunarodnjacima Hrvatima: pokažimo da Hrvatska može napraviti velike valove. Našim međunarodnim prijateljima: neka vas Dubrovnik inspirira da budete hrabri, da vodite i djelujete", zaključio je Plenković.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar turizma i sporta Tonči Glavina i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž.

Foto: Vlada RH