Realnost i percepcija su dva različita pojma: turizam ne pada, nego raste

Prema prvim podacima sustava eVisitor, u Hrvatskoj je tijekom prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 7,5 milijuna dolazaka i 29,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 4 posto u dolascima i noćenjima.

Od toga je na Jadranu ostvareno 27 milijuna noćenja, što je 4 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno 1,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 1 posto, dok je u gradu Zagrebu ostvareno 1,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 2 posto.

Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, tijekom prvih šest mjeseci je najviše noćenja ostvareno u Istri (8,6 milijuna noćenja što je rast od 2 posto), Splitsko-dalmatinskoj županiji (5,2 milijuna noćenja što je rast od 3 posto) te na Kvarneru (4,7 milijuna noćenja što je rast od 6 posto). Potom slijede Zadarska (3,3 milijuna noćenja što je rast od 3 posto), Dubrovačko-neretvanska (2,9 milijuna noćenja što je rast od 3 posto), Šibensko-kninska (1,4 milijuna noćenja što je rast od 7 posto) te Ličko-senjska županija (831 tisuća noćenja što je rast od 5 posto). Gledano prema destinacijama u prvom je polugodištu najviše noćenja ostvareno u Dubrovniku, Rovinju, Zagrebu, Splitu, Poreču, Umagu te Zadru.

U prvih šest mjeseci rast u dolascima i noćenjima od 4 posto: lipanj najviše rastao, kao i domaće tržište

„Rezultati za prvih šest mjeseci ove turističke godine jasno su nam pokazali kako je hrvatski turizam konkurentan. Svi podaci, od fizičkih do financijskih te ostvarenog cestovnog, zračnog i pomorskog prometa su u plusu pa tako u odnosu na prošlu godinu u ovom razdoblju imamo povećanje od više od 260 tisuća dolazaka i više od milijun noćenja, zračni promet je na ukupnoj razini bolji za 11%, a kada govorimo o prihodima stranih turista za prvo tromjesečje uprihodili smo 54 milijuna eura više. Ovo je prvo prolazno vrijeme za ovu turističku godinu, s kojim smo zadovoljni, koji je na tragu naših očekivanja i najava i snažan su nam vjetar u leđa za sezonu i posezonu“, izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta te posebno čestitao cijelom turističkom sektoru bez kojih svi ovi rezultati ne bi bili niti približno tako uspješni i naglasio kako su ti rezultati i pokazatelj da je Vlada donijela kvalitetne strateške i zakonodavne okvire, koji nas svake godine sve snažnije pozicioniraju kao cjelogodišnju turističku destinaciju.

Promet po vrstama prijevoza je također ja zabilježen rast: cestovni promet: +5%, zračni promet: +11%, kao i pomorski promet: +4%, dok je prema podacima fiskalizacije iz Porezne uprave izdano +4% više računa u odnosu na isto razdoblje 2024. ( 199,4 milijuna računa ) i to u iznosu od 2,99 milijardi eura računa što je 13% više od prošle godine.

„Ostvareni rezultati pokazuju kako Hrvatska nastavlja s pozitivnim trendovima i potvrđuje svoju poziciju jedne od najpoželjnijih destinacija na Mediteranu. Rast turističkog prometa je rezultat zajedničkog rada cijelog turističkog sektora, od javnih institucija i privatnog sektora do lokalnih zajednica, a ključnu je ulogu imala i snažna promocija naše zemlje na međunarodnim tržištima. Posebno nas raduje rast u predsezoni, koji potvrđuje kako naši napori u razvoju cjelogodišnje ponude daju konkretne rezultate. S pozitivnim rezultatima i trendovima ulazimo u glavni dio turističke godine s dodatnim optimizmom, ali i sviješću o važnosti održavanja ravnoteže između rasta i očuvanja kvalitete doživljaja za svakog posjetitelja“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. 

Glavno emitivno tržište ipak ostvarilo rast od 2% u noćenjima

Gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja su ostvarili turisti s tržišta  Njemačke (5,8 milijuna noćenja što je rast od 2 posto), Hrvatske (4 milijuna noćenja što je rast od 11 posto), Slovenije (2,8 milijuna noćenja što je rast od 5 posto) i Austrije (2,7 milijuna noćenja što je rast od 4 posto).

Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najaviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,5 milijuna noćenja što je rast od 3 posto), objektima u domaćinstvu (8,5 milijuna noćenja što je rast od 5 posto) te u kampovima (5,6 milijuna noćenja što je rast od 3 posto).   

Promatrajući turističke rezultate ostvarene u lipnju, u navedenom je mjesecu u Hrvatskoj realizirano 3,3 milijuna dolazaka i 16,2 milijuna noćenja, što u odnosu na lanjski lipanj predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima.

U lipnju su najviše noćenja ostvarili turisti s tržišta Njemačke (4 milijuna noćenja što je rast od 48 posto), Hrvatske (1,6 milijuna noćenja što je rast od 11 posto), Slovenije (1,5 milijuna noćenja što je rast od 11 posto) i Austrije (1,5 4 milijuna noćenja što je rast od 11 posto).

Realnost i percepcija su dva različita pojma. Bar što se tiče službene statistike i dojma oko lošije turističke sezone.