Sigurna primanja i smještaj najvažniji prilikom odabira sezonskog posla

Istraživanje koje je proveo portal MojPosao pokazuje kako očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu. Mjesečna primanja, naravno, ovise i o vrsti posla. 

Tako se na vrhu popisa nalaze kuhari koji bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1482 eura, slijede ih konobari koji u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1408 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1322 eura.

Plaćom manjom od 1300 eura zadovoljili bi se recepcioneri (1259 eura), sobari i sobarice (1145 eura) te prodavači (1105 eura) i skladištari (1050 eura).

Ljudi na "sezonu" nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla. 
 
"Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja", navode na portalu MojPosao.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%).

/// Goranka Tuhtan: Radnike treba adekvatno platiti kako uskoro ne bismo kruh i kavu tražili na engleskom jeziku

S druge strane, najveće mane rada u sezoni pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.

Istraživanje je provedeno na više od 500 ispitanika, od kojih je 68% žena i 32% muškaraca.

Najviše ispitanika, njih 33%  mlađe je od 25 godina, dok je 18% starije je od 50 godina. Petina (19%) u dobi je od 41 do 50 godina, a 16% u dobi od 31 do 40 godina. 14% ispitanika u dobi je od 26 do 30 godina. Tri četvrtine ispitanika (64%) ima srednju stručnu spremu. 

Svaki deseti radnik je strani državljanin

U 2023. godini na portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3000 oglasa za sezonske radnike, što je 13% manje u odnosu na godinu ranije. Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.

Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
 
U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije.

Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.

"Ovaj trend postavlja izazove pred našu zajednicu, posebno u kontekstu efikasne integracije stranih radnika u naše društvo. U tom procesu, ključna uloga leži na većini, koja snosi odgovornost za osiguravanje inkluzivnog okruženja i pravednih prilika za sve radnike, bez obzira na njihovo porijeklo", izjavio je Igor Žonja, direktor Alma Career regije jug i predsjednik uprave portala MojPosao.

/// Veljko Ostojić: Ove godine očekujemo do 10 posto veći broj zahtjeva za radne dozvole