Sportski turizam između potencijala i strategije: TZ Zagrebačke županije otvorila ključna pitanja razvoja

Pitanje može li sportski turizam prerasti okvire pojedinačnog događanja i postati strateški proizvod destinacije bilo je u fokusu panela "Spartan Trail & Destination Impact: Challenges and Opportunities for Sustainable Tourism Growth". Panel je održan u prostorijama Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje su se okupili predstavnici javnog sektora, turističkog sustava i sportske zajednice.

U uvodnom obraćanju direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović naglasila je kako sportski turizam za kontinentalne destinacije predstavlja priliku za razvoj cjelogodišnje ponude te za stvaranje autentičnih doživljaja koji povezuju prirodu, aktivan boravak na otvorenom i lokalni identitet.

"Sportski turizam za nas nije samo događanje, već prilika za razvoj cjelogodišnje ponude, aktivaciju prostora i stvaranje autentičnih doživljaja koji povezuju prirodu, rekreaciju i lokalni identitet", istaknula je.

Da takav razvoj ne ovisi samo o jednom događanju, nego o širem sustavu suradnje, potvrdila je i rasprava u kojoj su sudjelovali gradonačelnik Svete Nedelje i saborski zastupnik Dario Zurovec, direktorica Turističke zajednice Svete Nedelje Renata Vlahović, Spartan natjecatelj i osnivač OCR CRO udruge Andrej Šimatić te organizator Spartan utrke Ivan Zrinušić. Već iz različitih perspektiva iz kojih su pristupili temi bilo je jasno da se sportski turizam danas sve manje promatra kao izolirani događaj, a sve više kao razvojni alat koji može utjecati na prepoznatljivost destinacije, aktivaciju prostora i kvalitetu lokalne ponude.

Govoreći o ulozi lokalne zajednice i javnog sektora, Dario Zurovec istaknuo je da je sportski turizam konkretan alat razvoja koji donosi vidljive rezultate na lokalnoj razini.

"Sveta Nedelja prepoznala je značaj Spartana i time pokazala dobar primjer ulaganja u jasne strategije, infrastrukturu i kvalitetnu suradnju lokalne i nacionalne razine. Ovakvi projekti ne povećavaju samo turistički promet, već potiču gospodarstvo i jačaju kvalitetu života u zajednici", poručio je. Njegov naglasak na dugoročnim učincima sportskih događanja dodatno je otvorio pitanje koliko su gradovi i institucije spremni u ovakvim projektima prepoznati više od jednodnevne manifestacije.

Iz perspektive upravljanja destinacijom naglašeno je kako pravi izazov ne počinje organizacijom utrke, nego u trenutku kada sudionika treba pretvoriti u gosta koji ostaje duže i destinaciju doživljava šire od samog događanja. U tom je kontekstu Renata Vlahović otvorila pitanje kako sportski turizam razvijati kao dio dugoročne strategije, a ne kao projekt ograničen trajanjem eventa. Upravo povezivanje utrke s ponudom destinacije, boravkom u prirodi i dodatnim sadržajima istaknuto je kao ključan korak u stvaranju cjelovitog doživljaja.

Rasprava je dodatnu dimenziju dobila kroz pogled iz same sportske zajednice, gdje je Andrej Šimatić upozorio kako natjecatelji danas ne biraju samo utrku, već i iskustvo koje dolazi s njom. Priroda, atmosfera, osjećaj zajedništva, organizacija i način na koji destinacija dočekuje sudionike često su presudni faktori zbog kojih se sudionici vraćaju i destinaciju preporučuju drugima. Upravo taj "experience" sve se jasnije pokazuje kao jedan od ključnih elemenata konkurentnosti sportskog turizma.

Dio rasprave bio je posvećen i najmlađima, odnosno važnosti uključivanja djece u sport od najranije dobi. Istaknuto je kako sport za djecu nije važan samo zbog tjelesne aktivnosti, nego i zbog razvoja discipline, samopouzdanja, zdravih navika, upornosti i osjećaja pripadnosti zajednici. U tom je kontekstu posebno naglašeno kako za djecu do 14 godina nema plasmana, čime je fokus stavljen na sudjelovanje, kretanje i pozitivno iskustvo, a ne na rezultat. Da interes za ovakve sadržaje postoji, pokazala je i ovogodišnja dječja utrka, za koju je svih 300 mjesta bilo rasprodano.

S organizacijskog aspekta istaknuto je kako međunarodno relevantan sportski događaj zahtijeva puno više od dobre ideje i atraktivne lokacije. Kako je u raspravi naglasio Ivan Zrinušić, razliku između prosječnog događanja i onog koje ostavlja dugoročan trag u destinaciji čine profesionalna izvedba, logistička priprema i kvalitetna suradnja s lokalnim partnerima. Otvoreno je i pitanje volontiranja, pri čemu je istaknuto da je danas sve izazovnije motivirati mlade na uključivanje u ovakve projekte, iako su upravo volonteri često nevidljiva, ali ključna snaga svakog većeg događanja. U tom je smislu posebno naglašena važnost lokalne podrške, pri čemu se Sveta Nedelja i njezini stanovnici ponovno potvrđuju kao važan oslonac u organizaciji i provedbi utrke.

U širem kontekstu europskog tržišta otvoreno je i pitanje može li Hrvatska, a posebno njezin kontinentalni dio, kroz sportski turizam zauzeti snažniju poziciju među sigurnim, dostupnim i autentičnim destinacijama. Zaključak rasprave bio je da potencijal nedvojbeno postoji, no da će stvarni iskorak ovisiti o tome koliko ćemo uspješno sportska događanja pretvarati u sustavno razvijene, održive i tržišno konkurentne proizvode.

Na kraju je istaknuto kako pravi iskorak u sportskom turizmu ne donosi samo dobra organizacija, nego sposobnost da se jedno događanje pretvori u dugoročnu vrijednost za destinaciju i zajednicu.