Da li je u Hrvatskoj moguće smanjiti sezonalnost?

Drugog dana XIX. kongresa Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, održan je panel pod nazivom Kako produljiti sezonu. Panel nešto drugačijeg pristupa od uobičajenih, budući da je pozitivnim primjerima selektivnih...

Drugog dana XIX. kongresa Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, održan je panel pod nazivom Kako produljiti sezonu. Panel nešto drugačijeg pristupa od uobičajenih, budući da je pozitivnim primjerima selektivnih oblika turizma koji su već danas uspješno primijenjeni u Hrvatskoj, pokazao da su pozitivne priče u turizmu i te kako prisutne kod nas, iako se češće u javnosti spominju ograničenja i izazovi.

Panel je moderirala dr.sc. Sanja Čižmar, Senior Partner tvrtke HD Consulting, a sudjelovali su: Jasminka Poklečki Stošić (ravnateljica Umjetničkog paviljona Zagreb), Ivana Kolar (savjetnica uprave Termi Tuhelj i direktorica turizma IGH), Martina Banović (izvršna direktorica Spa2O Design), Alfred Franković (Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera), Martina Crljen (direktorica vodenog parka Aquae Vivae), Dan Vidošević (direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions), Nebojša Taraba (producent i partner produkcijske kuće Drugi plan).

Razgovaramo sa Sanjom Čižmar na temu sezonalnosti turizma. Na Kongresu hotelijera ste istaknuli da je sezonalnost turizma u Hrvatskoj konstantno prisutna zbog strukture smještajnih kapaciteta. Ima li rješenja za produljenje turističke sezone u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj kampovi i privatni smještaj, koji posluju samo tijekom ljetne sezone, čine čak 80% ukupnih smještajnih kapaciteta. Štoviše, sezonalnost hrvatskog turizma u razdoblju posljednjih 10 godina raste, budući da se intenzivnije povećava broj noćenja u ljetnoj sezoni u odnosu na ostatak godine. Tako se u Hrvatskoj 86% ukupnih godišnjih noćenja realizira u razdoblju od početka lipnja do konca rujna. No, treba jasno reći, sezonalnost je fenomen koji postoji u svim mediteranskim zemljama. Ipak u Hrvatskoj je, uz Crnu Goru, znatno izraženiji nego u ostalim mediteranskim zemljama Europe. Uglavnom je to posljedica nepovoljne strukture smještajnih kapaciteta ali i koncentracije na proizvod sunca i mora koji kod nas čini oko 85% u noćenjima, dok u prosjeku EU zemalja čini svega 40%. Dakle, izlaz je u izgradnji diferenciranih turističkih proizvoda koji će omogućiti privlačenje potražnje u razdoblju izvan glavne ljetne sezone. Malo se u javnosti zna, ali izgradnja je takvih proizvoda u Hrvatskoj već počela, iako još uvijek u manjem obimu i ovisi naravno isključivo o privatnoj inicijativi poduzetnika.

Sezonalnost se odražava i na prosječne turističke prihode po noćenju?

Evidentno je da je prosječni prihod po inozemnom noćenju od 165 USD u Hrvatskoj za trećinu niži od prosjeka u Austriji i Italiji  gdje iznosi 250 USD. I ovdje je razlog u strukturi smještajnih kapaciteta, to jest znatno nižem udjelu hotela u ukupnim kapacitetima koji u Hrvatskoj iznosi 18%, a u ostalim zemljama uglavnom preko 50% ukupnih kapaciteta. Hoteli su naravno oblik smještaja s višom dodanom vrijednošću u odnosu na druge kapacitete, pa po jednostavnoj računici zemlja s većim udjelom hotela ima veći potencijal za prihod po noćenju. Činjenica da se većina turističke potražnje u Hrvatskoj slijeva prema privatnom smještaju i kampovima gdje su cijene i ukupna potrošnja niža nego kod hotelskih gostiju. U takvim okolnostima niti ne možemo očekivati da će prosječna potrošnja turista moći znatno porasti dok ne promijenimo strukturu smještajnih kapaciteta u smjeru povećavanja udjela hotela.

Interesantan je primjer Južnog Tirola koji ste prikazali na Kongresu. Radi se o vrlo uspješnoj turističkoj priči s naglašenim elementom održivosti?

Južni Tirol je integriranim modelom upravljanja turizmom uspio turizam povezati sa svakodnevnim životom žitelja ove pokrajine, te kroz visokoodrživi koncept turizma promovirati poljoprivrednu i stočnu proizvodnju. Radi se o najsjevernijoj pokrajini Italije s 520 tisuća stanovnika i multikulturalnoj regiji. Pokrajina je to koja ima najviši bruto domaći proizvod po stanovniku od svih regija u Italiji (40.000 Eura), a temelji svoje gospodarstvo na poljoprivrednim i stočarskim djelatnostima. Proizvodnja jabuka Južnog Tirola predstavlja 12% ukupne europske proizvodnje, a Južni Tirol godišnje proizvede 365 milijuna litara mlijeka. Također, vina Južnog Tirola su poznata po kvaliteti na tržištu Europe. Dakle, jedna regija koja je uspjela razviti održivi i cjelogodišnji turizam oslanjajući se na lokalnu proizvodnju i stil života svojih stanovnika. To je ogledni primjer kako održivi koncept turizma može biti isplativ.

Po čemu je Južni Tirol tako uspješan u turizmu?

Karakteristika Južnog Tirola je uspješno brendiranje same regije (brend Sud Tirol ili Alto Adige na talijanskom) kao i lokalnih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Razvili su ne samo krovni brend Južni Tirol, već i proizvodne brendove, oznake izvornosti i specijalne oznake kvalitete. Tako postoje brendovi: Vina Južnog Tirola, Speck P.G.I., Jabuke P.G.I. i slično. Zanimljivo je kako su ti brendovi zaživjeli u praksi kroz visok broj korisnika. Tako na primjer ako govorimo o poljoprivrednim proizvodima, oznaku Vina Južnog Tirola koristi 46 vinara, Speck P.G.I. koristi 29 proizvođača, a oznaku Jabuke P.G.I. koristi 33 proizvođača. S druge strane, krovni brend Južni Tirol, oznaku kvalitete i oznaku izvornosti upotrebljava preko 3,5 tisuća korisnika. Marketinška agencija Južnog Tirola razvija turističke proizvode i provodi marketinške kampanje, a ‘lifestyle’ marketing su doveli do savršenstva. Marketing baziraju na pričanju priča koje upotpunjuju ukupni doživljaj turista. Turizam Južnog Tirola je turizam uspješno ispričanih priča lokalnih ljudi i lokalnih proizvoda.

A kakva je situacija u Hrvatskoj što se tiče potencijala za cjelogodišnji turizam? Da li već danas u Hrvatskoj imamo turističke proizvode koji mogu živjeti cijele godine?

Svakako, već danas imamo uspješne hrvatske primjere razvoja raznovrsnih turističkih proizvoda koji zaista žive, te nisu koncentrirani na samoj obali. Primjer Umjetničkog paviljona Zagreb, koji postavlja reprezentativne međunarodne izložbe od regionalnog značenja koje posjećuje 10 do 15 tisuća inozemnih posjetitelja po izložbi, primjer je dobrog vođenja ove institucije od strane ravnateljice Jasminke Poklečki Stošić, po uzoru na primjere najbolje svjetske prakse, suradnjom sa turističkom zajednicom grada Zagreba kao i sponzorstvima. S druge strane, u wellness i termalnom turizmu postoji tržišno etabliran primjer Termi Tuhelj koje su se nametnule kao lider kvalitete u termalnom turizmu zbog jasne vizije razvoja i investiranja u termalni proizvod. Nadalje, na panelu smo čuli i za primjer vodenog parka Aquae Vivae koji je ove godine na Danima turizma dobio nagradu u kategoriji Atrakcija godine u području rekreacije i zabave. Radi se o investiciji o 21 milijun eura uloženog vlastitog obiteljskog kapitala, u vodeni park koji je otvoren u ožujku 2015. godine te ima potencijal postati regionalni lider u kategoriji vodenih parkova. Primjer tvrtke Best Sport Solution koja na primjer radi na razvoju digitalnog rješenja za trčanje koje ujedno promovira domaće destinacije jer pruža virtualni doživljaj trčanja po Zagrebu i Plitvicama, primjer je inovacije koja ima potencijal za plasman na inozemnom tržištu. Prezentiran je i primjer kako je film već danas u Hrvatskoj u funkciji razvoja turizma, budući da Hrvatska predstavlja atraktivno odredište za inozemne produkcijske kuće koje sve više dolaze kod nas. Poznato je da je promocija Hrvatske putem snimanja popularnih serija i filmova odličan globalni PR, što niti jedna komercijalna reklama ne može nadomjestiti. No dalji razvoj takvih i sličnih primjera proizvoda koji mogu privlačiti potražnju izvan glavne sezone ovisit će ne samo o poduzetničkim inicijativama već i o konkurenskim uvjetima poslovanja, kao i suradnji svih dionika – javnih i privatnih, jer bez odgovarajuće podrške okruženja upitna je održivost takvih poduzetničkih inicijativa.

 

 

 

Vijesti: