Koje je boje krava: Smeđe ili ljubičaste?

Kada bi napravili istraživanje među djecom kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama, te im postavili naslovno pitanje, bilo bi zanimljivo vidjeti odgovore i koja krava bi prevladala....

Kada bi napravili istraživanje među djecom kako u Hrvatskoj, tako i u drugim državama, te im postavili naslovno pitanje, bilo bi zanimljivo vidjeti odgovore i koja krava bi prevladala. Nažalost, više sam sklon  razmišljanju da bi ljubičasta boja prevladala među odgovorima.

U današnjem modernom vremenu ljudi se sve više odvajaju od prirode, ljudskog kontakta, direktne komunikacije i stvarnog svijeta te sve postaje digitalno tj. živimo u digitalnom svijetu. Upravo vračanje prirodi i iskustva bez tehnologije jedan je od novih trendova u svijetu turizma, kao i konzumacija organskih, ekoloških i autentičnih jela, živjeti kao lokalci tj. doživjeti autentično iskustvo. Zato je i sama esencija turizma upravo autentičnost, a upravo je to i naša najveća turistička snaga u borbi s globalizacijom jer sve postaje isto, standardizirano. A kada je tako, onda gubiš motiv dolaska i konkurentsku prednost.

Također, zbog globalizacije i digitalizacije ljudi sve više žive u modernim gradovima, a moderni način života kao i poslovanja sve manje daje prostora tj.  vremena za sebe, obitelj, djecu. Zbog svega navedenog,  današnja djeca nikada nisu vidjeli uživo kravu, kokoš, konja, gusku… te ne znaju kako oni ustvari izgledaju. Percepciju im stvaraju crtići, marketing ( Milka ) i digitalni svijet.

Ako živite u Zagrebu, Splitu, Rijeci i dugim većim gradovima zapitajte se: Kada ste zadnji put vidjeli kravu? Kada su Vaša djeca vidjela domaće životinje? Pitajte svoje dijete koje je boja krava? Koliko jedna kokoš dnevno nese jaja? Ili možda jaja nastaju u trgovačkim lancima? Sukladno gore navedenom, pitam se može li „Zoološki vrt“ domaćih životinja biti odlična turistički proizvod? Siguran sam kako može, a evo i jednog konkretnog primjera.

U Parku prirode kraj Sutivana na otoku Braču djeca uživaju i upoznavaju životinje.

Kada je Stipo Jurić dva kilometra od Sutivana na otoku Braču prije 14 godina sa suprugom Anom odlučio otočki krš pretvoriti u park prirode ( privatni zoološki vrt ), mislio je izgraditi nekoliko nastambi s okućnicama gdje bi njegova djeca mogla vidjeti životinje koje najčešće poznaju samo iz knjiga ili televizijskih reklama i uvjeriti se kako krava nije ljubičasta, a jaja ne nastaju u trgovačkom centru.

No, danas je tu, osim sportskih terena, 20 i 50-metarske žičare, tobogana, trampolina, ljuljačka, drvenog dvoraca i restorana s domaćom hranom i životinjama bogat zoološki vrt, a sve to se prostire na 16 tisuća četvornih metar Parka prirode Sutivan. I ono najvažnije prava atrakcija za sve strane turiste koji dođu na otok Brač. Najzanimljiviji, pogotovo za djecu je zoološki vrt gdje zajedno obitavaju i žive dugorepi plavi i bijeli pauni, zlatni, srebrni i lovni fazani, guske, patke, domaće kokoši, tu je afrički noj, vijetnamske svinje, divlje svinje, krava, ovce, koze i muflon i druge domaće životinje. Stipo Jurić kaže kako su dragulj parka magarci starosti od nekoliko dana do nekoliko godina te konji Suzi i Bela na kojima se može jahati, a okoliš uljepšavaju voće, zelenilo i cvijeće.

Ljubav i briga za životinjski i biljni svijet osjeća se na svakom koraku ovog parka prirode i posjetitelji sigurno sa sobom ponesu emocije koje će im ostati u trajnom sjećanju jer odmor nije samo more i sunce već i kokica koja traži zrno kukuruza i krava koja pase travu. Ne zovu slučajno Stipino imanje „bračkim rajem za djecu“. „Jednom je jedna učiteljica osnovne škole dovela djecu i provela među kokoši pa je jedan učenik upitao koliko koka snese jaja dnevno. Rekla je desetak, a može samo jedno dnevno…Eto, nekada se i nasmijemo“, govori mi Stipo.

Jedna koka nese jedno jaje godišnje?

Inače, da odgovorim na pitanje koliko koka dnevno nese jaja, jedno dnevno tj. u prosijeku 280 jaja godišnje. A sad zamislite da u našem turizmu koristimo domaća jaja, i to ne iz velikih proizvodnih tvornica, nego iz lokalnih OPG-a. Koliko jedan veliki hotel potroši jaja dnevno, a koliko tek jedna cijela destinacija za potrebe turizma? Zamislite koliko je to jaja dnevno i koliko bi se ljudi zaposlilo kroz stotine OPG-a, samo u proizvodnji ekoloških i organskih  jaja? To je turizam kojem treba težiti i onda turizam smisla, a ne živjeti od rente smještaja i sunce i mora.

A da ne pričam, kako ekološki i organski proizvodi imaju puno veću cijenu na tržištu, kako su svi trendovi upravo u tome smjeru i kako postoji velika potražnja za istim, kao i da su kremšnite od domaćih jaja žarko žute boje, a ne „bijele“ boje.  Samo pogledajte u trgovačkim lancima cijene organskih proizvoda, cijene su 30-40% skuplje, ako nekih proizvoda i puno više. A zanimljivo postoji tržište koje raste iz godine u godinu.

Park prirode Sutivana postao je izvrstan kvalitetan turistički sadržaj koji je u ponudi otoka Brača i tamo djeca mogu životinje vidjeti i doživjeti u pravom smislu, a ne samo ih gledati jer pruža im se mogućnost da životinje dodiruju, hrane i timare. Također, uz sve to djeca dobiju sve informacije kako životinje žive, što jedu, kako se ponašaju itd…

I tu se najveća magija događa, upravo taj direktan kontakt i interakcija između djece i životinja je neprocjenjiv te doživljaj koji se ne zaboravlja. To se pamti „cijeli život“. „Ljubav prema pokojnoj supruzi Ani održava me da nastavim raditi ono što smo zajedno počeli i zbog nje to i radim i nikada park neću park zapustiti – ja živim za sve ovo…“, kaže Stipo Jurić.

Upravo to se osjeti na svako koraku, ovo nije komercijalni park, sve je domaće i osjeti se taj osobni dodir i briga za cijelim parkom. Ovo nije posao, ovo je način života, govori barba Stipo.

Dodaje kako su sve životinje registrirane u Hrvatskog stočarskom savezu , a bila je tu više puta i veterinarska inspekcija „Jedna inspektorica je djelovala jako ozbiljno i malo je pričala pa sam se bojao hoće li pronaći kakvu grešku. Pogledala je i divlje svinje koje su se upravo oprasile i vidjela gdje su smješteni jer mladunčad zahtjeva posebnu brigu. Nije ništa govorila, ali je u zapisnik zapisala kako životinje žive u izuzetno dobrim uvjetima, smještene su u kuću s okućnicom i sve su pitome što je znak da su njegovane s puno pažnje i ljubavi“, kaže Stipo Jurić dodajući kako je opće poznato da tamo gdje divlje svinje imaju mlade, je najbolji dokaz da su uvjeti za život životinja izvrsni. Inače, sve životinje su registriran i u Hrvatskog stočarskom savezu.

Gosti za njegov park prirode doznaje putem interneta, u lokalnoj turističkoj zajednici ima njihovog promidžbenog materijala i mnogi koji jednom dođu, dođu opet. „Moj marketing su zadovoljni posjetitelji, jer oni koji dolaze svih ovih godina, se vraćaju svake godine te tako oni preporučaju i drugim da nas posjete“ ističe barba Stipo i iako ne broji točno sve posjetitelje,  računa da je ovaj brački raj posjetilo preko 10 000 posjetitelja.

Park prirode kod Sutivana nije teško pronaći – iz smjera Supetra valja proći glavni ulaz u Sutivan i nakon blage uzbrdice je putokaz koji će putnika uputiti do parka, a iz smjera Milne je uočljiva oznaka kretanja prema parku prirode dva kilometra prije Sutivana, od glavne ceste do parka je 500 metara.

Za kraj da podijelim jednu anegdotu.

Naime, dok sam razgovarao s barbom Stipom , moj sin dolazi do mene, ubacuje se u razgovor i govori mi“ Tata, tata ima još jedna papiga, dođi vidi i vuče me da mi pokaže još jednu papigu koju je našao. Znaš tata, ima jedna crvena papiga. Dođi vidi“  govori mi sin David.

To sve govori i naravno kako se i nakon godinu dana, moj sin i dalje sjeća životinja s Brača. Priča koje je ispričana već desetine puta, priča koje se ne zaboravlja, priča koja se širi dalje i priča koje ostaje u sjećanju „cijeli“ život. Zahvalan sam što mi je barba Stipo omogućio nezaboravne doživljaje s mojeg godišnjeg odmora.

Da, “zoološki” vrt s domaćim i autohtonim životinjama može i je odličan turistički proizvod, te se pitam zašto ih nemamo više. To je doživljaj, emocija i priča. To je turizam.

Vijesti: