Sezonalnost hotelskog poslovanja – koji je put prema suzbijanju ekstremne sezonalnosti poslovanja?

U doktorskom radu „Analiza utjecaja obilježja hotela na sezonalnost poslovanja“ autor dr.sc. Goran Ćorluka, pročelnik Odsjeka za trgovinsko poslovanje na Sveučilišnom odjelu za stručne studije, Split, pod mentorstvom doc....

U doktorskom radu Analiza utjecaja obilježja hotela na sezonalnost poslovanja“ autor dr.sc. Goran Ćorluka, pročelnik Odsjeka za trgovinsko poslovanje na Sveučilišnom odjelu za stručne studije, Split, pod mentorstvom doc. dr. Sc. Smiljane Pivčević, obradio je krucijalnu problematiku hrvatskog hotelijerstva. Hrvatsko hotelijerstvo, međunarodno etablirano u turistički proizvod sunce i more, susreće se sa koncentracijom potražnje u špici turističke sezone, pri čemu kapaciteti u ostatku godine ostaju nedovoljno iskorišteni. Hoteli su izloženi neprofitabilnom i nerentabilnom poslovanju, a na drastičnost situacije ukazuju rezultati istraživanja u doktorskom radu.

Istraživanje je obuhvatilo 218 hotela na prostoru dalmatinskog priobalja, a prema rezultatima istraživanja poslovna godina dijeli se na tri sezone: nisku, srednju i visoku sezonu. Slijedi prikaz mjeseci sa pripadajućom stopom popunjenosti hotelskih smještajnih kapaciteta po sezonama. Nisku sezonu čine siječanj (4,30%), veljača (5,27%), ožujak (9,14%), studeni (6,51%) i prosinac (4,95%). U pet mjeseci u godini prosječna stopa popunjenosti hotelskih smještajnih kapaciteta iznosi svega 6,04%. Srednju sezonu čine mjeseci travanj (21,72%), svibanj (47,45%) i listopad (32,98%). Prosječna stopa popunjenosti u sezonskom razdoblju koji bi trebao biti oslonac glavnoj turističkoj sezoni je 34,05%, dakle tek je trećina hotelskih kapaciteta popunjena. Visoku sezonu čine mjeseci lipanj (65,58%), srpanj (80,76%), kolovoz (87,29%) i rujan (69,48%). S obzirom da hrvatski turizam skoro pa isključivo ovisi o ovom sezonskom razdoblju prosječna stopa popunjenosti hotelskih smještajnih kapaciteta od 75,78% nije zadovoljavajuća. Prema prikazanome može se konstatirati da je situacija alarmantna.

Postavlja se pitanje kako hoteli s obzirom na visoki udio fiksnih troškova i neelastičnosti poslovanja uspijevaju opstati?

Prema autoru rukovođenje hotelima usmjereno je na povećanje prihoda po raspoloživom kapacitetu, što znači da se ne vodi računa kako povećati popunjenost nego kako popunjene kapaciteta što više naplatiti. Biti profitabilan pri ovako niskoj stopi popunjenosti smještajnih kapaciteta jedino je moguće postavljanjem cijena smještaja u špici sezone kojima pokrivamo nedostatak prihoda u vansezonskom razdoblju. No, do kada će potražnja biti voljna plaćati hotelski smještaj u hrvatskoj višestruko skuplje nego na ostatku Mediterana.

U doktorskom radu prepoznata je problematika sezonalnosti hotelijerstvu te ispitan je utjecaj obilježja hotela na stopu popunjenosti smještajnih kapaciteta u sezonskim razdobljima niska, srednja i visoka sezona. Rezultati ukazuju da hoteli sa višom kategorijom, veći hoteli,  hoteli sa pogodnom lokacijom, hoteli povezani u hotelsku grupaciju te hoteli tržišno orijentirani poslovnom segmentu imanju manju sezonalnost poslovanja. Poseban doprinos obilježja hotela u stopi popunjenosti smještajnih kapaciteta ističe se u srednjoj sezoni. Doprinos kategorije hotela je u prosjeku 12,89%, veličine hotela u prosjeku 6,62%, lokacije hotela u prosjeku 11,71%, oblika poslovanja hotela u prosjeku 10,13% te tržišne orijentacije hotela u prosjeku 18,99% u ukupnoj stopi popunjenosti smještajnih kapaciteta u ovom sezonskom intervalu. Srednju sezonu po doprinosu slijedi visoka sezona, naime u visokoj sezoni kategorija hotela doprinosi ukupnoj stopi popunjenosti smještajnih kapaciteta u prosjeku 5,84%, veličina hotela u prosjeku 8,36% te oblik poslovanja hotela u prosjeku 17,82%.  Doprinos promatranih obilježja hotela najmanji je u razdoblju niske sezone, u kojem se jedino tržišna orijentacija pokazala kao značajna odrednica stope popunjenosti smještajnih kapaciteta  i to u prosjeku 6,04%.

Prema autorovim smjernicama razvojna politika hotelskog smještaja u destinacijama priobalnog odmorišnog turizma treba biti usmjerena ka restrukturiranju smještajnih kapaciteta – izgradnjom novih visokokategoriziranih hotela i renovacijom postojećih hotelskih objekata povećati udio visokokvalitetnih hotela, povećati tržišni udio velikih hotela da pri tome paralelno povećanje broja hotelskih soba pratiti obujam osnovnih i dodatnih hotelskih sadržaja, intenzivirati razvoj hotelskih lanaca na hrvatskom tržištu čime bi se ostvarile prednosti poslovanja pod zaštitnim znakom hotelskog lanca, te unaprediti hotelsku ponudu usmjerenu poslovnom tržišnom segmentu – jednom od najbrže rastućih tržišnih segmenata.

Autor također ističe značaj turističke destinacije na hotelsko poslovanje. Potražnja za hotelskim smještajem zavisna je o destinacijskoj potražnji, ukoliko destinacija na privuče potražnju neće biti ni potražnje za pojedinim pružateljima usluga u destinaciji. Kako bi destinacija privukla potražnju, posebice u srednjoj i niskoj sezoni, potrebi su značajni napori na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Potrebno je istaknuti da krivca za izrazitu sezonalnost hrvatskog hotelijerstva ne treba tražiti na strani potražnje, nego ponude. Hrvatska nije uspjela napraviti iskorak od međunarodno prepoznatljive kupališne destinacije. Hrvatski turizam formiran je na način da zadovoljava potrebe potražnje motivirane kupališnim turizmom. Potrebno je marketinškim aktivnostima probuditi svijest potražnje o prednostima dolaska u Hrvatsku izvan visoke turističke sezone. Razviti prateće turističke sadržaje koji će turistima upotpuniti boravak i povećati turističku potrošnju. Valorizirati ostale turističke resurse i razvijati selektivne oblike turizma kao zdravstveni, sportski, kulturni, ruralni, ekološki i sl., za što je potrebno Hrvatsku učiniti dostupnom turističkoj potražnju, tj. razviti prometnu povezanost sa glavnim emitivnim tržištima, što u prvom redu podrazumijeva intenzivirati razvoj avionskih linija tijekom cijele godine.

Prilog: Dr.sc. Goran Ćorluka / ANALIZA UTJECAJA OBILJEŽJA HOTELA NA SEZONALNOST POSLOVANJA

Vijesti: