Danas obilježavamo Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode

Zaštita prirode temelj je turizma jer su očuvani okoliš, bioraznolikost i prirodne ljepote glavni resursi koji privlače posjetitelje. Bez zdravog ekosustava destinacije gube svoju atraktivnost, a ulaganje u zaštitu prirode osigurava dugoročni opstanak turizma.

Očuvana priroda u nacionalnim parkovima i planinama, kao i očuvane plaže, primarni su motiv putovanja za većinu turista. Zdrav okoliš stoga izravno generira prihode i radna mjesta za lokalnu zajednicu.

Zato je neophodno održivo upravljanje koje sprječava prekomjerno iskorištavanje resursa i dugoročno propadanje destinacije. Ne zaboravimo da su suvremeni putnici sve više zainteresirani za ekoturizam i destinacije koje se prema okolišu odnose odgovorno.

/// Korado Korlević: Nemoguće je ljeti imati tri puta više stanovnika i očekivati da je sve lijepo, fino i održivo

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije, navodi se na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. 

Ovaj nadnevak je i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. 

Međunarodni dan bioraznolikost svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume.

/// Lijepa priroda privlači brojne posjetitelje, no to ima svoju cijenu

Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, 22. svibnja Republika Hrvatska obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. proglasio Sabor Republike Hrvatske.

Taj dan se svake godine obilježava raznim odgojnim, obrazovnim, rekreativnim, stručnim te drugim aktivnostima koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

Međutim, kako upozorava organizacija WWF Adria, stanje bioraznolikosti je zabrinjavajuće. Bilježimo pad u populacijama vrsta 73% u odnosu na 1970. godinu, što ukazuje da sustavno loše djelujemo na prirodu.

Kao najveći stresor ističu se kompanije, koje svojim djelovanjem uzrokuju gubitak staništa i utječu na promjene ponašanja životinja. Istodobno, 55% globalnog BDP-a ovisi isključivo o prirodnim resursima.

/// Plavi turizam: Zahtjevi za transformacijom plavog gospodarstva

Unatoč sve jasnijem razumijevanju da gubitak bioraznolikosti predstavlja sustavni rizik za gospodarstvo i financijsku stabilnost, najveće kompanije i dalje su u velikoj mjeri nespremne upravljati svojim utjecajem na prirodu i rizicima povezanima s njom, navodi se u novom izvješću WWF-a Francuske.

U našoj regiji slično istraživanje još nije provedeno, ali budući da je riječ o međunarodnim brendovima, rezultati se mogu naslutiti, navodi WWF Adria.

Dok čekamo novo WWF-ovo Izvješće o stanju planeta koje će biti objavljeno u listopadu ove godine, znamo da je posljednji zabilježeni pad populacija vrsta čak 73%. Također znamo da 55% svjetskog bruto društvenog proizvoda ovisi isključivo o prirodnim resursima.

Aktivnosti kompanija jedan su od najvećih stresora za divlji svijet. Širenje korporativnog sektora - naročito industrije, energetike, šumarstva i poljoprivrede - uzrokuje gubitak staništa i promjene u ponašanju životinja.

/// Problem sve većeg broja susreta s medvjedima proizlazi iz uništavanja staništa i širenja odlagališta otpada

"Gubitak prirode značajan je ekonomski rizik koji hitno treba riješiti, a ipak većina velikih kompanija i dalje tretira propadanje prirode kao trošak, a ne kao ključno strateško pitanje i ulaganje u budućnost. Kada govorimo o propadanju prirode, govorimo o kolapsu bioraznolikosti, nestašici pitke vode, degradaciji tla i općenito iscrpljivanju prirodnih resursa", ističe Uroš Delić, menadžer za suradnju s korporativnim sektorom u WWF Adriji.

Gledajući na primjeru Francuske, od 40 najvećih kompanija, nijedna nema u potpunosti razvijen plan tranzicije za prirodu. Priroda rijetko zauzima mjesto u osnovnoj poslovnoj strategiji, čak i u sektorima s velikim utjecajem.

Dvije velike "slijepe točke" koje se izdvajaju su aktivnosti dobavljača, gdje se događa većina utjecaja na ekosustave, te način kako kompanije odlučuju što je najvažnije i koje rizike treba prioritizirati.

/// Očuvanje bioraznolikosti: Ograničavaju pristup turistima u pokušaju vraćanja runolista

Među kompanijama koje su gotovo na dobrom putu prema održivosti ističu se trgovački lanac Carrefour, L’Oréal i Michelin, dok su na samom dnu grupacije Société Générale, Crédit Agricole i Orange.

"Kompanije moraju ići dalje od pukog usklađivanja s propisima, trebaju ulagati u vjerodostojne planove tranzicije i pozabaviti se utjecajima duž svojih lanaca vrijednosti kako bi pomogle očuvanju prirodnih sustava o kojima gospodarstvo ovisi", poručuje Delić.

Svaki dosadašnji COP i sve svjetske konferencije namijenjene poslovnom sektoru bile su prilike da WWF naglasi kako je potrebno smanjiti pritisak na prirodu kako bi se spriječio gubitak bioraznolikosti.

Godine koje dolaze pokazat će može li djelovanje kompanija, financijskih aktera i donositelja odluka u području zaštite prirode prerasti u istinski pokretač ekološke i ekonomske otpornosti, odnosno u transformacijske promjene koje su dobre za prirodu.

/// Populacije morskih pasa i raža prepolovljene od 1970. što remeti hranidbene mreže