EN
HR
Dok pandemija još traje, a topovi grme, turizam šuti.
Tako bi izgledao status report turističkih kretanja relevantnih za našu zemlju u nedjelju,13. ožujka 2022. Parafraza je to one poznate latinske izreke ''Inter arma silent Musae’’. Odnosno u prijevodu: "Među oružjem šute Muze." Bogami, utihnuo je načas i – hrvatski turizam.
Slijedi li nam i novi – geoturistički poredak?!
Turizam, naš svagdašnji - hrvatski i europski – našao se pred novom sigurnosnom perceptivnom preprekom. Ratnim vihorom, koji je startao povijesno sudbonosnog 24. veljače 2022. između najrasprostranjenije zemlje svijeta i po površini najveće europske zemlje.
Temeljit i dobro informiran Željko Trkanjec, komentator Jutarnjeg lista, u svom članku na portalu Jutarnjeg lista od 13. ožujka 2022. najavljuje eru reguliranog kaosa i novi geoekonomski poredak kao rezultantu novih igara velikih momaka globalne scene. Proširujem – novi geopolitički, geoekonomski, geokulturološki poredak.
Prebirući po svojim sjećanjima iz dana kada me zanimala makroekonomija pitam se – nije li vrijeme da govorimo i o novom geoturističkom poretku.
Čitatelji, koji me prate, zacijelo se sjećaju da sam u svom članku objavljenom 3. siječnja 2022. (vidi: Edvin Jurin: U susret turizmu 2022. i – kodovima turističke budućnosti) zazivao novi pristup općenito turizmu modelom osmišljavanja više temeljitih i dubinskih scenarija za svaku turističku godinu kao i uvođenje te pozicioniranje uloge CFO-a (Chief Future Officer-a) u turističkim kompanijama i destinacijama.
Igra više nije bezazlena
Da, igra više nije bezazlena.
Kao posljedica globalnih monopoly političkih i gospodarskih igara, prvo rastu cijene goriva i energenata te repromaterijala i sirovina. Tu valja očekivati u neko doba, zbog ukupnog udjela Rusije i Ukrajine u kako stručnjaci tvrde i do 29% u ukupnoj proizvodnji pšenice, i cjenovni valovit udar na hranu i sve za turizam potrebne prehrambene artikle.
Što poput južnoameričke piranje nemilosrdno oštrim zubima nagriza i otkida podloge profitabilnosti domaće turističke industrije u bjesomučnom tempu. Gdje je rješenje?
Vjerojatno u bookingu s klauzulom poput onih koje upravo prakticiraju proizvođači repromaterijala i gotovih proizvoda: ''Razine cijena su ugovorno okvirne za 12 mjeseci unaprijed, utanačuju se finalno mjesec dana prije isporuke, čitaj: polaska putnika.''
Nezamislivo? Ali potpuno realno. ''No more fairness & finesse!''
Formula opstanka glasi sada poput košarkaške taktičke varijante "Run & gun".
Nimalo optimalno, ali realno. Ako želimo sačuvati, narodski rečeno, gaće na štapu.
Istodobno dolazi do povećanja cijena za robe i usluge i u zapadnoeuropskim turističkim emitivnim zemljama što posljedično generira, što se konkretnog bookinga tiče, efekt "kočenja uzbrdo". Efekt nelagode i time nesigurnosti se ne ogleda samo u odloženom bookingu zbog percepcije rata u susjedstvu već i u trenutačnom podsvjesnom samopropitivanju gostiju da li će si moći priuštiti godišnji odmor u razdoblju potencijalnih inflatornih divljanja.
Ruski ceh ili rulet
Što se ruskog emitivnog tržišta tiče, kako izvještava Rory Goulding na portalu The Sunday Times, turizam je zaista predstavljao integralni dio ruskog načina života.
U 2014. Rusija je, sa svojih nešto više od 140 milijuna stanovnika, bilježila 50 milijuna putovanja u inozemstvo. Godinu dana kasnije tj. 2014. nakon aneksije Krima i tadašnjih sankcija, spala je na 30 milijuna odlazaka da bi se, nakon Covida 19, počela ponovo dizati. I sada se opet – strmoglavljuje.
Tu je hrvatski turizam za sada, ako možemo to paradoksalno reći, "pomazila sreća", obzirom na ukupno učešće od nekoliko postotaka iz tih područja u ukupnim turističkim dolascima.
Globalni turistički igrači su iskazali pohvalnu dozu solidarnosti.
Kompanija Wizz Air, koja leti u značajan broj zemalja oko Ukrajine, osigurala je 100 tisuća besplatnih sjedala za izbjeglice i niže cijene karata na drugim letovima kako bi premjestila ratom pogođene ljude dalje od pograničnih regija, navodi Goulding.
Eurostar će također dopustiti građanima Ukrajine da putuju u Ujedinjeno Kraljevstvo besplatno. Na britanskoj vladi je da im odobri vize.
Airbnb je najavio privremeni smještaj za 100 tisuća ukrajinskih izbjeglica u zemljama diljem regije kao i kompanijski fond za pomoć svojim dosadašnjim ukrajinskim domaćinima.
Što se pandemije tiče, na nju smo već navikli, kako to Dalmatinci kažu, kao "tovar na batine".
Ali….što znače najave tzv. novog proteinskog cjepiva za Covid 19 ili četvrtog vala cijepljenja u jesen 2022.? Nije li to "meka" najava, ne daj Bože, novog pandemijskog vala?
Znam da će većina odmahnuti rukom, ali sam uvjeren da se tek sada trebamo pripremati da nas ne zaskoče novi pandemijski prodori u 2022. i 2023. Edukacijama, novom opremom i novim tehnologijama, dosljednijim protokolima. Imamo još puno toga učiti i učiniti u narednim turističkim godinama. Samo primjera radi, hotel Hyatt Regency Grand Reserve u Puerto Ricu provodi proces ionizacije svake sobe nakon odjave gostiju u trajanju od tri sata, kako bi se očistio sav zrak od nezdravih čestica, virusa i bakterija te mirisa. O UV-C robotima da i ne govorimo.
Novi ljudi na novim mjestima u novonastalom košmaru
Istodobno raspisom i provođenjem nove serije natječaja za direktore ureda hrvatskih turističkih zajednica, došli smo u poziciju da su ključni dionici destinacijske promocije primarno zauzeti sa svojim samoodržanjem, a ne praćenjem turističkih (ne)prilika, smišljanjem i isporukom odgovarajućih komunikacijskih odgovora i protumjera.
Što priznat ćete i nije baš obećavajuće. Kad nam se već dogodila neželjena geoturistička "kuhinja", mi smo sami sebi dodali i malo lokacijske zaprške?! Iskreno, nadam da to neće imati značajniji utjecaj. Bez obzira što je trenutak reizbora i novog izbora lokalnih destinacijskih upravljačkih snaga legao baš kao ''kec na desetku'', rekli bi kartaši. U negativnom kontekstu, naravno.
Sve to me spontano navodi na ukupnu trenutačnu percepciju hrvatskog turizma nalik košmaru savezničkih snaga od više od tri stotine tisuća vojnika 1940. nagomilanih u francuskoj luci Dunkerque u bježaniji pred njemačkim tenkovima. Svi su se ''vrtili'' u krug pogleda uprtog u more čekajući prijevoz bilo koje vrste – od ribarske koče, jedrilice, rekvirirane jahte do zalutalog trgovačkog broda.
Što i kako
Nadajmo se da će cijeli ili barem najveći dio ratnog vihora završiti do Uskrsa.
To bi bio optimalan scenarij. Tada bi što se dolazaka tiče, mogli računati sigurno na 90% broja dolazaka od 2019.
Ne uspije li se situacija donekle normalizirati do kraja svibnja 2022. – sve je otvoreno.
U tom slučaju nužan je krizni management domaćeg turizma.
Cilj je jedan i jedini: Izvući što se više može. Stati svi kao jedan iza jednog i jedinstvenog načina promišljanja i djelovanja. Svijet se promijenio i mijenja i dalje. Nije vrijeme za soliranje.
Fokus: Europa i emitivne zemlje u auto - dosegu. Ključni i isključivi prioritet.
Naglasak: Održivi + transformativni turizam
Prioriteti: doživljajni turizam + solo turizam + wellness turizam.
Da, turistički come back dolazi, sukladno posljednjim istraživanjima, sa "putovanjima sa stilom" (travel in style). Istresirani zbivanjima u okruženju, naši potencijalni gosti traže "ono nešto posebno" sa wow efektom.
I da za kraj, inozemni stručnjaci tvrde: "Travel agents are back!"
U doba neizvjesnosti gosti ponovo posežu za izvjesnošću – turističkim agencijama.
Osjećaju da im je potrebna sigurnost. Da ih netko savjetuje, ako treba i prati. I vrati sigurno kući, ako se nešto nepredviđeno dogodi.
Tko zna?
Možda Svevišnji daje novu šansu hrvatskom turizmu. Po tko zna koji put!
Autor: Edvin Jurin. Sva glasna razmišljanja autora pročitajte OVDJE
