Električni romobili označit će evoluciju u javnom prometu u destinacijama, a trebali bi biti okidač za promjenu smjera razvoja ka održivom razvoju

Električni romobili će brzo prerasti samo kratkotrajni trend, a time postaju i imperativ za svaku turističku destinaciju. Već ove godine turističke destinacije, barem one proaktivne, bi morale implementirati sustav...

Električni romobili će brzo prerasti samo kratkotrajni trend, a time postaju i imperativ za svaku turističku destinaciju.

Već ove godine turističke destinacije, barem one proaktivne, bi morale implementirati sustav e-romobila kao dopunu javnom prijevozu, kao i sustav javnih bicikala, kao bazičnu ponudu svake destinacije. Uz to gradovi se moraju okrenuti autobusima na struju, razvijanju bike staza i oznaka, kako u samom gradu tako i kroz razvoj cikloturizma. Hrvatska bi trebala biti predvodnica u održivosti ili barem električnim vozilima ( Tesla, Rimac.. ). Moramo redefinirati javni prijevoz u gradovima, više zelenila, manje automobila, a više prostora za građane.

Jedna od izazova u turizmu tj. našim destinacijama je svijest i potreba da gostima osiguramo parking. Znamo da nam većina gostiju dolazi automobilom, a neki putuju po cijeli dan, samo da bi došli u Hrvatsku na odmor.

Logičan i banalan, ali opet toliko zapostavljen problem. Zašto i dalje kronično nedostaje parkinga u našim turističkim destinacijama. Kada već zovemo goste da ostave svoje Eure u našim destinacijama, pitam se: Zar im ne možemo osigurati ono najosnovnije – parking?

Nažalost, nije bilo strateškog razvoja naših turističkih destinacija, jedino što je raslo u nazad 20 godina su smještaji kapaciteti. Cijela infrastruktura nije pratila taj razvoj, od kanalizacijske, parkinga do električne mreže, pa nam tako HEP svake sezone šalje obavijesti da ne palimo klime kako jer je cijeli sustav preopterećen. Također, plaže su ostale iste, parkinga je sve manje, a destinacijama se odjednom rapidno poveća broj stanovnika zbog dolaska turista. U destinacijma u Hrvatskoj tijekom ljeta zbog dolaska turista dolazi do povećanja broja stanovnika zbog za gotovo pet i pol puta. Sve je to ogromno opterećenje na cijeli infrastrukturu turističke destinacije i dolazi do pucanja.

Ako nam je stalo do gostiju, zar nam ne bi trebalo biti stalo gdje će oni parkirati svoja vozila tj. hoće li uopće moći parkirati u destinaciji? Mi smo i dalje prvenstveno destinacija u koju većini slučajeva turisti dolaze automobilom, čak i ako gosti dolaze avionom trebaju koristiti prijevoz do smještaja, da li javni prijevoz, taksi ili rent a car tj. najmom automobila tijekom godišnjeg. E sad, ako netko putuje pet do deset sati do naše destinacije, pogotovo ako pričamo o obiteljima gdje su djeca u automobilu, i zna da će teško naći parking u startu imamo veliki problem. Prije nego je umočio noge u more, već ima negativnu percepciju i stres u glavi.

Ako pričamo o destinacijama koje se razvijaju primarno kroz turizam – žive od turizma, pogotovo one u Dalmaciji kojima je prostor dodatno skučen zbog magistrale, zašto niti jedna od tih destinacija kao recimo Vodice, Trogir, Biograd na moru itd… nisu kupili zemlju iznad magistrale i osigurale turistima parking? Ako pričamo o destinacijama koje imaju novaca, žive od turizma i turista, zar im to ne bi trebalo biti u interesu?

Prvo: Riješili bi problem nevjerojatnih gužvi, a samim time i rapidno smanjiti zagađenje kao i buku u gradovima

Osiguran parking riješio bi veliki problem turistima jer bi znali da ne moraju tražiti parking nakon „deset“ sati vožnje do destinacije, što je izrazito frustrirajuće. Jasno vam je da turisti kada su napokon došli u destinaciju, sve što žele je smjestiti se i osvježiti se u moru, pogotovo ako putujete s djecom, a ne opet satima tražiti parking. Tu odmah postavljam pitanje domaćinima u obiteljskom smještaju: Dočekate li ih s hladim pićem dobrodošlice i nekim autohtonim snackom?

Osiguranim parkingom bi pokazali da vam je stalo do turista, smanjili bi gužvu u gradu / destinaciji, gosti bi se spuštali u destinaciju električnim vozilima, pa bi samim time i poticali ekološki i održivi razvoj u kombinaciji s električnim klupama, pametnim gradom, led rasvjetom, ekološke proizvode itd… Također, tu dolazi i efikasan javni prijevoz, kao i razni oblici integriranog prijevoza kao što je sustav javnih bicikala, car sharing usluge, rikše, segway … priča se samo širi u jednom drugom smjeru.

Kad smo već kod toga, zašto nemamo brzu i efikasnu „brodsku“ liniju tj. barke na električni pogon, koje spajaju destinacije morskim putem, da ne opterećujemo prometnice. Barke imamo, električni motor imamo, samo je pitanje implementacije. Opet, ne ići na velike brodove, nego na male barke koje su naša tradicija te koje bi zaposlile puno više ljudi. Barke kao sinonim za male brodove, a koji isti mogu povezivati otoke s kopnom, barem one koji nisu jako udaljeni od obale. Kao što je recimo, otok Ugljan, Rab, Pag itd…

Otoci kao car free zone

Tu onda možemo pričati i o otocima kao car free zone. Ako naravno posložimo javni prijevoz na otocima da bude efikasan i umrežen. Opet, od bicikala, romobila, taxi prijevoza… kada već otvaramo tu temu, zar ne bi bilo odlično da svaki otok ima svoju sunčanu elektranu? Hvalimo se otocima kako imaju najviše sunčanih sati u Hrvatskoj, odličnu klimu skoro tijekom cijele godine… Evo prilike. Kasnimo, no nikada nije kasno krenuti naprijed.

Prošle godine HEP je u rad pustio Sunčanu elektranu Vis, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.

Možda će se na nekom otoku u sklopu poduzetničkog inkubatora ili tehnološkog parka ( forma je manje važna ) specijalizirati na IT tvrtke, kreativce, inovatore koji će raditi na poboljšanju tehnologije ili izmišljanje nove vezano uz dobivanje struje iz Sunca. Znamo kako se radi o staroj tehnologiji koja je relativno neefikasna tj. potrebni su velike površine i puno sunca, a za malu količinu energije. Potrebno je znatno povećati efikasnost fotonaponskih ćelija.

Također, tada se otoci mogu pozabaviti i održivim razvojem u svakom pogledu ili samoodrživim konceptima. Zašto mi ne bi ne pratili trendove, nego ih stvarali kroz takve inkubatore ili hub-ove. Tu onda dolazimo da privlačimo studente i stručnjake iz tih područja, da dolaze tijekom cijele godine na naše otoke, a ne samo zbog sunca i mora. Tada bi se kod nas razvijali najnoviji koncepti održivosti i ekologije, kako kroz turizam, tako i kroz rješenja za urbane gradove. Priča se samo širi i širi… a tu onda dolaze i digitalni nomadi, koji onda imaju smisla i koji se stapaju s proaktivnom cijelom ekosustavu na otoku.

Zanimljivo kako je sve povezano i kako se samo dodaju layeri kroz razne ekstenzije. I sve ima smisla i neki prirodni i logičan slijed. E to su elementi strategije i vizije razvoja neke države, grada, destinacije…. No vratimo se na temu članka.

Drugo: Potaknut ćemo goste na kretanje i istraživanje cijele regije / destinacije 

Kada ne bi postojao problem s parkingom gosti bi češće koristili svoje automobile bez straha da će ponovno morati tražiti parking, te bi ih oslobodili i potaknuli na mobilnost da automobilom posjete i dožive okolne destinacije. Samim time imali bi puno bolji doživljaj cijele regije. Sigurno kako gosti žele doživjeti što više, a to im jedna destinacija ne može pružiti svih sedam dana. Na kraju, jedino važno je kako se gost osjeća na kraju svojeg godišnjeg odmora tj. da li je zadovoljan destinacijom ili ne te da li će se vratiti i preporučiti istu. Mora nam biti stalo, to je ključna element. I Zato Zadar mora promovirati Šibenik i Split, kao i obrnuto. Mora nam biti stalo do ukupnog doživljaja gostiju našem destinacijom.

Jesmo li opravdali očekivanja? Ili možda nadmašili? Što je dobro, a što nije dobro u destinaciji ? Što gosti žele? Pitajte ih, tu su kod vas, to vam je najbolje besplatno istraživanje. Moj prvi susret s turizmom je bio kroz animaciju u turizmu. Kao animator svaki dan sam komunicirao s gostima i sve sam znao što dobro, a što je dobro u hotelu, kampu, destinaciji, a što smeta gostima. Nažalost, tada, a koliko vidim i danas, menadžment i dalje nema sluha da sluša svoje goste, naravno čast pozitivnim iznimka. Moramo se početi baviti turizmom, a ne živite od rente te prodajmo forme bez sadržaja.

Treće: Povećanje turističke potrošnje

Također, ako bi osigurali parking našim turistima, to bi dodatno potaknulo turističku potrošnju, upravo kroz povećanje mobilnosti gostiju. Svakako treba brojati noćenja i dolaske, ali pitam se zašto nitko ne broji turističku potrošnju tj. izvanpansionsku potrošnju koja je važnija od samih brojki noćenja. Dapače, ključna za shvaćanje turizma, jer upravo je cilj turizma povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva te da se potrošnja što više i na što više lokalnih sudionika disperzira na lokalnu ekonomiju, a ne da zarađuju samo neki i da u konačnici zarada od turizma ide van Lijepe naše ili da kroz turizam potičemo uvoz, dok naše gospodarstvo propada.

Win-win, zar ne? No, prvo nam mora biti stalo do turista i strateškog razvoja turizma.

Zelena magistrala – električne punionice

Najljepši i najtiši reli na svijetu „Nikola Tesla EV Rally Croatia” već se godina održava u Hrvatskoj. Samo jedan primjer kako možemo i moramo biti prvi u Svijetu. Cijela autoindustrija se okreće električnim automobilima, to je sada svima jasno. Zašto ne iskoristimo taj potencijal? Zelena magistrala ili cijela hrvatska umrežena s električnim punionicama. Imamo domaće proizvođače punionica, čak i automobila te romobila, Tesla / Rimac kao najbolji brendovi i promocija.

Zašto ne bi bilo najbolja država po broju električnih punionica ( automobila, bicikala, romobila ).? Zašto već nismo umrežili cijelu Hrvatsku ele. punionicama? To je prilika koju nismo iskoristili, a morali smo. Još uvijek možemo. To opet otvara totalno jednu novu industriju i nove perspektive, kao na primjeru car free otoka.

Kao u teoriji kaosa, gdje jedan zamah leptirovih krila, s druge strane svijet izazove uragan. Tako i fokus na ove teme, samo jedan hrabar korak naprijed izazvat će uragan novih pozitivnih turističkih, socijalnih, gospodarskih i inih perspektiva.

Znamo da su održivi razvoj i zelena ekonomija postali imperativ. Pogotovo u postcovid eri. Da ne pričamo o globalnom zatopljenu itd…

Turizam je izrazito dinamičan, složen, heterogen, multidisciplinaran te vertikalno i horizontalno veže razne industrije. Upravo zato je kompleksan i ne smije se razvijati po inerciji niti slučajno, nego isključivo strateški i održivo. Turizam je naša prilika za razvoj i dodanu vrijednsot.

Kao što spomenuo u uvodu, električni romobili su došli i ostat će te ih iz dana u dan sve više možemo vijesti na našim ulicama. Relativno su jeftini, a iznimno efikasni i praktični. Iskoristimo ovaj trenutak. I da, što je više električnih romobila u prometu, to je manje automobila na cestama.

Idemo krenuti od početka te početi razmišljati da osiguramo parking našim gostima ili uvedemo električne romobile u našu destinaciju. To je taj okidač za snažan “zamah leptirovih krila”, bolju budućnost te promjenu mindseta.

Foto: Eric Anada, Dominika Roseclay – pexels.com / ilustracija : hrturizam

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN