EN
HR
Kako globalne geopolitičke napetosti utječu na turističku sezonu 2026. i potražnju za Hrvatskom? Analiza ravnatelja Instituta za turizam dr. sc. Damira Krešića pokazuje da unatoč globalnoj nesigurnosti postoje razlozi za umjereni optimizam, ali i jasna upozorenja vezana uz cjenovnu konkurentnost i vrijednost za novac.
Dok se svjetska turistička industrija ovih dana okuplja na vodećem globalnom turističkom sajmu ITB Berlin, događaj se održava u atmosferi pojačanih geopolitičkih napetosti. Ratni sukobi, trgovinske neizvjesnosti, prijeteća energetska kriza i općenito rastuća percepcija globalne nesigurnosti sve su izraženiji elementi međunarodnog okruženja u kojem turizam danas djeluje.
U takvom kontekstu prirodno se nameće pitanje: što sve to znači za turističku potražnju za Hrvatskom u sezoni 2026.?
Na tu temu osvrnuo se ravnatelj Instituta za turizam, dr. sc. Damir Krešić, koji je na društvenim mrežama objavio analitički osvrt pod naslovom “Globalne nesigurnosti i turistička sezona 2026.: analitički pogled na poziciju Hrvatske”.
U nastavku svoje analize Krešić ističe nekoliko ključnih čimbenika koji bi mogli utjecati na turističku sezonu 2026.
Prvi se odnosi na otpornost turističke potražnje. Kako navodi, iskustva iz prethodnih kriza - od pandemije do rata u Ukrajini i eskalacija na Bliskom istoku, pokazuju da hrvatski turizam u pravilu zadržava stabilnu razinu potražnje, pri čemu u razdobljima globalne nesigurnosti često dolazi do redistribucije turističkih tokova prema destinacijama koje se percipiraju kao sigurne i dostupne.
Drugi važan element su strukturne komparativne prednosti Hrvatske. Sigurnost, blizina emitivnim tržištima, dobra cestovna povezanost i relativno diverzificirana turistička ponuda. Istodobno upozorava kako erozija cjenovne konkurentnosti posljednjih godina može predstavljati ozbiljniji izazov za hrvatski turizam od trenutnih geopolitičkih nestabilnosti, osobito ako se sukobi u pojedinim regijama u međuvremenu smire.
Treći faktor, kako navodi Krešić, odnosi se na strukturnu promjenu u ponašanju potrošača. Posljednjih pet godina, prema njegovoj analizi, potvrdilo je trend prema kojem putovanja sve više postaju sastavni dio životnog stila europskih potrošača, a ne luksuzno dobro koje se prvo odgađa u kriznim vremenima. U takvim okolnostima turistička se potražnja prilagođava; mijenja se izbor destinacije, trajanje boravka ili način putovanja, no sama odluka o putovanju u pravilu ne nestaje.
Kada je riječ o sezoni 2026., prema ovom analitičkom pogledu realno je očekivati stabilnu godinu, ali uz određene strukturne pomake. Ako ne dođe do ozbiljnijih eskalacija koje bi izravno zahvatile europski prostor ili ključne prometne koridore, turistička bi se sezona mogla razvijati relativno stabilno. Istodobno je izgledno da će gosti planirati putovanja u kraćem vremenskom horizontu, biti osjetljiviji na cijene te dodatno vrednovati percepciju sigurnosti destinacije.
Zaključno, Krešić ističe kako aktualne globalne nestabilnosti predstavljaju izazov, ali i podsjetnik na elemente na koje destinacije mogu izravno utjecati. Visoka razina kvalitete usluge, promišljena cjenovna politika i jasna vrijednost za novac, prema njegovu stajalištu, ostaju ključni faktori konkurentnosti. Upravo ti elementi, u kombinaciji s percepcijom Hrvatske kao sigurne i dostupne destinacije, mogu pridonijeti još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni.
