Hotel u 13 priča: Destinacija - ključ uspjeha

Upravlja li se destinacijom, kako se njome upravlja i na koji način se promovira destinacija su temeljna pitanja kojima se vrlo brzo dođe do odgovora kako destinacija djeluje na poslovanje hotela.

OPEN

Autor:  Domagoj Grgić

21. siječnja 2022.

Donosimo seriju kolumna Hotel u 13 priča autora Domagoja Grgića, hospitality managera koji će kroz 13 kratkih priča iz svog kuta gledanja objasniti slikoviti prikaz hotela i hotelskog poslovanja.

Domagoj Grgić svoju karijeru u turizmu gradio je u hotelu Le Meridien Lav 5* (Grand Casino Lav i Club Lav), hotelu Martinis - Marchi 5*, višestruko nagrađivanoj Marini Frapa Resort Rogoznica te hotelu Imperial, a trenutno kao ambiciozni i iskusni menadžer ima angažman u Irskoj u Monart Spa Destination 5* (uvršten među 1 posto najboljih hotela na svijetu od strane Tripadvisor-a za 2020. godinu).

PRIČA 1: Hotel u 13 priča: Destinacija - ključ uspjeha

Grgic2

Ukoliko izuzmemo vrlo mali broj hotela koji neovisno o destinaciji mogu uspješno poslovati, onda slobodno možemo reći kako je kvalitetna destinacija ključ uspjeha jednoga hotela.

Upravlja li se destinacijom, kako se njome upravlja i na koji način se promovira destinacija su temeljna pitanja kojima se vrlo brzo dođe do odgovora kako destinacija djeluje na poslovanje hotela.

Ne-upravljanje odnosno tzv. stihijsko upravljanje destinacijom vrlo je “popularno” i često na našim prostorima, a rezultat toga gotovo uvijek jest blijeda, neprapoznatljiva i izuzetna sezonalna destinacija što posljedično dovodi do katastrofalnih financijskih rezultata. Postoje slučajevi kad se turizam određene destinacije jednostavno “dogodi”, ali tu se radi o izrazito rijetkim i nepredvidivim slučajevima i tu kao uzroke navodimo ratna ili pandemijska zbivanja na konkurentnim tržišitma ili privatne inicijative u destinaciji kao što velika financijska ulaganja (hoteli, resorti, marine) i organizacija različitih manifestacija (festivali, sportski događaji).

“Događanje” turizma lako može biti mač sa dvije oštrice jer nepripremljeni dionici unutar određene destinacije nisu u mogućnosti kvalitetno isporučiti kvalitetnu uslugu što dovodi do isključivo kratkotrajnog turističkog rasta te vrlog velikoga naknadnog pada.

Vrlo konkretno, u “slučajnoj” destinaciji hotelu je gotovo nemoguće pronaći kvalitetnu radnu snagu, van-pasionska ponuda je nedostatna kako bi gosti hotela bili zadovoljni, a ograničenost osnovnih preduvjeta za funkcioniranje hotela kao što su električna energija, voda i prohodna kanalizacijska mreža otežava operativan rad hotela. Zakrčenost cesta te nedostatan parkirni prostor također ne prati potrebe višestrukog porasta ljudi koji borave u destinaciji.

Navedeni problemi život lokalnog stanovništva čine neodrživim, a jaz koji se stvori između iziritiranog lokalnog stanovništa i svih dionika turističke aktivnosti na tom području jasan je negativan predznak i uzrok beskrajnih problema.

U ovom slučaju je vidljivo kako je rast turističkih aktivnosti preduhitrio razvoj destinacije te možemo slobodno reći kako destinacija ima negativan utjecaj na poslovanje hotela.

Upravljanje destinacijom mora biti izrazito strateško promišljena aktivnost koja će točno određenom vremenskom i financijskom dinamikom ustrajno i održivo razvijati svoje kvalitete. Fokus na prirodne ljepote, povijesne lokalitete, oživljavanje legendi, bogatu gastro i enu ponuda i organizaciju različitih manifestacija nužno dovode do značajnog povećanja svih pokazatelja uspješnosti postojeće sezone, ali i produživanja iste što je izraziti cilj. Također je vrlo važno navesti primjer destinacija koje su sufinancirale dolazak low budget avio kompanija što je destinaciju učinilo jeftinom i lako dostupnom. Daleke destinacije su tako postale vikend destinacije. U ovom slučaju svakako možemo reći kako destinacija ima pozitivan utjecaj na poslovanje hotela.

Upravo turistička vijeća i zajednice trebale bi biti mjesta gdje se pronalaze navedena optimalna rješenja, a kao ključne turističke “multiplikatore” bih naveo hotele koji generiraju najviše radnih mjesta u okvirima destinacije, promoviraju je, u opskrbni lanac uključuju lokalne dobavljače, a plaćanjem različitih taksi i pristojbi omogućuju financiranje turističih zajednica te lokalnih uprava.

Ekološka održivost destinacije je tema o kojoj se sve više priča te je vrlo važna kod dugoročnog sagledavanja. Naime, zagađenje koje nastaje u industriji turizma svakako nije zanemarivo, a tu se ističu povećanje cestovne prometne aktivnosti koja dovodi do povećavanja ispušnih plinova, povećanje broja plovila koje ispuštaju svoje otpadne vode u more te povećanje smeća koje gosti stvaraju dok su na odmoru.

Optimalno promoviranje ističe ono najbolje od pojedine destinacije i privlači određeni segment potencijalnih gostiju koji savršeno odgovaraju karakteru destinacije i smještaja. U ovom slučaju također govorimo o izrazito pozitivnom djelovanju destinacije koja stvara preduvjete za razvoj hotelskog i privatnog smještaja.

Koje emitivno tržište izabrati, kojem tržišnom segmentu se obratiti, kojim promotivnim kanalima se poslužiti, kako oblikovati promotivnu poruku i što točno promovirati, temeljna su pitanja koja se postavljanju prije nego što se odredi strategija promotivnih aktivnosti.

Slijedom navedenoga, tek kad se svi dionici unutar turističke destinacije udruže i svojim zajedničkim djelovanjem stvore sinergijski efekt, možemo govoriti o uspješnom turističkom proizvodu koji je konkurentan kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

Prevedeno u praksi, kada gost želi zabavu, rezervira hotel na Zrću, kada želi odmor na mondenoj otočkoj destinaciji, rezervira hotel na Hvaru, a kada želi iskusiti gastro i eno ljepote, rezervira hotel u Istri. Sapienti sat.

Autor: Domagoj Grgić

Foto: Albert Vincent Wu / IIustracija: HrTurizam

Autor:  Domagoj Grgić

21. siječnja 2022.