EN
HR
Imajući u vidu važnost funkcionalnih planinarskih domova za organizirano planinarstvo i sigurnost u planinama, Hrvatski planinarski savez (HPS) skreće pozornost kako je na središnjem portalu vlade RH za e-savjetovanja u tijeku javno e-savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji će zamijeniti Zakon o upravljanju državnom imovinom.
Riječ je o zakonu od važnosti i interesa za planinare jer se u njemu posebnim člankom ima u planu urediti upravljanje planinarskim domovima i kućama u državnom vlasništvu. E-savjetovanje dostupno je na poveznici: e-savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, a traje do 1. listopada 2023.
Ugrožavanje koncepta sigurnosti u planinama
Izvršni odbor HPS-a 11. rujna raspravljao je o navedenoj temi te zaključio kako je s nivoa HPS-a nužno predlagatelju Zakona i javnosti ukazati na nesagledivo štetne posljedice koje bi mogle proizaći iz rješenja predviđenih u članku 16. Zakona koji se odnosi na upravljanje planinarskim domovima.
U tekstu nacrta prijedloga Zakona predviđeno je da se upravljanje planinarskim domovima koji se nalaze u nacionalnim parkovima i parkovima prirode povjeri javnim ustanovama koje upravljaju tim zaštićenim područjima, a upravljanje planinarskim domovima izvan zaštićenih područja, županijama na čijem području se oni nalaze.
Stajalište HPS-a je kako se predloženim modelom upravljanja planinarskom infrastrukturom ugrožava cjelokupni koncept sigurnosti u planinama o kojemu se ustrajno i učinkovito skrbe HPS i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), te da skrb o planinarskim domovima treba povjeriti planinarskim udrugama koje njima u kontinuitetu upravljaju.
Razlog je ponajprije taj što je angažman planinara i planinarskih udruga jedino stvarno jamstvo za funkcioniranje planinarskih objekata, odnosno jedini model kojim se može postići održivost planinarskih objekata i sigurnost u planinskim područjima.
Obavještajne točke HGSS-a
Planinarski domovi građeni su, obnavljani i uređivani kako bi se planinarima i drugim posjetiteljima planinskih područja omogućio siguran boravak i zaklon na nepristupačnim neurbanim terenima. Osim toga, svi planinarski domovi danas su obavještajne točke HGSS-a.
Budući da bez funkcionalnih planinarskih domova nije moguće jamčiti sigurnost boravka u hrvatskim planinama, izvjesno je da se predloženim modelom upravljanja planinarskom infrastrukturom ugrožava cjelokupni koncept sigurnosti u planinama o kojemu se ustrajno i učinkovito skrbe HPS i HGSS.
"Značajno je podsjetiti se da su zahvaljujući uvažavanju javnog interesa da se ostvari sigurnost u planinama, mnogi važni planinarski domovi bili građeni upravo na državnoj zemlji i uz potporu države, uz ugovore kojima su državne vlasti ne samo odobravale nego i povjeravale zadaću i obvezu planinarskoj udruzi da gradi na njenoj zemlji planinarske domove, stavi ih u javnu funkciju i o njima trajno skrbi", poručuju iz Hrvatskog planinarskog saveza.
Brojni projekti obnove
Samo od 2000. do danas, HPS je proveo po detaljno razrađenim kriterijima više od 250 pojedinačnih projekata obnove krovišta, vanjske i unutarnje stolarije, sanitarnih čvorova, ugradnje elektroenergetskih sustava, spremnika za vodu i sličnih aktivnosti u planinarskim domovima te za to uložio namjenski više od 500.000 eura vlastitih sredstava.
Znatna sredstva pribavljena su i uložena također izravnim angažmanom planinarskih udruga koje djeluju u svojstvu upravljača tih objekata, kao i angažmanom HGSS-a koji je također član HPS-a.
"Ističemo da je upravo kontinuiranim i požrtvovnim radom brojnih planinara-volontera i znatnim ulaganjima planinarskih udruga, Hrvatskog planinarskog saveza i HGSS-a, omogućeno da se planinarski objekti - od kojih upravo većinu čine objekti koji su vlasništvo Republike Hrvatske - održe u funkciji", navodi se na stranicama HPS-a.
Upravo su HPS, HGSS i planinarske udruge zahvaljujući kontinuiranoj brizi i ulaganjima, ne samo omogućili da planinarski domovi služe općekorisnoj funkciji, nego su i spasile tu državnu imovinu od upropaštenja, ističu iz Saveza.
Neophodno kontinuirano održavanje
Bitno obilježje svih vrsta planinarskih domova potreba je za kontinuiranim održavanjem jer su kuće u nepovoljnim planinskim uvjetima pojačano izložene propadanju. Osim vremenskih okolnosti u zimskom dobu godine, znatan izazov predstavlja i njihova udaljenost od urbanih središta i prometnica te od druge komunalne infrastrukture.
Dodatno je važno imati u vidu da zbog sezonalnosti, posjećenosti samo u dane vikenda i drugih čimbenika, prihodi ostvareni od ugostiteljstva ne mogu biti dostatni niti za njihovu održivost, a kamoli za značajnija ulaganja.
"Kako bi unaprijedio upravljanje planinarskim domovima, kućama i skloništima, Hrvatski planinarski savez u proteklim godinama izradio je, usvojio i objavio Analizu statusa, izazova i perspektive upravljanja planinarskim objektima u hrvatskim planinama, Vodič za upravljanje i domaćine planinarskih objekata i Operativni program upravljanja planinarskom infrastrukturom u Republici Hrvatskoj", navodi HPS.
Ti dokumenti pružaju čvrsto uporište za funkcionalno upravljanje planinarskom infrastrukturom, i sve to može se i treba primijeniti kod definiranja modela upravljanja planinarskim objektima.
Uloga planinarskih udruga
Kod pripreme zakonskog teksta potpuno je izgubljena iz vida činjenica da su planinarski objekti jedan od temelja planinarske djelatnosti i da su planinarski domovi neraskidivo vezani za svoje stvarne graditelje, održavatelje i upravitelje, ističe HPS.
"Zanemarena je i činjenica da bi ta državna imovina propala da se upravo planinari desetljećima nisu požrtvovno o njoj skrbili, najčešće i onda kada to nije bilo definirano kao ugovorna zadaća planinarskih udruga. U predloženom zakonskom tekstu upravljanje planinarskim domovima promatra se samo kroz definiranje zakupa i raspodjele zakupnine između središnje države i javnih ustanova odnosno županija a planinari, planinarske udruge i njihova uloga u planinarskim domovima se uopće niti ne spominju, pa se nameće pitanje koja je uopće svrha planinarskih domova ako po slovu zakona planinari u njima nemaju nikakvu ulogu", navodi se na službenim stranicama Saveza.
Zastupajući interes hrvatskih planinara i planinarskih udruga te imajući u vidu da su planinarski domovi glavni čimbenik sigurnosti boravka u planinskim područjima, HPS ministarstvu nadležnom za državnu imovinu ukazivalo je, ukazuje i ukazat će putem e-savjetovanja, službenih dopisa, u izravnim kontaktima i na druge načine da skrb o planinarskim domovima treba biti povjerena planinarskim udrugama koje njima u kontinuitetu upravljaju.
Neučinkoviti model upravljanja
Imajući u vidu cilj Zakona da stvori jasne, učinkovite, svrhovite i provedive uvjete za upravljanje imovinom, HPS ima stajalište da je potrebno u njega ugraditi svrhovita, učinkovita, primjenjiva i održiva rješenja za planinarske domove u Republici Hrvatskoj, umjesto da se neučinkoviti model državnom upravljanja planinarskim domovima zamjenjuje drugim nefunkcionalnim modelom.
"Pozivamo planinarske udruge, osobito one koje upravljaju planinarskim domovima i kućama, da se upoznaju sa sadržajem nacrta prijedloga Zakona te da u dogovoru i usklađeno s Hrvatskim planinarskim savezom iskažu svoja zapažanja i prijedloge kojima je cilj učinkoviti model upravljanja planinarskim domovima putem planinarskih udruga", apelira HPS.
Foto: Turistička zajednica Gorskog kotara
Izvor: Hrvatski planinarski savez
