Od 8. do 11. lipnja 2023. održava se prvo izdanje Hvar Climbing festivala, a penjačice i penjači uživat će na atraktivnim hvarskim lokacijama kao što su Vela Stiniva, Pokrivenik i Lučišća. Prirodne ljepote i stijene otoka Hvara oduševljavaju zaljubljenike u prirodu i ovu vrstu sportske aktivnosti.
Prvi Hvar Climbing Festival organiziran je u suradnji lokalne penjačke zajednice s Turističkom zajednicom općine Jelsa. Tim povodom o manifestaciji smo razgovarali s direktoricom TZ-a, Marijom Marjan, koja nam je otkrila da ideja postoji dvije godine, ali zbog pandemije i logističkih pitanja, realizira se tek sada.
"Puno je teže bilo što organizirati na otoku nego na kopnu. Penjališta su prilično dislocirana od nastanjenih mjesta pa je zahtjevno po pitanju prijevoza i ukupne organizacije", opisuje Marjan.
Srećom, našli su dobre suradnike, prvenstveno u Roku Roiću koji je vlasnik penjališta Hive u Zagrebu, a podrijetlom je s Hvara. Jedan je od najzaslužnijih za razvoj penjanja na otoku, otkriva nam direktorica TZ-a Jelsa. Dodaje da je Fabijan Roče preuzeo veliki dio logističkog posla oko penjača.
Suradnju s Roićem uspostavili su prije četiri godine. U tom periodu na otoku su se napravila dva nova penjališta tako da ih trenutno ima desetak, a većina penjačkih područja tik je do mora ili s pogledom na more.
Nakon pandemije, zahvaljujući navedenim entuzijastima koji nisu odustajali od ideje, donijeta je konačna odluka da se krene u tome smjeru. U Hrvatskoj nema puno takvih festivala, a s obzirom na broj prijavljenih, očito je da za ovakvu ponudu interes postoji.
S danom 5. lipnja bilo je prijavljeno više od 300 osoba, a prijave pristižu i dalje.
"Kada smo zimus o tome razgovarali, rekla sam da ću biti izuzetno zadovoljna ako bude 150 sudionika, a već sada je taj broj premašen više nego duplo. Ipak se radi o prvoj godini, o otoku, nema promocije od godina prije, promo materijala, fotografija koje bi privukle penjače. Dakle, sve što smo mogli je pričati priče", iskreno će Marjan.
Navodi da je za sve sudionike organiziran prijevoz do penjališta, sudjelovanje je besplatno, ali naravno da penjači sami plaćaju smještaj, prijevoz do otoka i ostalu ponudu koju će koristiti. Nude im se popratne aktivnosti kao što su yoga, radionica o aromatičnom bilju te mini sajam lokalnih proizvoda.
"Dogodine će ponuda vjerojatno biti veća i razrađenija, nakon što se ove godine vidi za što postoji najveći interes. Možda će se organizirati dodatne avanturističke aktivnosti, glazbeni programi, više gastronomskih događanja ili što se već pokaže potrebnim i zanimljivim. Sve se može dogovoriti i organizirati nakon što dobijemo feedback", govori Marjan.
Kada se priča o penjanju na otoku Hvaru, kaže, ono je doista poprilično popularno, no nije marketinški popraćeno na način kakav zaslužuje te ne postoji brend.
Hvar ima oko 500 ucrtanih penjačkih smjerova što pokazuje da su potencijali ogromni. "Sve važnije stvari su već napravljene, penjališta postoje, ne treba ih graditi, treba samo izgurati i promovirati tu priču. Festival se upravo iz tog razloga organizira, kao kruna postojećoj ponudi", ističe.
Sljedećih godina u planu je festival pomaknuti više van turističke sezone, u pred ili posezonu. Marjan smatra da nije loša ideja i da se organizira u vrijeme Tijelova, kada ima više slobodnih dana, ali vidjet će se kako se stvari budu razvijale, navodi.
U razgovoru se prisjetila i manifestacije Jelsa trail koja se održala u travnju, 10 dana nakon procesije Za križen koja je jedna od UNESCO hvarskih znamenitosti. Jelsa trail održava se na ruti spomenute procesije i iznosi preko 21 kilometra.
Manifestacija je polučila veliki uspjeh i u TZ-u su vrlo zadovoljni. Prve godine, lani, bilo je oko 350 sudionika, a ove godine 400-tinjak. Naša sugovornica navodi da neće ići preko brojke od 500 sudionika jer im nije namjera "ići na masu". Spominje i da se 1. listopada održava festival nordijskog hodanja koji prati povijesne kulturne rute na području općine Jelsa.
Dobrobiti usmjeravanja na sportski turizam su brojne, smatra direktorica TZ-a Jelsa. Promoviranjem sportskih manifestacija, primjerice, domicilnom stanovništvu se ukazuje na važnost zdravog načina života. Osim toga povećava se potrošnja u restoranima, vinarijama, kušaonicama maslinovog ulja, OPG-ovima. "To je sve u paketu, ne može se razdvojiti jedno od drugog", ističe Marjan.
Pretprošli vikend se održala manifestacija 'Wine, olive and heritage' prilikom čega su na istočnom dijelu otoka posjećeni brojni OPG-ovi.
Istočni dio otoka zadnjih godina je poprilično narastao kada su u pitanju mali poljoprivrednici - radi se o ljudima koji ovdje žive i rade tokom cijele godine te obavljaju ozbiljan i dobar posao. Riječ je o kvalitetnim autohtonim proizvodima, o poljoprivrednim proizvođačima koji nisu nasumce birani.
Bitno je podupirati domaće proizvođače kroz turizam. I osobnu potrošnju, naravno.
"Bez domaćih proizvoda nema kvalitetnog turističkog proizvoda. Osim toga, ako ih ne podupiremo, pitanje je hoće li ti ljudi ostati na otoku? A bez autohtonog stanovništva i kvalitetnog domaćeg proizvoda, ne možemo pričati o održivosti u turizmu", zaključuje Marija Marjan.
Foto: Heinz Hummel / Pixabay