Ivana Vladović: Dugopolje postaje punkt za prihvat gostiju koji idu na izlete po Dalmatinskoj Zagori

“Danas ostavljamo ključeve pod šifrom, domaćin ne upozna goste - tako prestajemo biti domaćini i otvaramo čitav niz pitanja", istaknula  je Ivana Vladović, direktorica TZ Splitsko dalmatinske županije u razgovoru na temu održivosti u turizmu te naglasila: 

“Dalmacija je po svojoj prirodi samoodrživa. Svaka poštena dalmatinska kuća je odavno imala crni bojler u kojem se tuširaš vani, promaja je umjesto klime, domaća spiza… Zaboravili smo tko smo."

Tema oko održivog turizma je puno više od puke definicije i koja ima mnogo više dimenzija. No upravo u Splitsko-dalmatinskoj županiji možemo izdvojiti pozitivne primjere. 

Jedan je Zelena linija, a drugi Dalmatinska marenda o čemu ćemo malo kasnije. Kroz razgovor, Vladović je odlično istaknula činjenicu kako se događa da gosti dolaze po nešto što mi nismo i kako moraju korigirati ponudu.

Narativ i priču o destinaciji mi stvaramo - mi smo naratori priče.

Dio gostiju dolazi po sobu i zabavu, ne dolaze po domaćinstvo i marendu, naglašava Vladović i dodaje: 

“Veliki je to posao. U suradnji sa SDŽ i njihovim projektom Ambasadori turizma krenuli smo u brendiranje obiteljskog turizma, želeći vratiti tu prisnost i direktan kontakt s domaćinom, pokazati dalmatinski način života. Nažalost rentijerstvo koje se u međuvremenu dogodilo je velika kočnica na tom putu, no ne zaboravimo i da su se navike gostiju promijenile. Nama dolaze gosti po nešto što mi nismo, jer smo im to ponudili. Maksimalno smo se prilagodili tržištu i lagano gubimo autentičnost - i to je naša greška. Moramo korigirati kvalitetu naše ponude.”

Novi Zakon o turizmu spušta donošenje odluka na destinacije. Što je odlična novost, jer upravo same destinacije razvijaju turizam. A do sada nisu imale alate da se razvojem bave na pravi način. 

“Novi Zakon o turizmu nas obvezuje da vidimo kakvi su turistički tokovi, da donesemo stvarne i realne planove i onda na osnovu njih odlučimo koje nas aktivnosti dovode do održivosti. Bez suradnje s lokalnom zajednicom, ministarstvom i svima u lancu, nema uspjeha. Svi trebamo vući u istom pravcu, od turističkih zajednica, gradova, županije, poduzetnika. Svi moramo imati isti cilj. 

Imamo sreću da je u županijskoj strategiji fokus na zelenu i održivu budućnost. I zbog toga je i niz takvih aktivnosti koje radimo, kako mi u TZ-u tako i Županija. Ako nema domaćeg stanovništva, nema niti priče o održivosti. Tada više nismo svoji. Ako nemamo zainteresirane i motivirane poduzetnike u turizmu, opet nas nema. Ako nema održivosti u energetskom smislu, opet nas nema. Edukacija je izuzetno važna i početak svega. Mi moramo promijeniti vlastiti mindset. 

Želimo li imati budućnost, moramo biti zeleni. Krenimo od sebe. Cjeloživotna edukacija svakog stanovnika za budućnost, od vrtića, vlasnika obiteljskog smještaja, javnog sektora…. do lokalnog stanovništva. To je budućnost svijeta, nije to samo budućnost turizma.” navodi Vladović.

Stalno se prebrojavaju brojke kao KPI našeg uspjeha, što samo po sebi nije održivo. Na pitanje kako se odmaknuti od pukog brojanja turista, Vladović ističe kako između održivosti i brojanja turista nije znak jednakosti.

“Moramo brojati doživljaje i ljepotu. Koliko god se stalno spominje 'nemojmo gledati brojeve', opet je svako malo pitanje koliko je bilo turista. Čim broj malo padne ili je 1-2% manji, odmah se priča kao da je sezona propala. Održivost i brojanje nisu jednoznačnice. Moramo raditi na kvaliteti gostiju, okrenuti se gostima koje želimo i dati im ono što oni žele. Moramo usmjeriti naše kampanje u pred i posezonu, u visokokvalitetne goste koje u našoj destinaciji očekuje visoka kvaliteta ponude. Ustvari sami sebe podcjenjujemo. Cijela Hrvatska je toliko fantastična, naš proizvod je fenomenalan, a bojimo se pokazati ono što stvarno jesmo. Posebni smo u svakom pogledu, od povijesnog nasljeđa, načina života, do gastronomije. Vjerujem da ćemo s pravim kampanjama i usmjeravanjem poruke napraviti iskorak, govori Vladović.

Spomenuo sam na početku dva primjera održivog razvoja turizma. Prvi je projekt turističke autobusne linije "Zelena linija" koja kreće svakog dana u 12 sati (od 01.04. do 31.10.) sa splitske rive prema Dalmatinskoj zagori. Redistribucija turista prema unutrašnjosti tj. ruralnom prostoru koji je pun turističkih priča i doživljaja.

Od ove godine Zelena linija ide dva puta dnevno (ujutro i popodne), Jutarnja linija dovodi goste do Centra za posjetitelje Dugopolje, gdje ih preuzimaju agencije koje rade izlete po Zagori (outdoor aktivnoati – rafting, kajaking, hodanje, bicikle, quadovi; gastro ture, vjerske, povijesne i dr), a popodnevna ih preko Klisa i Stella Croatice preko Salone vraća u Split.

Drugi projekt je Dalmatinska marenda koji se odnosi na povezivanje restorana i OPG-ova te ponajviše promociji autentične ponude. Onako kako je oduvijek trebalo biti, no u našem turističkom razvoju izgubili smo sami sebe. Radi se o dalmatinskom identitetu, načinu i kulturi življenja kojeg se ne smijemo sramiti. Upravo suprotno, on treba biti u srcu našeg turističkog proizvoda. 

Više o projektima može pročitati dolje na poveznicama: 

/// Dalmatinska marenda kao turistički proizvod? Apsolutno, to je turizam kojem moramo težiti

/// Zelena linija: sa splitske rive prema Dalmatinskoj zagori

Dugopolje postaje punkt za prihvat gostiju koji idu na izlete po Dalmatinskoj Zagori

Dugopolje postaje punkt za prihvat gostiju koji idu na dalje izlete po Dalmatinskoj Zagori, najavila je Vladović, bilo da da se radi o vodenim sportovima kao što su kajaci i rafting, preko tura s quadovima, do gastro tura.  

Odličan primjer dodavanja nove dimenzije Centru za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ kao i ciljanom usmjeravanju turista tj. građenja cijelog jednog sustava oko Dugopolja kao centra događanja. Ono što je ključno, Zelena linija dovodi goste ciljano u Centar za posjetitelje u Dugopolju, agencije rade ponudu aktivnog turizma Dalmatinske Zagore i tu ih prihvaćaju, a sve je opet povezano i Zelenom lijinom koja dolazi popodne, a gosti se preko Klisa i Stella Croatice vračaju u Spit.

"Tako da sad imamo mogućnost višednevnog boravka u Splitskom zaleđu" naglašava Vladović i dodaje kako je cilj Zelene linije bio da se rastereti centar Splita i pokažu dodane vrijednosti destinacije.

"Iz centra Splita panoramskim autobusima vozimo goste do "Vrata dalmatinske zagore" tj. Centar za posjetitelje „Skrivena Dalmacija“ u Dugopolju koji je atraktivan, moderan i interaktivan, a upravo pokazuje skrivenu Dalmaciju prvenstveno u priči o prirodi i povijesti. Onda idemo na Klis i Klisku tvrđavu, pa u Stellu Croaticu gdje gosti dožive preradu maslinovog ulja i muzej maslina, s botaničkim vrtom, priču o dalmatinskoj flori i naravno za kraj degustacija dalmatinskih autentičnih jela. Nakon toga se spuštamo prema Saloni. U cijeli projekt uključujemo agencije koje nude outdoor aktivnosti tj. programe u ruralnom prostoru t- one aktivnosti koje ciljano želimo promovirati i razvijati.”

Odličan primjer kako se strateški razvija destinacija. Županija i Turistička zajednica u suradnji s privatnim sektorom (agencija, autobuseri, restorani, vodiči) ciljano razvija turistički proizvod s ciljem smanjenja opterećenja Splita, no važnije, stavljamo u fokus ruralni prostor te drugačiju ponudu. 

Cijeli projekt se već nakon prve ljetne sezone pokazao održivim, iako je realno u takvim projektima računati na rok od bar tri godine - što je odlična vijest kao i još jedan primjer kako se kroz suradnju javnog i privatnog sektora može pokrenuti novi turistički proizvod i preusmjeriti turističke tokove, koji možda do sada nisu bili komercijalno u fokusu. Budimo iskreni, uvijek je lakše prodati obalu. 

“Cijeli projekt se pokazao kao financijski održiv već ove godine, zadovoljan je partner koji ima autobuse, agencija, Centar za posjetitelje, tvrđava Klis i Stella Croatia. Svi u cijelom lancu, a najviše mi. Također, krajem srpnja smo dodali i novu liniju - Klis Sunset - neponovljeni zalazak sunca, i rezultati su bili fantastični. Tako da smo odlučili druge godine uvesti trajno dvije linije, i to već od travnja do studenog, svaki dan." govori Vladović.

Dalmatinska marenda kao novi gastro prozivod Dalmacije

Budimo ono što jesmo - je rečenica s kojom sam započeo prvi blog i koja me od tada prati. Projekt Dalmatinska marenda je upravo to.

S druge strane, radi se o vrlo izazovnom projektu za realizirati iz današnje perspektive, jer opet najlakše je prodati "pizze, ćevape, lignje Patagonica, bolognese " ili imati jednostavnu nabavu u bilo kojem trgovačkom lancu. 

Svakako će trebati puno vremena kako bi projekt tržišno zaživio tj. bio samoodrživ. No, opet tu je uloga TZ Splitsko-dalmatinske ključna, što je i primarna zadaća turističkih zajednica - razvoj novih turističkih proizvoda. Pogotovo jer TZ-i nemaju imperativ zarade i mogu duži period s raznim resursima razvijati projekt dok ne postane samoodrživ.

Glavno pitanje je kako osvijestiti ugostiteljske objekte da se uključe u ovaj projekt? Komuniakcija, komunikcija i glavni motiv - financijski interes tj. zarada. 

Na pitanje kako je prošao projekt prve godine tj. sezone, Vladović je istaknula da je vrlo zadovoljna, a ponajviše jer su agencije oduševljene novi proizvodom. 

“Mi smo se odlučili za strategiju ne vući nikoga za rukav - tko prepozna projekt s nama je. No preponosna sa što smo ove godine, kada smo prezentirali novu destinacijsku web stranicu, nagradili i prve kuhare koji su se uključili u projekt Marende. Tako da imamo nekih 15-ak kuhara, od Dalmatinske Zagore, otoka i na obali, koji su se na prvu informaciju o cijeloj priči odmah uključili u projekt. Dalmatinska marenda u ponudi je tako u ugostiteljskim objektima u Splitu, Sinju, Makarskoj, u Marini, na Hvaru i Braču - imamo sjajne primjere u praksi koji su već zaživjeli. Intenzivno ćemo raditi na tome da sve objekte koji su u projektu snažno promoviramo jer nam je cilj pokazati to što jesmo, kao što si i naglasio. Ono što stalno govorimo - autentičnost, a Dalmatinska marenda je naša realnost i naša autentičnost. Koliko god ljudi više ne idu toliko na marende kao prije, još uvijek taj marendaški mentalitet kod nas postoji", ističe Vladović te naglašva kako im je želja ono najbolje što imaju i što čuvaju za sebe pokazati i tržištu.

Projekt je koncepiran u dva segmenta - ugostiteljska ponuda i povezivanje nabavnih lanaca, a sve zaokružuje turistički proizvod "Gastro ture Dalamcije".

"Jedan segment je ugostiteljstvo koje nudi marendu, a drugi je uključivanje lokalnih proizvođača i proizvoda, tako da ćemo s posebnim certifikatom brendirati ugostiteljske objekte, ali i proizvode. U ovaj projekt su pozvani ugostitelji, mali proizvođači, vinari i uljari te agencije za gastro ture Dalmacije. U tom smislu smo napravili i serijal dokumentaraca, koji pričaju priču o marendi, ali ne samo kao gastro doživljaju nego kao doživljaju dalmatinskog života. Spajamo kulturu, umjetnost i hranu.” zaključuje Vladović. 

Budimo to što jesmo, a ne kopije. To je naša najveća vrijednost i komparativna prednost. Tko želi vidjeti i doživjeti kopiju? S druge strane, upravo je to po meni jedan od glavnih stupova održivosti. Jer bez ljudi, očuvanog prostora te autentičnog načina i kulture života, nema niti budućnosti. 

Za kraj pogledajte video o Dalmatinskoj Marendi. Uživajte!