Javna rasprava o prijedlogu Strategije razvoja hrvatskog planinarstva 2026. - 2030.

Planinarskim udrugama članicama Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) upućen je poziv na sudjelovanje u javnoj raspravi o nacrtu Strategije razvoja hrvatskog planinarstva za razdoblje 2026. - 2030. godine. 

Sve planinarske udruge pozvane su da dokument pažljivo prouče te svoje primjedbe, prijedloge i komentare dostave najkasnije do 11. svibnja 2026. na adresu hps@hps.hr. Nacrt Strategije dostupan je na sljedećoj poveznici: Nacrt Strategije.

HPS je pozvao članice da mu pomognu u oblikovanju dokumenta koji će definirati razvoj hrvatskog planinarstva do 2030. godine. Prijedloge udruga označio je ključnima za oblikovanje tog dokumenta.

Iako je, prije svega, namijenjen planinarima i njihovim udrugama, nacrt Strategije zanimljiv je dakako i široj javnosti jer donosi podatke o povijesti, brojnosti i problemima planinarske zajednice koja organizirano djeluje više od 150 godina. Tu zajednicu danas čine stotine planinarskih udruga s više od 43.500 individualnih članova.

Prema podacima za prošlu godinu, u članstvu je oko 63 posto seniora, 19 posto umirovljenika i 18 posto mladeži, a žena je više od muškaraca. Na tisuću stanovnika Hrvatska ima 11,95 registriranih planinara.

S izuzetkom 2020. godine koju je obilježio početak pandemije kovida, od 2015. brojnost članstva je bila u stalnom porastu (rast od 38%). Glavnina porasta bila je u skupini mladih (44 posto) i seniora (53 posto), dok se broj umirovljenika uglavnom kreće oko 8000. 

HPS je jedna od najvećih sportskih udruga u Hrvatskoj i najveća nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode. U Savezu djeluju brojne komisije, primjerice za planinarske putove i objekte, vodiče, alpinizam, speleologiju, planinarsko skijanje, zaštitu planinske prirode, školovanje kadrova.

Na saveznoj razini putem stručnih komisija godišnje se organizira više od 500 akcija, prosječno jedna i pol dnevno, od izleta, preko vježbi do logorovanja i ekspedicija.

Planinarska infrastruktura postoji u svim planinskim dijelovima države, danas su u funkciji 163 planinarska doma, kuće i skloništa kojima upravljaju HPS, planinarska društva i klubovi. Planinarsku infrastrukturu čini i mreža od oko 7800 kilometara obilježenih planinarskih putova o kojima se skrbe HPS i udruge članice.

Savez provodi i opsežne projekte uređenja planinarske infrastrukture koji se sufinanciraju sredstvima Ministarstva turizma i sporta. Godišnji prihodi i rashodi Saveza su između 700.000 i 800.000 eura, a glavnina je od prodaje članskih markica i literature, kotizacija za škole i tečajeve, doznaka Hrvatskog olimpijskog odbora.

Nacrt Strategije donosi i podatak da je prvu planinarsku markaciju u našoj planinarskoj povijesti proveo 1882. tadašnji HPD-ov tajnik Levin Schlosser na Medvednici (crvenom, žutom, bijelom i modrom bojom). Kroz godine rada uređeno je i registrirano 1830 planinarskih putova.

Skrb planinarske udruge za planinarske objekte započela je još u 19. stoljeću, na samim počecima djelovanja HPD-a. Zakonima nakon 1990. godine, planinarske udruge našle su se u nepovoljnoj situaciji, jer je njima uređeno da se kao vlasnici nekretnina koje su bile društveno vlasništvo upišu gradovi i općine ili, kasnije, država. 

Kako navode iz HPS-a, nakon toga imovinsko-pravni odnosi za većinu planinarskih objekata koji se nalaze na zemljištu koje je vlasništvo države su uglavnom ostali neuređeni ili je upravljanje i korištenje objekata opterećeno novim imovinsko-pravnim problemima.

Doprinos planinarskih udruga članica HPS-a ključan je za oblikovanje dokumenta koji će pružati uporište za djelovanje cjelokupne planinarske udruge u Republici Hrvatskoj i razvoj hrvatskog planinarstva u sljedećem razdoblju.

Nakon provedene javne rasprave i odluke Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza, konačni prijedlog Strategije razvoja hrvatskog planinarstva 2026. - 2030. bit će upućen Skupštini Hrvatskog planinarskog saveza. Sjednica Skupštine održat će se 20. lipnja 2026. u Zagrebu te sve udruge članice HPS-a pozivamo da pravovremeno planiraju sudjelovanje predstavnika na toj sjednici.

/// Turisti u Hrvatsku velikim dijelom dolaze radi lijepe prirode, stoga je ulaganje u planinarsku infrastrukturu vrlo važno