EN
HR
"Priroda je uvijek jedan od najvećih motiva dolaska, odnosno preko 60 posto turista izjavljuje da u Hrvatsku dolaze radi njezinih prirodnih ljepota. Želimo stvarno infrastrukturu obnoviti i staviti u funkciju turizma, da u konačnici i naši građani, ali i turisti mogu u tomu uživati", izjavio je za HRT-ovu emisiju 'Dobro jutro, Hrvatska' Slavko Štefić iz Ministarstva turizma i sporta.
Svjesni smo kako bez kvalitetne planinarske infrastrukture - planinarskih puteva, kuća i skloništa - veliki dio ljepota naše zemlje širokoj javnosti ne bi bio niti poznat niti dostupan.
Sretna je okolnost da se provedba projekta Sigurne obnove planinarske infrastrukture (SOPI) poklopila s obljetnicom 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj.
Projekt SOPI, suradnja Hrvatskog planinarskog saveza i Ministarstva turizma i sporta, najveće je ulaganje u planinarsku infrastrukturu u posljednjih nekoliko desetljeća.
"Projekt sigurne i održive planinarske infrastrukture za cilj ima uređenje planinarske infrastrukture u Hrvatskoj, a usmjeren je na obnovu i rekonstrukciju planinarskih domova, kuća i skloništa i planinarskih putova. U Hrvatskoj danas imamo oko 6000 kilometara planinarskih putova i 160 planinarskih domova, kuća i skloništa. Upravo kroz ovaj projekt, uz potopru Ministarstva turizma i sporta, Hrvatski planinarski savez ulaže u te planinarske objekte s ciljem da oni pružaju sigurnost i udobnost svima onima koji dolaze u planine", pojasnio je Alan Čaplar, glavni tajnik HPS-a.
Korisnici tih tragova civilizacije u prirodnim bespućima nisu isključivo planinari, riječ je o koristi za opće dobro. Postoji stalan rast članstva i rast novoosnovanih planinarskih društava. "Procjenjujemo da barem još dvostruko više ljudi nego što je kod nas registrirano planinari", kazao je za HRT Darko Berljak, predsjednik HPS-a.
Naglasak projekta bio je na planinarskim kućama i skloništima - udaljenim objektima do kojih je teško pristupiti. Planinarske objekte uređuju volonteri: saniraju krovove, prozore, sanitarne prostorije i sve što je nužno za siguran boravak u njima, ističe Mladen Vrabec, stručni tajnik za planinarsku infrastrukturu i provedbu projekta.
Upravo sve to ima 'Orlovo gnijezdo', obnovljeno Ratkovo sklonište na Samarskim stijenama. U ovakvim planinarskim skloništima komfor nije imperativ, bitno je da su stalno otvorena, da postoji mogućnost grijanja, da se može preko panela napuniti mobitel, a sve ostalo planinari donesu sa sobom, ističe Berljak.
Malo veći komfor pružaju planinarska kuća i planinarsko sklonište na Bijelim stijenama. U sklopu projekta obnove ovamo je po strmom usponu na ramenima dopremljeno više od 12 tona materijala i opreme.
/// Pustolovna putovanja: 7 trendova koje vrijedi pratiti
"Tu je Planinarska kuća 'Dragutin Hirtz' na Bijelim stijenama, a malo dalje se nalazi planinarsko sklonište 'Miroslav Hirtz'. Sad obnavljamo prozore, mijenjamo sustav kompostnog WC-a, postavili smo nove klupe... Sklonište je otvoreno stalno, cijele godine, 0-24 i svaki planinar izletnik koji se tu zatekne može ući u njega i prenoćiti za sve ljude je otvoreno stalno", rekao je Vjekoslav Habulinec, predsjednik PD-a Kapela iz Zagreba.
Izgrađeno je na mjestu staroga, ali prema suvremenim standardima dojmljive ljepote. Najveće je to planinarsko sklonište u Hrvatskoj. U sklopu projekta nastalo je prema ideji arhitekta koji je, među ostalim, osmislio i izgradio sklonište na Učki u obliku jaja.
/// Kako bi trebala izgledati planinarska skloništa u Hrvatskoj? Upravo kao na Učki
"Kao arhitekt imaš odgovornost da napraviš nešto najbolje što možeš, znači da se na neki način nadovežeš na to savršenstvo prostora, da ga ne oskvrneš, da ga ne unerediš, nego da ga nadogradiš. Koliko god apstraktno ovo izgledalo, nije toliko jer zapravo mi stojimo u ornitološki bogatom prostoru i zapravo priča o tom gnijezdu i jednom jaju kao parafraza te ornitološke teme je jednostavno povela do ovoga rješenja", pojasnio je za HRT arhitekt Ivan Juretić.
Na većini lokacija na kojima su skloništa najveći je problem zahtjevan i mukotrpan transport opreme. Neki su objekti toliko udaljeni od prometnica da je dostava materijala za obnovu moguća jedino helikopterom.
Foto: Mario Jurina
