Turizam na kontinentu nije cilj, već posljedica kvalitetnog života. Destinacije koje to shvate, na pravom su putu

Jedno lagano glasno razmišljanje za ponedjeljak…

Možda turizam nije ono što stvaramo za druge, nego ono što se događa kad živimo dobro. Ono za sebe i bolju kvalitetu življenja. Kontinent to pokazuje sve jasnije. Ne kroz brojke, nego kroz sadržaj. Ne kroz sezonu, nego kroz svakodnevicu. Jer turizam ovdje nije cilj, već posljedica rasta kvalitete života lokalnog stanovništva. 

Iako kontinentalni turizam u Hrvatskoj ne možemo promatrati kroz jednu prizmu, već kroz paletu raznolikih sadržaja i doživljaja; od urbanih i kulturnih manifestacija, outdoor i eno-gastro ponude, do ponude vrhunskih chefova i doručaka među vinogradima, jedno je sigurno: kontinentalni turizam ima sve više samopouzdanja.

Upravo samopouzdanje je po meni ključno. Gradimo "turizam" tj. sadržaje za sebe kako bi podigli kvalitetu života lokalnog stanovništva. Ako to destinacije shvate, na pravom su putu. 

U sjeni obale i sezonskog masovnog turizma, kontinentalna Hrvatska polako, ali sigurno gradi turistički identitet temeljen na autentičnosti, lokalnosti i životu 365 dana u godini. Dva nedavna događanja, Festival lavande u Slavoniji i Srijemu te koncert Glazba u žitu kod Ivanić-Grada, pokazala su koliko je kontinent bogat sadržajem, ali i koliko je važno razvijati turizam iznutra, za lokalnu zajednicu, a ne izvana, isključivo za gosta.

/// Glazba u žitu: Jedinstveni koncert spojio glazbu, prirodu i zajedništvo

No zanimljivo je kako je turizam na kontinentu u ulozi dodane vrijednosti, a ne primarna svrha.

Festival lavande, održan prvi put u srcu Slavonije i Srijema, ( inače radi se o najvećem privatnom polju lavande u Hrvatskoj na 12 jutara tj. 7 hektara  ) unosi dašak juga u slavonske ravnice, ali bez kopiranja. Ovdje lavanda nije uvozna kulisa, već simbol lokalne inicijative, kreativnosti i brige o prostoru. Slično vrijedi i za koncert „Glazba u žitu“, događaj koji se održava usred polja, u suradnji s lokalnim OPG-ovima, gdje priroda nije samo scenografija, već ravnopravan sudionik doživljaja.

Zajednički nazivnik oba događanja je jednostavan nisu nastali zbog turista, već zbog ljudi koji ovdje žive. Možemo reći kako turizam na kontinentu nije cilj, već posljedica kvalitetnog života.

Organizatori ne planiraju sadržaj kako bi zadovoljili goste, već kako bi obogatili svakodnevicu ili podigli kvalitetu života lokalne zajednice, i upravo zato gosti to prepoznaju i spontano se uključuju u lokalni narativ. Što je, u konačnici, i sama esencija turizma: ljudi putuju da bi upoznali nove načine i kulturu živlljenja. A nema boljeg nego kada se utopiš u loklanu kulturu. Misao koju turizam često izgubi u svom razvoju te postaje kulisa ili predstava za turiste kroz turistifikaciju.. 

Dan prije Festivala lavande, u Iloku je održan šesti Srijemski pjenušavi doručak, u Osijeku se održavaju Osječke ljetne noći, dok već sljedeći vikend slijedi eno-gastro spektakl Večer vina & umjetnosti. Teško je nabrojati sve što se događa na kontinentu, no jedno je sigurno - nikada više sadržaja, a njihova kvaliteta raste iz godine u godinu.

To je model koji sve više destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj pokušava usvojiti: bottom-up pristup koji osnažuje lokalne proizvođače, OPG-ove, kreativce, ali i kulturnu scenu. U tom smislu, festivali poput ovih nisu izolirani događaji, već dio održive turističke strategije, ili bi bar trebali biti. Jer niti jedan kapital, pa tako i turisti, ne ide tamo gdje je negativna atmosfera. 

Kad destinacije postanu dobre za život, postaju poželjne i za goste

Ako gledamo širu sliku, ako destinacija nudi sve bolje uvjete za rad, kvalitetu života i razvoj - ljudi ostaju. Ali i doseljevaju. Inače ti se procesi recimo u Osijeku već događaju godinama, i to ne kroz par pozitivnih izlorianih slućajeva. Sve je više ljudi iz Zagreba koji sele u Osijek, i to ne zbog nužde, već zbog poslovnih prilika, manjeg stresa i boljeg životnog balansa i kvalitete života. Među njima sam i ja, preselio sam iz Zagreba u Vinkovce. I nisam požalio.

Ako ljudi ostaju, stvaraju vrijednost. A gdje ima života i stvaranja, dolazi i turizam: prirodno, nenametljivo, kao refleks lokalne vrijednosti.

To je ista logika: turizam ne dolazi prvi, on dolazi kao odlična dodana vrijednost. 

Kao što nećeš ostati živjeti u mjestu bez osnovnih sadržaja i perspektive, tako ni turist neće poželjeti boraviti tamo gdje nema života. Turizam, u tom smislu, ne može nadomjestiti prazninu ili biti primarni ekonomski fokus ( jedino kao dodana vrijednost ), ali može pojačati lokalnu ekonomiju i dati neku pozitivnu . I to je ono što kontinent sve bolje razumije.

Kontinentalni turizam raste "iz polja": doslovno i simbolično. 

Jer kako drukčije opisati trenutak u kojem, okružen zelenilom i zlatnim valovima ravnice, gledaš zalazak sunca dok u pozadini svira jazz, a u ruci držiš čašu vrhunskog vina, domaćeg vrhunskog gina ili rakije? I ništa ne glumi. Sve je stvarno.

Kontinentalni turizam nikada neće konkurirati obali po brojkama, ali sve jasnije konkurira po kvaliteti doživljaja, autentičnosti i održivosti. Dok se sezona na obali mjeri u tjednima i mjesecima, kontinent živi svih 365 dana u godini. Ovdje turizam ne nastaje zbog turista - on nastaje jer ljudi ovdje žive, rade, stvaraju i otvaraju svoja vrata tijekom cijele godine.

Destinacije u kontinentalnoj Hrvatskoj nisu sezonske, jer se ovdje ne živi sezonski. Život teče svaki dan, a sadržaji nastaju iz lokalnih potreba, ne zbog turističke potražnje. Upravo zato ovaj turizam ima snagu jer je prirodan i organski.

Turizam koji se događa u žitu, među redovima lavande ili pod sjenicama slavonskih sela nije i neće biti masovan, ali je iskren, višeslojan, održiv i može biti premium. Ako mu pristupimo strateški, s fokusom na kvalitetu izvedbe, lokalnu priču i jasno pozicioniranje, kontinentalna Hrvatska neće ostati u sjeni mora, već će zasjati vlastitim, prepoznatljivim sjajem.

Prema podacima iz TOMAS Hrvatska 2022/23, prosječna dnevna potrošnja turista u kontinentalnim destinacijama iznosi preko 100 € po osobi, tj. dosežući oko 136 €. To je jasan znak da gosti u kontinentalnoj Hrvatskoj traže i dobivaju premium doživljaj, ne samo jeftinu alternativu obali, već iskustvo vrijedno, slojevito i kvalitetno.

Visoka dnevna potrošnja u kontinentalnoj Hrvatskoj (vjerujem kako su sada podaci još veći ) jasno pokazuje da ovdje gost ne traži povoljnu alternativu nego vrijedan i drugačiji sadržaj. Ako kontinentalne destinacije nastave razvijati premium sadržaje i strateški se pozicionirati, mogu očekivati ne samo održivost, već i konkurenciju najkvalitetnijeg turizma u Europi, i to bez potrebe za masovnim konceptima obalnog turizma.

Turizam na kontinentu nije masovan, ali je konkurentan po kvaliteti i ekonomskoj isplativosti.

U konačnici, riječ je o dva paralelna svijeta turizma s različitim razlozima dolaska, očekivanjima gostiju i načinima na koje se destinacija doživljava.

Zato nam i treba totalno drugačija strategija i pristup razvoju kontinentalnog turizma.

Foto: hrturizam