HR
Izložbom ”U početku bijaše kraljevstvo” koja je svoja vrata otvorila u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu sredinom listopada prošle godine, otvoren je krunski događaj jubilarne 2025. posvećen proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Podijeljena na tri etaže, kroz tematske cjeline prati politički, društveni, vjerski i kulturni kontinuitet hrvatske državnosti, od kneževine 9. stoljeća do Trojedne Kraljevine. Riječ je o jednoj od najsloženijih i najambicioznijih izložbi u povijesti hrvatske muzeologije.
Svaka dvorana vodi dublje u razumijevanje prošlosti - od narodnih vladara i srednjovjekovne sakralne umjetnosti, preko humanističke misli i simbolike saborskih odluka, do preporodnih težnji, stranačkih začetaka i konačnog ustavnog priznavanja današnje države.
Raznoliki tim muzealaca, arhivista, konzervatora, povjesničara i akademika zajednički je iznio postav koja ne prikazuje samo povijest, već i način na koji ju tumačimo. U stotinama izložaka rekonstruira se politička povijest, ali i način na koji su ljudi ovih prostora kroz stoljeća promišljali vlastitu pripadnost, legitimitet i institucije koje ih simboliziraju.
Vrijedni eksponati na jednome mjestu
Između ostalog ističu se Višeslavova krstionica, natpis sa sarkofaga kraljice Jelene, Bašćanska ploča, Ladislavov plašt, škrinja sv. Šimuna i rijetki primjerci povijesnih dokumenata poput Historia Salonitana, povijesno djelo splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća.
Predstavljeni su i eksponati iz vremena humanizma, renesanse i habsburške vladavine, Hrvatskog narodnog preporoda i 19. stoljeća, s posebnim naglaskom na bana Josipa Jelačića, osnutak Matice hrvatske, Sveučilišta u Zagrebu i HAZU-a.
Završna dvorana posvećena je Ustavu RH iz 1990. kao kruni tisućgodišnjeg puta hrvatske državnosti i slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Poseban dio u prizemlju donosi prikaz kralja Tomislava kroz povijesne dokumente, umjetnička djela, filmove i rekonstrukciju izložbe iz 1925. Izložba uključuje i dodatne sadržaje kao što su geopolitičke karte, prijepise tekstova, audio-snimke i rekonstrukcije arheoloških lokaliteta.
Održava se pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH i u koordinaciji Ministarstva kulture i medija, a organizacija je povjerena Galeriji Klovićevi dvori, Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskom povijesnom muzeju, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Poseban doprinos izložbi dali su Zagrebačka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru.
Poseban dio posvećen kralju Tomislavu
Za prezentaciju teme odabrano je više od 400 umjetnina, arheoloških spomenika, povijesnih dokumenata, arhivske građe, kao i umjetničkih predmeta. Iz mnoštva ključnih spomenika svakako se izdvaja Višeslavova krstionica čiji simbolički i civilizacijski značaj nadilazi njezinu neporecivu monumentalnost i umjetničku vrijednost.
Posjetitelji također mogu vidjeti najznačajnije natpise s imenima hrvatskih knezova, kraljeva i kraljica, koji čine ”arhiv u kamenu“, jedinstven u europskim razmjerima, među kojima se ističe natpis sa sarkofaga kraljice Jelene koji je poslužio za rekonstrukciju dijela vladarske dinastije Trpimirovića u 10. stoljeću. Izložena je i Bašćanska ploča, prvi pisani spomenik na glagoljici i narodnom jeziku koji spominje hrvatskoga kralja Zvonimira.
Poseban dio posvećen je vladarskoj ličnosti kralja Tomislava, izvornim povijesnim dokumentima i njegovu fenomenu koji se razvio kroz stoljeća. Tu su i filmovi tematski vezani uz jubilej, koji ujedno predstavljaju začetke hrvatske filmografije i filmske produkcije. Izložbu prati bogato opremljen katalog s tekstovima brojnih stručnjaka i opisom eksponata te fotografijama.
Autori izložbe ugledni su stručnjaci s područja povijesti i povijesti umjetnosti, Dino Milinović, glavni autor, te koautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, dok je kustosica izložbe Iva Sudec Andreis.
Na sadržaju izložbe i popratnog kataloga radilo je više od 50 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a na pripremi eksponata i ostale građe više od stotinu muzejskih djelatnika, arhivista, rizničara, konzervatora, restauratora, tehničkog osoblja i preparatora.
Raj za ljubitelje povijesti
Glasovita Višeslavova krstionica, prvi put izložena u Zagrebu, dolazi iz stalnog postava splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Ova kamena krstionica iz 9. stoljeća nije samo liturgijski predmet, nego i simbol rađanja naroda kroz vjeru i prvi pisani trag vlastite vlasti.
Reljef Petra Krešimira IV. iz Krunidbene bazilike u Solinu svjedoči o kontinuitetu kraljevske vlasti i monumentalnosti srednjovjekovne Hrvatske. Tu je i natpis sarkofaga kraljice Jelene, ključan za rekonstrukciju loze Trpimirovića.
Među svetim i svjetovnim predmetima nalazimo Anžuvinsku krunu. Može se vidjeti i škrinja sv. Šimuna, rijetki plenarij iz zagrebačke riznice i dragocjeni dokumenti poput prijepisa Salonitanske povijesti Tome Arhiđakona iz Vatikanske knjižnice.
Među brojnim iznimnim dokumentima ističe se i Oratio pro Croatia Bernardina Frankapana. Rijetki primjerak tiskan je u Beču 1522. godine, a posuđen za ovu izložbu iz Austrijske nacionalne knjižnice. Tekst je jedno od najranijih svjedočanstava o konceptu Hrvatske kao obrambenog bedema Europe.
Stoljeća turskih prijetnji i obrane kršćanstva predstavljena su kroz vojne relikvije, pulene brodova iz bitke kod Lepanta, nadgrobne spomenike junaka i prikaze bitaka.
U dijelu izložbe posvećenom Hrvatskom narodnom preporodu i 19. stoljeću, središnje mjesto zauzima autentični tiskarski stroj iz vremena Ljudevita Gaja. Na takvom je stroju tiskan prvi broj Novina horvatskih i njihove kulturne pratnje, Danice ilirske.
U središtu jednog od najtiših, ali simbolički najjačih dijelova izložbe nalazi se Škrinja privilegija, zvana i Cista privilegiorum Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Riječ je o drvenoj škrinji obložnoj metalnim okovima iz 17. stoljeća. U njoj su se u Zagrebu čuvali najvažniji pravni akti, povelje i dokumenti Hrvatskoga Kraljevstva, saborske odluke, potvrde privilegija i korespondencija s kraljevima.
Izložba ”U početku bijaše kraljevstvo” u Klovićevim dvorima ostaje otvorena do 15. veljače 2026. godine, a nakon Zagreba bit će predstavljena u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
