Joško Stella: Splitsko-dalmatinska županija je lider u strateškom planiranju turizma

U zadnjih 10 godina Splitsko-dalmatinska županija je prerasla u lidera u Hrvatskoj.

Osim što je Splitsko-dalmatinska županija u proteklom desetljeću postala druga najposjećenija županija u broju noćenja i dolazaka turista, odmah iza lstre, važnije je kako su iskočili u nekim drugim stvarima. To su edukacije, posebno za privatne iznajmljivače kao i suradnji s agencijama. Zanimljivo, napravili su najveći iskorak i u planiranju strateškog razvoja. Iako na prvu mnogi sigurno ne bi Splitsko-dalmatinsku županiju svrstali pod domenu strateškog razvoja, ipak činjenice su tu. No, krenimo redom. 

U razgovoru s direktorom TZ Splitsko - dalmatinske županije, Joško Stellom, zanimalo me je što stoji iza raznih strateških dokumenata oko razvoj turizma, a koje je upravo SDŽ prva krenula s izradom u Hrvatskoj. 

“Kao prvo osvrnuo bi se na par segmenta u kojima smo lideru u Hrvatskoj. Prvi je svakako rad na razvoju podizanja kvalitete privatnog smještaja. Educirali smo preko 8.000 privatnih iznajmljivača u zadnjih deset godina, pokrenuli smo kompletnu industriju edukacija i drugih firme koji se sada uspješno time bave. Osim edukacija, radimo konferencije za iznajmljivače, imamo posebnu web stranica za iznajmljivače, surađujem s raznim edukatorima… to sve radimo jer smo županija koja ima najviše privatnih iznajmljivača u Hrvatskoj,“ ističe Joško Stella, direktor TZ Splitsko - dalmatinske županije.

Točnije, radi se o od 180.000 kreveta u privatnom smještaju i oko 25.000 iznajmljivača ili čak 75% smještajnih kapaciteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Kada pričamo o privatnim iznajmljivačima, stalo se govori kako isti moraju podiči kvalitetu, ulagati u promociju, koristiti profesionalne fotografije… kakav je “follow up” svih dosadašnjih edukacija i svih aktivnosti. Imate li neke podatke oko podizanja kvalitete u privatnom smještaju? 

“U zadnjih par godina privatni iznajmljivači imaju više noćenja nego hotelijeri na području županije. Kod nas nije priča kako samo hotelijeri produžuju sezonu. Mi imamo toliko kvalitetan privatni smještaj da stvarno radi više noćenja i da se na tržištu osjeti podizanje kvalitete,” ističe Stella.

Drugi segment u kojem se Splitsko-dalmatinska županija ističe kao lider je suradnja s putničkim agencijama. Kako ističe Stella, prije deset godina TZ Splitsko-dalmatinske županija je bila prva koja je krenula s natječajima za destinacijske menadžment kompanije - DMK. Čak prije od Hrvatske turističke zajednice.

“Zadnjih deset godina surađujemo s Udrugom hrvatskih putničkih agencija ( UHPA ) na raznim projektima. Od sajmova, edukacija, zajedničkih b2b programe i odlaska na sajmove, a sve s ciljem da educiramo agencije da rade prave destinacijske projekte. Jer niti jedna strana agencija ne može napraviti destinacijski program, kao što to može domaća agencija. Zato smo prvi u Hrvatskoj napravili brošuru sa 101 destinacijskim programom za Splitsko-dalmatinsku županiju. Sada već imamo preko od 120 programa, koji su podijeljeni na tri programa: od enogastronomije, kulture i aktivnog odmora.”

Treći dio gdje su najjači u Hrvatskoj je marketing putem društvenih mreža. Na Facebooku imamo 690.000 fanova, navodi Stella i dodaje. “I to nisu kupljeni fanovi. Svaki naš post u srcu sezone se podijeli par tisuća puta. Dakle ne govorimo samo o broju followera, nego o dosegu. Na Facebooku kroz godinu dana imamo doseg od preko 12 milijuna korisnika, a na Instagramu 2.7 milijuna. To su brojke koje su impresivne. I to bez YouTube kanala koji ima preko 36 milijuna gledanja. To je jedan od segmenta gdje smo lideri i to ćemo svakako još dodatno unaprijediti jer ima puno prostora za rast.” 

Podsjetimo, upravo nedavno je održan i prvi Međunarodni susret influencera u organizaciji Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koji je okupio influencere iz Hrvatske, Italije, Poljske, Velike Britanije, Brazila i Južne Koreje koji su boravili pet dana u Splitsko–dalmatinskoj županiji.

Razvoj novih proizvoda - fokus na cikloturizam i kulturne rute 

Jedan od najvažnijih elemenata kada pričamo o destinaciji je sadržaj. Jer kao što znamo motiv dolaska nije krevet, nego upravo destinacija. Ako destinacija nudi što više kvalitetnog i raznolikog sadržaja, tada ćemo direktno utjecati na podizanje ukupne razine zadovoljstva gostima te povećati turističku potrošnju. 

Na pitanje oko razvoja novih proizvoda, Stella posebno naglašava fokus na razvoj cikloturizma i tematske staze.

“Cikloturizam je jedan od proizvoda koji smo razvili na visokoj razini. Od izrade staza, brošura i promo materijala, no cikloturizam nije samo napraviti staze i kartu. Treba ići na specijalizirane sajmove po Europi, od Verone do Milana i organizirati utrke. Mi smo sve to napravili i sada nam je u narednom periodu fokus napraviti specijalizirane staze za bicikliste. Pogotovo za Downhill utrke, segment koji brzo raste u Europi. Imamo i posebnu podstranicu za cikloturizam. Također, htio bih staviti naglasak na tematske staze. Iako one nisu ništa novo i posebno, ima ih po cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. No mi smo prva turistička zajednica u Europi koja ima Google Street View na svakoj od naših 52 staze. Dakle prošli smo sve staze i pokrili ih Google Street View-om, ukupno 327 kilometara staza, koje su podijeljene u dvije brošure, obale i otoka”, objašnjava Stella i dodaje kako su brošure u digitalnom izdanju i koje ciljano oglašavaju.

/ / / Splitsko – dalmatinska županija prva u Europi uvela Google "sea view"

No vratimo se na strateški i održivi razvoj. 

“Jedino održivi razvoj turizma može osigurati dugoročnu konkurentnost turizma”, naglašava Stella. 

Iza izjave stoje i konkretni projekti kao što je strategija razvoja održivog turizma, studija nosivih kapaciteta turizma, kao i ekonomski učinci turizma u 2021 godini - Metodološki okvir satelitskog računa turizma koju je Splitsko - dalmatinska županija prva napravila, a strateške dokumente potpisuje Institut za turizam. 

To su činjenice. Radi se o prvim strateškim dokumentima koje bi trebale imate sve ozbiljne turističke destinacije u Hrvatskoj. Pogotovo one na Jadranu, koje se bore protiv masovnog turizma i produljenja sezone.

“Kod svake turističke zajednice i svakog projekte morate imati kvalitetni razvoj strateškog planiranja. Mi smo krenuli od početka. A to je glavni plan razvoja turizma, kojem je cilj održivi turistički razvoj uz maksimalno povećanje kvalitete života lokalne zajednice. Nama nije cilj povećati turističke brojke do unedogled. To nije i ne smije biti cilj, održivi turistički razvoj nema alternativu. Naravno dodatno želimo povećanje prihoda od turizma, unaprijediti uvjeta za razvoj i upravljanjem turizmom, no glavna stvar je povećanje kvalitete života lokalne zajednice. Ne ističem to dva puta slučajno. Jer ovo što se događa sada u Splitu nam govori koliko je kvaliteta života lokalne zajednice vezana uz turizam. Nemojmo razvijati turizam koji će ugrožavati život lokalne zajednice i kvalitetu života. Takav turizam nam ne treba! Jedino održivi razvoj turizma može osigurati dugoročnu konkurentnost turizma," poručuje Stella.

/ / / Splitsko-dalmatinska županija predstavila Studiju prihvatnih kapaciteta turizma

/ / / Počela izrada studije nosivih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije

/ / / TZ Splitsko-dalmatinske županije pokreće izradu projekta 'Ekonomski učinci turizma u 2021”.

/ / / TZ Splitsko - dalmatinska županija predstavila nacrt strategije kružnog gospodarstva u turizmu

Naravno ne smije nam se dogoditi da imamo razno razne strategije koje stoje u ladicama, što je čest slučaj u Hrvatskoj. Na pitanje na temu akcije iza studija Stella naglašava kako već rade na implementaciji projekata koji proizlaze iz svih analiza. 

“Na temelju studije održivog turističkog razvoja prvi smo u Hrvatskoj krenuli s izradom Studije nosivih kapaciteta na razini županije. Došli smo do rezultata da imamo još između 5% do 10% prostora u mjesecu srpnju i kolovozu od maksimalnih kapaciteta smještaja. Znači možemo imati maksimalno 6 milijuna noćenja u svakom mjesecu u špici sezone, a mi smo sada već negdje na 5.5 milijuna noćenja. To u praksi znači kako da imamo puno prostora u lipnju i srpnju kao i rujnu te listopadu za rast noćenja. Studija nam je pokazala da se moramo koncentrirati na razvoj proizvoda u pred i posezonu te na prebacivanje ili realociranje turista i turističkih tokova iz centara prema Dalmatinskoj zagori, koja ima 70% prostora županije, a samo 2% turizma. Drugi pokazatelj koji nam je pokazala studija je da ja najveći problem komunalna infrastruktura, ponajviše parking i prometnice, pa plaže kao i ostali komunalni problemi kao što su struja, voda… Zanimljivo na otocima je najveći problem radna snaga”

Važno je za naglastiti kako će projekt "Ekonomski učinci turizma u 2021” uključivati tri međusobno povezane skupine aktivnosti: Procjenu ekonomskih učinaka turizma u 2021. godini na području Splitsko-dalmatinske županije prema metodološkom okviru satelitskog računa turizma, potom ažuriranje procjene ekonomskih učinaka turizma u 2021. godini na temelju podataka iz istraživanja TOMAS Hrvatska 2022. u Splitsko-dalmatinskoj županiji te provedbu strateških radionice na temu metodološkog okvira satelitskog računa turizma i njegova uspostavljanja na regionalnoj razini.

"Nama ne treba turizam 365 - treba nam održivi turizam", naglašava Stella.

"Hoće li on biti 365, 265 ili 287 to nije bitno, važno da je on odživ. Da imamo radne snage, da imamo zadovoljne ljude i lokalno stanovništvo, da imamo dovoljno prihoda, a da istovremeno ne uništavamo resurse koje nam sve to donose. To nam je sve pokazala studija nosivih kapaciteta i na osnovu te studije sada smo pokrenuli analizu ekonomski učinci turizma. Ono što nismo komunicirali je kako smo pokrenuli Akcijski plan održivog razvoja turizma SDŽ-a, koji se temelji upravo na svim dosadašnjim analizama.

Mi već krećemo s akcijskim planom i idemo s ekonomskim učincima turizma da vidimo stvarno koji su učinci turizma, od nautike do enogastronomije. Radimo i istraživanje danjeg razvoja privatnog smještaja u županiji. Kao što sam rekao i prije, privatni smještaj čini 75% ukupnog smještaja u Splitsko dalmatinskoj županiji. Moramo vidjeti gdje ide budući razvoj privatnog smještaja, treba li se povećavati ili smanjivati, kako sa njima upravljati, u kojem smjeru krenuti jer tu nije pitanje samo kvalitete istog, nego i podizanja cijena stanova za lokalno stanovništvo itd.. to su pitanja koja nas čekaju za razvoj turizma narednih 10 godina i koja traže kvalitetne odgovore,” govori Stella i naglašava kako su i radili sve strateške dokumente kako bi bili spremni za sve buduće promijene i kako bi mogli strateški razvijati turizam.

A akcija? 

“Na temelju svih dokumenata jasno je da moramo razvijati “ramena sezone” tj. proizvode za pred i posezonu. Iako smo to znali i prije, sada imamo i znanstvenu podlogu sa svim realnim podacima. Ne smijemo više gurati špicu sezone jer jednostavno nemamo prostora. Samim time dobivamo radnu snagu, jer nije isto radi li radnik tri ili osam mjeseci. Mi smo već krenuli s realizacijom nekih projekata, a akcijski plan bi trebao donijeti konkretne projekte i korake kao dugoročna rješenja.”

Jedan od takvih projekata je i ulazak u svijet metaversuma i izdavanje NTF-ova.

/ / / Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije predstavila projekt Turizam 3.0

Naime, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije pokrenula je projekt Turizam 3.0, čiji naziv simbolički predstavlja integraciju turističkog sektora u treću fazu evolucije tehnologija na kojima počivaju platforme futurističkog virtualnog svijeta zvanog Metaverse. Centralni fokus projekta je implementacija NFT-eva kao sredstva u daljnjem razvoju digitalizacije turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. NFT (eng. Non-fungible Token) predstavlja digitalni zapis podataka koji se nalaze na podatkovnim blokovima zvanim Blockchain.

“Našim ulaskom u metaverse i izdavanjem  NFT-ova kao sredstva za danji razvoj digitalizacija turizma opet nas svrstava kao lidere u Hrvatskoj. Planiramo koristiti NFT upravo da turisti koji dođu u našu županiju i naša glavna središta, dobiju NFT koji im omogućuje popuste da dođu u Muzej Alke u Sinju ili posjete Modro jezero u Imotskom ili muzej u Dalmatinskoj zagori - sve s ciljem da ih dispenziramo iz glavnih središta prema unutrašnjosti i manje razvijenim središtima, a koji itekako imaju što za ponuditi. Nećemo čekati da to isto netko prvo napravi u Španjolskoj ili Italiji, pa da onda mi to preuzimamo. Smatram kako mi moramo biti lideri. Splitsko dalmatinska županija i Hrvatska može biti i jesmo lideri u Europi i drugi mogu učiti od nas,” zaključuje Stella. 

Projekt Turizam 3.0 svakako predstavlja značajan iskorak u brendiranju Splitsko – dalmatinske županije kao jedne od najvažnijih turističkih regija u Hrvatskoj, a kada gledamo širu sliku, strateški dokumenti kao i smjer razvoja bit će, i jest zacrtan. 

Najvažnije u cijeloj priči je upravo akcija, za koju je zadužena cijela Splitsko-dalmatinska županija, ne samo Turistička zajednica, kao i gradovi i općine koje istu moraju implementirati. Za to nam treba sinergija svih jer turizam kao što znamo nije jedna industrija, nego vertikalno i horizontalno veže sve druge industrije. 

Strateški razvoj i održivi turizam nema imperativ, a kao što vidimo TZ Splitsko-dalmatinske županije odradila je prvi korak i temelje - strateške dokumente za budući razvoj turizma. Moramo znati gdje smo, gdje idemo i kako to cilja stići. To je prvi korak.