Kad odgoj postane baština: Turopolje kao primjer kako se gradi identitet od malih nogu

Od prvog članka i posta ponavljam: Moramo poštovati sami sebe, kako bi i drugi poštovali nas.

U kontekstu turizma, upravo ta autentičnost, naša kultura i način života ono su što nas čini posebnima. To je ta razlika, ta vrijednost koju turisti zapravo traže. Jer autentičnost je naša najjača diferencijacija.

Kada turisti putuju, ne traže kopije drugih destinacija. Žele osjetiti ono što nas čini nama. Našu svakodnevicu, naše običaje, način na koji živimo i doživljavamo svijet. Zato projekti koji možda na prvi pogled djeluju mali ili simbolični, u svojoj su biti iznimno važni i dio puno šire slike. Oni pogađaju samu srž onoga o čemu govorimo godinama: da moramo živjeti svoju priču i ostati vjerni onome što jesmo.

Ne smijemo izgubiti svoj identitet, kulturu i način života. No, jednako važno, moramo živjeti te naše priče, kako ne bi ostale samo legende.

A sve to počinje od edukacije. Jer ako želimo promjenu, ona mora krenuti od najmlađih. Nema boljeg primjera od onoga kada se vrijednosti i simboli našeg identiteta počnu usađivati kroz igru, razgovor i svakodnevni odgoj. Djeca su ti koji će sutra pričati naše priče tj. su budući narratori hrvatskog turizma.

Upravo jedan takav projekt pokrenut je u Zagrebačkoj županiji.

U povodu Dana kravate, Turistička zajednica Zagrebačke županije, u suradnji s Gradom Velika Gorica, pokrenula je projekt koji povezuje kulturnu baštinu, odgoj i održivi turizam pod nazivom „Od srca Turopolja. U rukama koje odgajaju. U srcima koja pamte.“

U sklopu projekta, 577 ručno izrađenih podgutnica, djelo umjetnice Tine Miličević, simbolično je uručeno odgajateljima gradskih dječjih vrtića Velike Gorice. Također, prostore dječjih vrtića Ciciban, Žirek, Lojtrica i Velika Gorica, trajno će krasiti i instalacije podgutnica, dok će odgajatelji imati ključnu ulogu u prenošenju njihove simbolike najmlađima, kroz svakodnevni rad, igru i razgovor.

“Odgajatelji su naši prvi ambasadori baštine. Ako želimo da djeca rastu s osjećajem ponosa i pripadnosti, moramo ih već danas okružiti simbolima koji pričaju tko smo. Podgutnica u njihovim rukama prenosi više od tkanine, ona prenosi srce Turopolja” istaknula je direktorica Ivana Alilović, Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Svečanost primopredaje simbolično je održana u Dječjem vrtiću Velika Gorica, koji ove godine slavi 65 godina predškolskog odgoja i obrazovanja. Tom prilikom predstavnici Plemenite opčine turopoljske, najmlađima su na zanimljiv i poučan način predstavili priču o podgutnici, tradicionalnom odjevnom predmetu koji je preteča današnje kravate.

"Podgutnica pod vratom hrabrih turopoljskih banderijalaca, jednako kao i poculica na glavama snažnih turopoljskih žena, znak su ljubavi i plemenitosti. Upravo tu ljubav i plemenitost vidimo u dječjim vrtićima u svakodnevnom pedagoškom radu s djecom pa neka ove podgutnice za djelatnike vrtića budu dar zahvalnosti jer očuvanje identiteta našega zavičaja kreće upravo ovdje od najmanjih nogu", rekao je Juraj pl. Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske koja ove godine obilježava velikih 800 godina postojanja.

Projekt je podržao i gradonačelnik Krešimir Ačkar koji ističe njegovu ulogu u očuvanju identiteta, ''Iznimno smo ponosni što povodom Dana kravate možemo govoriti o povijesnoj istini, da je kravata u svijet otišla iz Hrvatske, ali manje je poznato da je potekla upravo iz Turopolja. Podgutnica simbolizira bogatstvo naše baštine, zato je važno da kroz edukaciju i svakodnevni rad odgojitelja tu priču prenosimo dalje. Podgutnica na ulazu u grad i sada u rukama odgojitelja potvrđuje da naša tradicija živi i raste s nama. Djeca odrastaju uz priče koje im dajemo. Neka podgutnica bude jedna od njih”.

Ovaj projekt snažno podupire razvoj održivog i identitetski snažnog turizma Velike Gorice i Zagrebačke županije. Baština koja se prenosi kroz obrazovanje, simboli koji dobivaju novi život, i zajednica koja odgaja s ljubavlju, temelj su turizma koji ostaje. Održivost ovdje počinje s djetetom koje nosi priču. 

Projekt također potvrđuje sinergiju i zajedničku predanost svih razina, u očuvanju kulturne baštine, razvoju identitetski snažnog turizma te u stvaranju održive i uključive zajednice koja poštuje vlastite korijene i s ponosom ih prenosi budućim generacijama te će se provoditi u narednom periodu kroz Zagrebačku županiju.

Turopoljska podgutnica je pramajka kravate

Podgutnica je nastala iz turopoljskog ponosa, ljubavi banderijalca i njegove odabranice, te čežnje vojnika za voljenim domom. Iz obveze Plemenite općine turopoljske da se odaziva kraljevom pozivu na vojnu rođen je Turopoljski banderij. Pod svojom zastavom, brojnošću od 120 do 400 konjanika i pješaka, vojuju unutar kraljevstva o svom trošku, a izvan granica na teret kralja.

Ratni vojni put Turopoljaca, odnosno Turopoljskog banderija, započinje više stoljeća ranije od 1526. godine i bitke protiv Turaka na Mohačkom polju gdje nalazimo najstarije zapise o ratovanjima Turopoljaca. Banderij najčešće zatječemo na turskoj granici i u Vojnoj krajini (15.-18. stoljeće), a tijekom 17. i 18. stoljeća na talijanskim, njemačkim, francuskim i češkim ratištima.

Gdje je u ovoj priči podgutnica?

Podgutnica je rubac ili ukrašena vrpca koja se vezala pod vratom, odnosno - pod gutom, odakle i naziv „podgutnica“, te je u Turopolju nalazimo kao ukrasni dodatak odjeće, danas narodne nošnje, kao i dio odore vojnika Turopoljskog banderija.

Kako je podgutnica došla do Francuske i postala preteča kravati?

Turopoljski plemenitaši kroz svoj banderij štitili su naš kraj i Hrvatsku, ali imali i obvezu sudjelovati u vojnim pohodima za kraljevstvo. Naši banderijalci, koji su bili laka konjica, kao dio hrvatske vojske su bili među Hrvatima koji su sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu te u prvom dijelu 17. stoljeća stigli do Francuske. Njihov rubac - crvena marama oko vrata vezanom u čvor, koje im kao uspomenu na dom te zavjet ljubavi i vjernosti vežu djevojke i žene, zapazili su i Francuzi.

Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet - rubac koji se veže na hrvatski način „a la Croate“ (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. I tako je nekako počela priča oko kravate. Kravate koju su svijetu pokazali i dali Hrvati.

S obzirom na povijesnu predaju o načinu nastanka kravate, vojnu ulogu Turopoljskog banderija u europskim ratovanjima kao i samu raširenost podgutnice u Turopolju, upravo je Turopolje kolijevka kravate.

Upravo se sutra, u petak 18. listopada 2023. slavi se Svjetski dan kravate. Budimo ponosni na našu povijest, kulturu i ono što jesmo - Hrvati.