KLM nas poziva da putujemo vlakom. Neobično? Ne nikako, to je samo početak transformacije cijele turističke industrije

Nizozemska aviokompanija KLM nedavno je pokrenula novu reklamnu kampanju. Sukladno velikom pritisku, aviokompanije u nazad par godina s jedne strane imaju veliki pritisak na sve niže cijene karata, a...

Nizozemska aviokompanija KLM nedavno je pokrenula novu reklamnu kampanju.

Sukladno velikom pritisku, aviokompanije u nazad par godina s jedne strane imaju veliki pritisak na sve niže cijene karata, a s druge strane visoke troškove, te je borba za svakog putnika sve izraženija na svim frontama, pa tako i u medijskom prostoru.

I nova kampanja ne bi bila ništa neobično, da cijelu priču nije privukla “neobična” poruka koju KLM komunicira, a koja glasi : “Letite odgovorno”

Očekivati od aviokompanije da govori kako da letimo odgovorno je u najmanju ruku neočekivano, jer u startu govori da manje koristimo avion kao prijevozno sredstvo. No, kada uđemo malo dublje i šire u priču, jasno nam je kako se na globalnoj sceni događaju tektonske promijene, pa tako i u aviokompanijama.

Narativ kampanje govori kako je kroz 100 godina razvoja avioindustrije došlo vrijeme za promijenu i kako itekako moramo razmisli o našem ekološkom otisku na svijet – preuzeti odgovornost i sukladno globalnom zatopljenju i ostaviti svijetlu budućnost našoj djeci. Pitanje koje postavljaju u reklami glasi: Trebamo li se se uvijek naći lice u lice?

Više nego pozitivno i odgovorno je čuti ovakve poruke od jedna aviokompanije, pošto je upravo avio industrija jedan od velikih zagađivača sukladno velikog potrošnji goriva.

Zanimljivo, s jedne strane može se ta poruka shvatiti kako aviokompanija želi da putnici manje lete avionom, što je kontradiktorno jer time si aviokompanije smanjuje prihode. Dapače, iz KLM su hrabro otišli i korak dalje te predlažu da putnici koriste vlak kao alternativu avio prijevozu.

Također, KLM poziva sve aviokompanije na svijetu da zajedno udruže snage, kako bi podijeliti odgovornost i posvetili se novom svetom gralu u avioindustriji, kako smanjiti ili totalno eliminirati svoj ekološki otisak.

Čak i Ryanair putem svoje mobilne aplikacije, kada ju pokrenute promijenila, stavio zelenu zaslona i naglašava ekološki otisak svakog putnika i putovanja.

No, ne radi se samo o načinu putovanja, nego i o ekološko osviještenim destinacijama, smještajem itd… Svijest o ekologiji snažno raste i u našoj glavnoj emitivnoj destinaciji – Njemačkoj, koja se snažno okreće poticanju zelene ekonomije i električnim automobilima.

U idućem periodu mnogi gradovi u Njemačkoj zabranit će vožnju automobilima s dizelskim motorima, a Njemačka je nedavno donijela i strateške ciljeve na području zaštite klime, težak 40 milijardi eura do 2030. godine. Kao jedna od prvih imperativ se postavlja kako će se naš turizam boriti s novim narativom i izazovom u budućnosti, opet naglašavam radi se o našem glavnom emitivnom turističkom tržištu.

Kada već nismo među prvima uskočili sa zelenom i održivom pričom tj. razvojem ( dobar primjer je otok Krka ), brendiranjem ( Tesla, Rimac itd… ) svakako bi trebali ubrzati proces postavljanja električnih punionica za automobile i pozicionirati našu zelenu magistralu ( auto cestu ) koja povezuje cijelu Hrvatsku, pogotovo obalu. Ako ne zbog same potrebe za održivim razvojem, onda bar ekonomski jer takav je zahtjev tržišta.

Inače, Njemačka je od početka godine pretekla Norvešku u prodaji električnih automobila, a tek slijedi prava daljina ekspanzija. Već su veliki igrači autoindustrije najavili radikalno smanjivanje radnika zbog transformacije proizvodnje na električna vozila, a praktički već svi auto brendovi imaju ili će ove godine predstaviti svoja električna vozila. Ako do sada nekome nije bio jasan budući smjer razvoja, onda bi trenutno i zadnjem “mohikancu” sada već trebalo biti sasvim jasno kako se svijet mijenja. Globalna svijest i potreba se napokon počela buditi i tražiti tržišne promijene. U končanici, sve se vrti oko profita, kako potrošači mijenjaju navike, a tako i načine potrošnje, tako i same tvrtke mijenjaju svoju filozofiju.

A to je samo početak, jer koliko god netko mislio kako je to veliki trošak, koliki će tek biti trošak ako sad ne učinimo ništa. Klimatske promijene već sada itekako osjetimo na našoj koži i utječu na ekonomiju i turizam više nego smo svjesni. Kako medijski, tako i financijski.

Jer ne djelovanje je u konačnici puno skuplje. Samo je pitanja vremena kada ćemo to shvatit i koliko kasno, jer već odavno kasnimo. Poplave, uragani, suše i sve druge posljedice promijene vremena itekako utječu na cijelo gospodarstvo kao i na način življenja.

Sukladno tome, sve više i više turističkih kompanija će se htjeti pozicionirati, a samim time i promovirati upravo kroz održivost i ekologiju kao komparativnu prednost. Da budem iskren, tu se više ne radi o prednosti spram konkurencije ili trendu, nego o potrebi tržišta i potražnji društva koje se budi.

Također, upravo zbog gore nadrednih razloga, fokus putnika se usmjerava na korištenje vlakova. U Europi, pogotovo u Njemačkoj, najavljene su nove investicije upravo u jačanje željezničke mreže, a taj novi “trend” prepoznali su i u Njemačke i Francuske nacionalne željeznice koje u zadnje vrijeme oduševljavaju promotivnim kampanjama.

/ / / KAKO PRODATI PRIČU I POTAKNUTI PUTOVANJA VLAKOM? FRANCUSKA NACIONALNA ŽELJENICA ZNA PRAVU FORMULU

/ / / SAZNAJTE KAKO JE NJEMAČKA ŽELJEZNICA ODLIČNOM DIGITALNOM KAMPANJOM PRODALA 2 MILIJUNA KARATA

Turistička industrija je s druge strane oduvijek bila među prvim industrijama na koju utječu novi globalni trendovi, od tehnoloških tako i ponašanja potošača. Pametni turistički brendovi i stručnjaci shvatili su poruku, te se u cijelom turističkom sektoru događa fokus na ekologiju i održiv razvoj.

Tako hoteli danas koriste ekološke sapune, potiču svoje goste da odgovorno koriste vodu, izbacuju jednokratnu plastiku iz upotrebe, sade drveće itd… a cijelu zelenu i održivu priču podržava i Europska Unija koja je od 2021. zabranila jednokaratnu upotrebu plastični predmeta u EU. Prema podacima EU, samo između 1980. i 2011. više od 5,5 milijuna ljudi pogođeno je poplavama zbog čega je došlo do izravnih gospodarskih gubitaka od preko 90 milijardi eura. A u zadnjih deset godina tek počinjemo osjećati prave razmjere globalnog zatopljenja iz dana u dan. Prve procjene materijalne štete u katastrofalnim australskim požarima kreću se iznad 4,4 milijarde dolara, no razmjeri katastrofe šire se i na cijelu ekonomiju gdje će stradati razne industrije, prvenstveno poljoprivreda i turizam. Krovna australska turistička organizacija procijenila je nedavno kako su požari prouzročili štetu turističkoj industriji od milijardu australskih dolara. A to je samo početna procijenjena šteta zbog manje aktivnosti turističke industrije.

Promjena je neizbježna, samo je pitanje hoćemo li je prigrliti i biti dio promijene i transformacije, ili ćemo i dalje kaskati i čekati. Opet sve je na nama samima. Ili igramo globalbu utakmicu ili ne.

Ovo je samo početak priče, jedne nove zelene, održive priče i transforamcije koja utječe na sve industrije i naravno na naš svakodnevni život.

Naslovna fotograija: KLM

Povezane vijesti: