Konferencija o nautičkom turizmu i održivosti otoka u Milni ponudila odgovor na pitanje kako pomiriti brojke i održivost

S 86 marina, te 220 luka nautičkog turizma, Hrvatska je u samom svjetskom vrhu nautičkog turizma. U prošloj godini posjetilo nas je 585.000 charter gostiju, koji su ostvarili gotovo 4 milijuna, velike turističke brojke traže i velika ulaganja.

Svi istinski zaljubljenici u nautički turizam poželjeli su da su se 13. lipnja u jutarnjim satima našli u prostorijama Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne. Naime, toga dana ondje se žustro izlagalo i debatiralo na temu nautičkog turizma, održivosti, maritimne baštine i zelene tranzicije, a govornici su stigli - iz svih relevantnih sektora važnih za njegov razvoj. Na konferenciji su se okupili pravi biseri nautičkog turizma otoci: Brač, Vis, Hvar i Šolta.

"Centar maritimne povijesti Milne u kojem se nalazimo, ustvari je preteča nautičkog turizma. Na nekadašnjim mjestima gdje su se gradili brodovi i jedrenjaci, nalaze se danas marine. Zbog toga je jako važno na ovoj konferenciji govoriti o očuvanju mora, da bi ga slijedeće generacije mogle baštiniti na neki drugi način", istaknula je direktorica Turističke zajednice Općine Milna, Ana Grassi.

Važnost očuvanja okoliša i održivosti kao da je već i samim svojim outfitom u zelenim nijansama željela naglasiti naša uvažena panelistica, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, Matea Dorčić.

"Izvrsna je ovo prilika da se podsjetimo na uspješnu suradnju između Splitsko-dalmatinske županije i Općine Milna, stavljajući u fokus uvijek ravnomjerni regionalni razvoj te nužnost razvoja pametnih i održivih otoka. U posljednje dvije godine bilo nam je zadovoljstvo i čast sa preko 660.000 eura poduprijeti projekt rekonstrukcije zida i proširenja obale na predjelu Racić u Milni, pa nam je ovo prilika da na licu mjesta vidimo u što smo ulagali", ponosno je istaknula pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, Matea Dorčić, najavivši nove projekte i suradnje, poput one između Općine Milna, Općine Sutivan i Splitsko-dalmatinske županije, za koju se očekuje iznos bespovratnih sredstava od preko 2 milijuna i 400 tisuća eura.

Uvodni dio savršeno je zaokružila direktorica Turističke zajednice Splitsko-Dalmatinske županije, Ivana Vladović.

"Doživljaja koje mi ovdje imamo, žargonski rečeno, nema nigdi na svitu. Nemojmo se boriti za turističke brojke – borimo se za doživljaje, borimo se za ljepotu, i za budućnost onih kojima to ostavljamo! Cilj Splitsko – dalmatinske županije je brendirati naš način života, prikazati Dalmaciju kakva je iskonska. 365 dana u godini ovdje se lijepo živi, 365 dana u godini imamo vrhunsku gastronomiju, kulturu, povijest je na sve strane, naše čarobno more je i u najvećim neverama ipak sigurno. S 23 zračne linije smo povezani tokom cijele godine. Sretna sam što sam danas tu među otočanima, u Milni koja priča divnu nautičku priču, mjesto koje je ribarstvom i brodogradnjom ohranilo generacije."

Na konferenciji održane su dvije panel diskusije na temu održivih otoka, zelene tranzicije, obnovljivih izvora energije, prometnog povezivanja, europskih fondova i potpora… te su predstavljeni primjeri pozitivne prakse u nautičkom turizmu.

"Milna desetljećima gradi svoju nautičku priču, zajednički cilj svih nas koji se bavimo turizmom, Milnarana i svih koji tu dolaze je da razmišljamo o održivosti, te kako unaprijediti naš turizam kako bi nam se gosti ponovno vraćali. Na današnoj konferenciji raspravljalo se kako zaštititi naše resurse, kako pomiriti brojke i održivost, Milna ima viziju. Milna je nautički centar Brača, na nama je koji vodimo jedinice lokalne samourprave da određujemo smjernice turizma. U Milni se ulaže na svakom kantunu. Upravo završavamo 420 metara rive koja je građena još u vrijeme Austro-ugarske, cara Franje Josipa, posebno sam ponosan što je nova riva zadržala stari štih, stare kuvertele implementirali smo u novo rekonstruiranu rivu", kazao je načelnik Frane Lozić.

"Grad Hvar se bori protiv masovnog turizma kao i ostala atraktivna hrvatska turistička središta. Svake se godine traži od nas 10% povećanje turističkog prometa, a održivost i brojke ne idu zajedno. Trebamo sačuvati našu baštinu, graditi i ulagati u infrastrukturu, kako bi prvo domaćem stanovništvu bilo ugodno za život, da bi i naši gosti mogli uživati u ovim ljepotama", rekao je gradonačelnik Hvara Rikardo Novak.

"Projekt nadogradnje luke, izgradnja operativne obale duge 420 metara, trebala bi biti gotova kroz 15 dana. Riječ je o investiciji vrijednoj više 2 milijuna eura, a po završetku projekta Milna će dobiti 50 novih nautičkih vezova, 50 komunalnih vezova, nakon toga slijedi izgradnja treće faze luke u Milni na kojoj će se urediti 205 komunalnih vezova", najavio je ravnatelj županijske lučke uprave Domagoj Maroević.

"Na Visu je izgrađena najveća solarna elektrana na Jadranu, koja omogućava otoku Visu da 60% godine bude energetski neovisan. Krećemo s dodatnim ulaganjima u zelenu tranziciju, s primjenom zelenog vodika, proizvodnjom etanola iz otpada. Vis kao jedna od najvećih nautičkih destinacija na Jadranu uz energetsku neovisnost, vlastite izvore vode, investicije u lučku infrastrukturu, uređenjem dodatnih komunalnih vezova, te krunom projekata - novom nautičkom lukom otvorenom za javni promet, poboljšat će demografsku sliku mjesta", naglasio je gradonačelnik grada Visa Ivo Radica.

 Ekologija i održivost naša su obveza

"Plan o upravljanju lukama i sidrištima Splitsko - dalmatinske županije prilika je da naš najvrjedniji resurs - more i obalu - dugoročno zaštitimo. Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije služi kao temeljni dokument u postupku poziva za dostavu zahtjeva za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina. Županijski upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet gradovima i općinama će dostaviti podatke o broju nautičkih sidrišta, lokaciji, veličini i maksimalnom kapacitetu sidrišnih polja na njihovom području. Ti podaci predstavljaju obvezujuće parametre za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina i u daljnjem postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta ne mogu mijenjati", dodala je Matea Dorčić.

"U dogledno vrijeme Sjeverna luka bi trebala riješiti problem razdvajanja putničkog i transportnog prometa. Ove godine uveli smo i nove linije, pojačali flotu, od 23. ožujka već plovi 12 linija prema Supetru. Potreba za novim linijama pokazatelj je kako se otoci razvijaju, tako su potrebe otočana za dostavom sve veće. Prošle godine je Jadrolinija prevezla 12 milijuna putnika. To je izniman napor za našu flotu, naše pomorce, dajemo sve od sebe kako bi putnici i vozili brzo i sigurno stigli na destinaciju", rekla je Jelena Ivulić, regionalna voditeljica Jadrolinije.

6 miljuna putnika prošlo je prošle godine kroz splitsku luku, a ove godine očekuju se novi rekordi, pa se postavlja pitanje što je sa infrastrukturom i mogu li se podnijeti novi rekordi.

"Povećanje broja turista podrazumjeva i potrebu ulaganja u lučku infrastrukturu. I ove godine očekujemo porast prometa, unatoč činjenici da se luke mahom grade sredstvima Europske unije, veliki broj luka je ograničen prometnom infrastrukturom, rješenje je na jedinicama lokalne samouprave i potrebi prilagodbe prostornih planova", kazala je Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet.

"Šoltu sa Splitom povezuje šest trajekata i katamaranskih linija dnevno, što je zadovoljavajuće, loše smo povezani s drugim otocima, a izgradnjom luke u Stomorskoj nadamo da će se i za to stvoriti preduvjeti. U protekloj godini imamo porast broja novorođene djece od 33%, što je ujedno pokazatelj kako je Šolta poželjno mjesto za život mladih obitelji i to je naš najveći uspjeh. Novim prostornim planom želimo potaknuti ulaganja u nautički turizam i ograničiti apartmanizaciju. U toku sezone čak 250 plovila dnevno se nalazi na divljim vezovima, a puštanje fekalija i otpad na moru veliki su problem", objasnio je načelnik Općine Šolta Nikola Cecić Karuzić.

"Brendiranje i ulaganje u Sutivan kao obiteljsku i bike friendly destinaciju, odrazilo se na produljenje pred i posezone. Naš plan je zaustaviti daljnje povećanje turističkog prometa u glavnoj sezoni. U srpnju i kolovozu u Sutivanu boravi 6000 ljudi dnevno, a imamo više apartmana nego stanovnika. U projekt deapartmanizacije krenuli smo još 2017. godine kada smo zabranili izgradnju apartmanskih zgrada, iako smo prostornim planom predvidjeli nove turističke zone, ne želimo poticati gradnju hotelskih kompleksa u kojima neće imati tko raditi", rekao je načelnik Općine Sutivan Ranko Blažević.

"U prosjeku 7,5 dana borave gosti u Milni, novootvoreni Centar maritimne baštine povijesti Milne upravo je priča za naše nautičare da im približimo našu baštinu, tradiciju, povijest, također i tematske staze. Turistička zajednica u suradnji s Općinom ulaže u digitalne sadržaje za nove generacije, sve su popularniji naši "photo - pointovi", a zastupljeni smo i putem društvenih mreža. U suranju s FLAG-om Brač pokrenuli smo strategiju i aplicirali na EU projekte, prošle godine smo odradili tri projekta financirana u stopostotnom iznosu EU sredstava", kazala je Ana Grassi, direktorica turističke zajednce općine Milna

"Od ove godine uveli smo i direktnu liniju s Jelsom. Sve su brojniji individualni gosti koji žele što više toga posjetiti u jednom danu. Žele obići Hvar, Brač, Šoltu, Vis... žele se okupati na našim otocima, a potom i vratiti natrag u Split. S povećanjem broja linija i brzim brodovima, to i je omogućeno", kazao je Jure Naranča, vlasnik Krilo shipping company d.o.o.

Foto: Gabrić Media