Marcel Medak: Toplice treba privatizirati po uzoru na slovenski model

Najveći broj hrvatskih toplica, specijalnih bolnica koje čine okosnicu lječilišnog dijela zdravstvenog turizma, nalaze se u središnjem dijelu Hrvatske. Njihova uloga je biti pokretači i okosnice turističke ponude u svojim destinacijama.

U prošlosti su toplički gradovi bili središta kulturnog, zabavnog i političkog života. Njihovo značenje je nanovo posebno došlo do izražaja nakon pandemije, otkriva Marcel Medak, direktor Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije.

Ponuda zdravstvenog turizma unutar Klastera središnje Hrvatske

Kao specijalista zdravstvenog turizma, dugogodišnji predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK i bivši ravnatelj Daruvarskih toplica, člana ESPA i EHTTA međunarodnih udruženja s područja Europe, naš je sugovornik itekako relevantan za razgovor o temi zdravstvenog turizma.

„Pandemija je u prvi plan kao motiv putovanja stavila zdravlje što smatram ekskluzivnom prilikom za revitalizaciju postojećih toplica. No da bi se to dogodilo, hrvatske toplice treba privatizirati po uzoru na slovenski model”, poručuje Medak.

Naše toplice ne posvećuju dovoljno pažnje preventivnim programima, dodatnoj ponudi i kvalitetnom smještaju koji ovog trenutka nisu na razini da bi bili ozbiljni konkurenti razvijenim turističkim zemljama iz okruženja kao što su, primjerice, Slovenija, Mađarska ili Austrija, nastavlja.

Medicinski turizam je na visokoj razini i tu prednjači dentalni, a wellness turizam se svodi isključivo na ponudu wellness programa u hotelima i manjim wellness centrima.

„Velika prilika je medicinski wellness koji se može provoditi primarno u zdravstvenim ustanovama, ali i u hotelima, uz preduvjet da se programi provode uz liječnički nadzor, što je za sada najizvedivije u toplicama”, govori ovaj profesor kineziologije koji se dodatno školovao na Fakultetu za menadžment i turizam u Opatiji te na poslijediplomskom specijalističkom studiju stekao zvanje specijaliste zdravstvenog turizma.

„Najveće prednosti zdravstvenog turizma kao selektivnog oblika pred ostalim oblicima turizma, po meni su nepostojanje sezonalnosti, značajno duži boravak i veća cijena takvih usluga”, naglašava.

Ovo nije samo prilika za kontinent, kaže, već način kako postojeći subjekti na moru, upravo korištenjem morske vode kao prirodnog ljekovitog činitelja i okosnice preventivnih kao i wellness programa, mogu - ako žele - osigurati cjelogodišnje poslovanje.  

„Također vidim šansu u povezivanju i učlanjivanju u međunarodne asocijacije radi stjecanja i razmjene iskustva i pozitivnih primjera iz prakse. Zahvaljujući mojem angažmanu u EHTTA, osim Daruvara koji je u toj asocijaciji od 2011. godine, danas su članovi i grad Varaždinske toplice te Lipik”, navodi.

Medak je, na međunarodnom planu, od 2011. do kraja 2017. bio član izvršnog odbora EHTA-e (European Historical Termal Town Association) ispred grada Daruvara, a od 2019. predstavlja Hrvatsku u udruženju ESPA (European Spa Association) preko HGK.

Planovi za razdoblje od 2024. do 2027.

Kada je riječ o turističkoj ponudi Bjelovarsko-bilogorske županije (BBŽ), ona se danas prvenstveno zasniva na ponudi aktivnog turizma (ciklo, konjički i planinarenje), kvalitetnih izletišta i bogatoj eno-gastronomskoj ponudi.

Trenutno su u završnoj fazi izrade strateških dokumenata koji će biti nit vodilja za sve aktivnosti koje će se provoditi u narednom petogodišnjem razdoblju, a usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima.

„Osobno smatram da nam predstoji jako lijepo i izazovno razdoblje u razvoju turizma na području županije gdje sudjelujemo aktivno sa BBŽ-om u realizaciji dva kapitalna projekta za razvoj turističke infrastrukture - Biciklistička staza trasom stare željezničke pruge u dužini od 80 km i Projekt Kukavice, budućeg edukativno zabavnog centra i vodećeg centra za školu u prirodi u središnjoj Hrvatskoj -  koje će zasigurno pozicionirati BBŽ na mapi turističkih destinacija Hrvatske”, otkriva Medak.

Zajedno sa sedam županija kontinentalne Hrvatske unutar Klastera središnje Hrvatske nastupaju prema inozemnim tržištima i na taj način, ističe, pokazuju snagu i raznovrsnost ponude te postaju konkurentniji, dok na domaćem tržištu nastupaju samostalno.     

„Želja nam je svakako nastaviti projekt 'Podizanje kvalitete pružatelja usluga smještaja sa područja BBŽ' još minimalno dvije godine. Inače ovaj projekt provodimo već dvije godine i povratne informacije s terena su jako dobre”, govori.

Projektom dodjele bespovratnih sredstava pružateljima usluga smještaja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji žele podići svijest o važnosti kvalitete smještajnih objekta i ulaganjima u dodatne sadržaje unutar njih.

„Udružujući sredstva TZBBŽ i BBŽ sa sredstvima HTZ-a, planiramo potaknuti ulaganja u podizanje kvalitete pružatelja usluga smještaja, podizanjem kategorije smještaja, uvođenjem dodatnih sadržaja jacuzzia, sauna, bazena, dječjih igrališta, novog namještaja, kao i sustava obnovljivih izvora energije”, opisuje, dodajući kako je cilj ovih mjera povećanje turističkog prometa.

„Ovim projektom želimo ponukati ponuđače usluga smještaja na opremanje svojih objekata proizvodima hrvatskih tvrtki u uređenju smještajnih jedinica. Pružatelje usluga smještaja želimo usmjeriti na ekološku svijest, korištenje obnovljivih izvora energije, ekološki prihvatljivih materijala u opremanju i uređenju prema održivom turizmu”, ističe.

Ovom inicijativom želi se također dio uplaćenih financijskih sredstava u budžet TZ BBŽ-a (putem turističke članarine i pristojbe) vratiti registriranim pružateljima usluga smještaja - dakle, na način da im se omogući ulaganje u podizanje kvalitete smještajnih jedinica kroz jasno definirane kriterije, čime se stvaraju bolji uvjeti za zadovoljstvo gostiju i imidž destinacije.

„Ovakav projekt, po uzoru na naš primjer, provodi još nekoliko županija”, otkriva Medak.

Osim toga, nakon završetka izrade operativnih planova u 2023. godini, plan je u predstojećoj godini pristupiti izradi nove branding kampanje i novog logotipa BBŽ-a. Slijedi također kreiranje nove web stranice koja će integrirati cjelokupnu turističku ponudu BBŽ-a na novi, moderniji način.

„Osmišljavat ćemo također nove turističke proizvode i educirati sve zaposlene u turističkim uredima unutar BBŽ-a za buduće DMC poslove koji će proizaći iz novog Zakona o turizmu koji uskoro stupa na snagu”, doznajemo od našeg sugovornika.

Zakon o turizmu

Novi Zakon o turizmu koji treba stupiti na snagu 1. siječnja 2024. izuzetno je dobro zamišljen i ukoliko budu dobro pripremljeni podzakonski akti, uvelike će promijeniti hrvatski turizam, smatra direktor TZ-a Bjelovarsko-bilogorske županije.

Ono što regionalne i lokalne turističke zajednice moraju raditi i što je već davno prepoznato od strane struke, sada bi trebalo zaživjeti.

„Ja sam po prirodi optimist i očekujem puno od ovog zakona. Smatram da će biti izvrsna poluga i alat koji će pomoći lokalnoj i regionalnoj samoupravi da na svojim područjima sustavno upravljaju turizmom”, kazuje.

Velika uloga i odgovornost je na samim čelnicima i direktorima turističkih zajednica koji ovaj propis mogu iskoristiti za kvalitetan iskorak u razvoju turizma na svojim područjima, poručuje iz perspektive direktora regionalne turističke zajednice.

„Međutim, neki se mogu pokazati nespremnima za ulogu koja im je ovim zakonom dodijeljena”, upozorava Medak.

Trendovi u turizmu su se drastično izmijenili nakon pandemije, a novonastala situacija je snažan vjetar u leđa domaćem kontinentalnom turizmu, ističe.

„Potražnja turista je sada usmjerena na održive destinacije, očuvan okoliš, lokalnu gastronomiju i kapacitetom manje smještajne objekte. Sve to danas možete dobiti u većini kontinentalnih županija Hrvatske”, tvrdi.

Ovoga trenutka svjedoci smo promjene svijesti lokalnog stanovništva i uvjerenja da se i od turizma može živjeti. Otvaraju se novi smještajni objekti u čemu prednjače kuće za odmor i apartmani sa 3,4 i 5 zvjezdica.

„Kreiraju se novi turistički proizvodi i specifične niše u kojima BBŽ ima komparativne prednosti pred svojom konkurencijom. To su, primjerice, prvi ekološki bazen, gravel utrke,  projekt BEER LIST, projekt 6-element, ali i mnogi drugi”, priča nam.

Ogromno iskustvo

Marcel Medak rođen je u Metkoviću, osnovnu i srednju ekonomsku školu završio je u Pločama, nakon čega upisuje Kineziološki fakultet sveučilišta u Zagrebu na kojem diplomira 1996. Po završetku studija odlazi na odsluženje vojnog roka.

Bio je dragovoljac domovinskog rata i kao pripadnik Satnije Komin sudionik vojne akcije 'Zelena tabla - Male bare' prilikom koje su ujesen 1991. oslobođena vojna skladišta u Pločama.

Po završetku vojnog roka sa suprugom seli u Ploče gdje započinje s radom u osnovnoj školi kao nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture. 2002. s obitelji seli u Daruvar gdje počinje raditi kao Predstojnik Hrvatskog doma u Pučkom otvorenom učilištu Daruvar.

2006. postaje direktor gradske tvrtke 'Daruc' Daruvar gdje radi do kraja 2009. Od tada do 2017. godine radio je kao ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice. Po završetku mandata postaje direktora tvrtke Sunčane toplice d.o.o. gdje ostaje do kraja 2020.

„S tog položaja odlazim na radno mjesto direktora za razvoj zdravstvenog turizma u tvrtku Gitone Kvarner d.o.o. gdje radim do rujna 2021. Potom preuzimam funkciju direktora TZ Bjelovarsko-bilogorske županije na kojoj sam trenutno”, opisuje Marcel Medak.

Od 2011. do 2022. obnašao je funkciju predsjednika strukovnog udruženja Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK. U razdoblju od 2016. do 2021. bio je član Vijeća HTZ-a kao predstavnik kontinenta za posebne oblike turizma.

Foto: Marcel Medak, arhiva