Marijana Biondić: Zdravstvenom turizmu potrebno je bolje povezivanje i intersektorska suradnja

Deveta konferencija na temu zdravstvenog turizma, Crikvenica International Health Tourism Conference (CIHT), održala se 4. i 5. studenoga u hotelu Katarina u Selcu. Koliko je interes za CIHT konferenciju...

Deveta konferencija na temu zdravstvenog turizma, Crikvenica International Health Tourism Conference (CIHT), održala se 4. i 5. studenoga u hotelu Katarina u Selcu.

Koliko je interes za CIHT konferenciju i ove godine bio velik, govore podatci o prijavi sudionika iz čak 55 zemalja. CIHT konferencija održana je u hibridnom izdanju na engleskom jeziku, a za sve koji nisu mogli fizički prisustvovati konferenciji, prenosila se i video linkom, virtualno.

Jedan hrabar korak naprijed i tako iz godine u godinu i CIHT konferencija se pozicionirala kao vodeća konferencija za zdravstveni turizam te su postali autoritet, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.  

Više nego dobar povod za razgovor s Marijanom Biondić, direktoricom Turističke zajednice Grada Crikvenice i utemeljiteljica CIHT konferencije.

Konferenciju CIHT smo pokrenuli 2013. godine povodom obilježavanja 125 godina organiziranog turizma, koji je u Crikvenici izrastao upravo iz zdravstvenog turizma, ističe Biondić te dodaje kako je želja bila započeti kvalitetnu stručnu raspravu o daljnjem razvoju toga dijela turističke ponude i to prvenstveno zbog činjenice da je zdravstveni turizam ishodište razvoja turizma u Crikvenici, zbog razvojnih potencijala crikveničke rivijere u segmentu zdravstvenog turizma te naravno benefita koje nam može donijeti. 

Iz godine u godinu CIHT konferencija raste kvantitativno i kvalitativno. Od 2015. se u organizaciju uključio i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, a kao suorganizatori su tu i Thalassotherapia Crikvenica i Terme Selce, što je odličan primjer sinergije, kako na organizaciji konferencije, tako i na razvoju destinacije. Sinergija je ključni i najvažniji sastojak uspjeha. 

“Svake godine CIHT kao interdisciplinarna konferencija okuplja vrhunske stručnjake iz cijeloga svijeta i predstavlja zanimljive teme o aktualnim svjetskim trendovima u vrlo kompleksnom području zdravstvenog turizma. Osim toga, ostvarili smo i jedan od važnijih ciljeva za Rivijeru Crikvenicu, a to je da CIHT već godinama doprinosi boljem povezivanju turističkog i zdravstvenog sektora i osmišljavanju novih proizvoda u zdravstvenom turizmu. Tako možemo privući goste koje zanimaju upravo ti proizvodi, i to u dijelu godine kada naši kapaciteti stoje neiskorišteni“, navodi Biondić. 

Ove godine se na CIHT-u raspravljalo o kompleksnosti i potencijalu zdravstvenog turizma i razvoju zdravstvenog turizma u Hrvatskoj kroz četiri tematske cjeline: zdravstveni turizam iz američke perspektive i mogućnosti suradnje, konkurentnost destinacije kroz raznolikost turističke ponude, facilitacija zdravstvenog turizma i novi trendovi u zdravstvenom turizmu.

Na pitanje koja je formula uspjeha, Biondić naglašava više faktora. “Iznimno nam je važna struka i veliku pažnju pridajemo razumijevanju problematike zdravstvenog turizma. Zatim, tu je odlična suradnja i zajedničke aktivnosti svih partnera u projektu. Ponosni smo i na povezanost s dosadašnjim predavačima raznih profesija, koji su postali svojevrsni promotori CIHT-a, ali i Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma. Neki su od njih proglašeni našim dragim ambasadorima. CIHT objedinjava zdravlje, turizam, marketing i znanje, i to je naša konstanta i snaga.”

Kvarner je u svijetu prepoznat kao regija u kojoj zdravstveni turizam važan segment ponude, i to već duže od stoljeća. Kao prednosti Kvarnera, Biondić naglašava povoljan geoprometni položaj, vrhunske zdravstvene ustanove, usluge i proizvode, raznolikost krajolika i prirodnih ljepota, brojne mogućnosti za sport i rekreaciju na kopnu, moru i u zraku, vrijednu kulturno-povijesnu baštinu i zanimljivu tradicionalnu, ali i modernu gastronomiju.

Destinacija je to u kojoj, prije svega, postoji kvalitetna i dobro organizirana medicinska infrastruktura. Zdravstveni turizam se organizira vrlo promišljeno, prateći i poštujući zakone i promjene na tržištu te potrebe suvremenog čovjeka. Uspješnost destinacije ovisi o tome hoće li dobro iskoristiti komparativne prednosti, povezati ponudu, plasirati je na tržište i realizirati prodaju. Gosti žele kvalitetne usluge i sadržaje i to je ono na čemu moramo uvijek inzistirati i u što treba konstantno ulagati. Evidentan je nedostatak prodajnih kanala za zdravstveni turizam. Tek su u novije vrijeme nakon zakonskih izmjena zdravstvene usluge postale dostupnije na tržištu, tako da se u tome dijelu očekuje napredak.

Zdravstveni turizam je puno šira priča od same zdravstvene usluge i tu je izuzetno važan kontekst destinacije. Oosbno imam osjećaj, na razini Hrvatske, kako su klinike na visokom nivou – imaju globalna priznanja i certifikate, imamo infrastrukturu i druge prirodne resurse, no nedostaje nam znatna promocija i bolje brendiranje prema globalnim tržištima. 

Koje korake očekuju kolege u zdravstvenom turizmu da se kao Hrvatska što bolje poziciniranmo na izuzetno kompetitivnom globalnom tržištu? 

Pandemija Covid-19 ostavila je negativne posljedice u cijelome svijetu i u posljednje dvije godine unijela mnoge novosti u društvo. Promijenila se svakidašnjica, navike u privatnom i poslovnom životu većine ljudi. Što se tiče turizma, mnogi su postali oprezniji kod planiranja putovanja, što pred turizam stavlja nove izazove. Jasno, paralelno s time je i konkurencija na globalnom turističkom tržištu postala brojnija i nerijetko nemilosrdnija. 

Iako je digitalno doba u kojemu živimo donijelo brojne tehnološke povlastice, otvorilo nove kanale prodaje i više mogućnosti za promociju na svjetskoj razini, postalo je još jasnije da je hrvatskom zdravstvenom turizmu neophodno bolje povezivanje sustava, kvalitetnija intersektorska suradnja, jača promocija, dodatna i stalna edukacija djelatnika.

Također, kada pričamo o turističkom proizvodu zdravstvenog turizma, ne možemo samo govoriti recimo o dentalnom turizmu, nego o lepezi raznih usluga. Važan segment igra i sportski turizam ili rehabilitacija i razni drugi oblici zdravstvenih usluga.

Zdravstveni turizam uključuje niz medicinskih, ali i nemedicinskih usluga, ponude i aktivnosti za korisnike i njihovu pratnju. Svakako treba istaknuti outdoor turizam, za koji u našoj zemlji imamo dobre temelje, od raznolikih prirodnih resursa (npr., biciklističke, pješačke i planinarske staze i šetnice ili podmorje za ljubitelje ronjenja) pa do sportsko-rekreativne infrastrukture. 

Imamo veliki potencijal za svakodnevnu rekreaciju  poklonika zdravog načina života, kvalitetne sportske pripreme za natjecanja i rehabilitaciju vrhunskih sportaša, a za ovo potonje potrebna je i odlična medicinska infrastruktura kojom primjerice u Crikvenici raspolažemo. Međutim, potrebno je još bolje povezati, učiniti dostupnijima i u marketinškom smislu vidljivijima infrastrukturu i sadržaje sportskog i rekreativnog turizma, zdravu prehranu, wellness i spa ponudu itd. 

Neki od naših predavača na ovogodišnjemu CIHT-u su se dotaknuli upravo tih tema i otvorili zanimljive rasprave. Ovdje bih spomenula i digitalne nomade, koji također mogu biti motivirani za dolazak u Hrvatsku zbog korištenja zdravstvenih usluga, primjerice fizikalne rehabilitacije ili dentalne njege. S obzirom na to da nisu prostorno i vremenski ograničeni poslom kao prosječan korisnik, mogu ostati i nekoliko mjeseci, istovremeno se liječiti, rehabilitirati te kroz niz drugih aktivnosti i sadržaja uživati u slobodnom vremenu i bolje upoznati destinaciju.

Pandemija Covid19 je dodatno stavila fokus na sigurnost kao i na zdravlje, upravo je to prilika za dodatno pozicioniranje i razvoj zdravstvenog turizma. Koji su trenutno trendovi u zdravstvenom turizmu i kako se tržište prilagodilo novim izazovima?

Istina, pandemija nas je podsjetila na važnost, ali i osjetljivost dviju kategorija, a to su zdravlje i sigurnost. Gospodarska i zdravstvena nestabilnost i općenita neizvjesnost su još uvijek itekako prisutne. Međutim, mi smo i u ovim nezahvalnim vremenima pokazali da znamo savladati izazove i iskoristiti priliku da učvrsti svoj status na tržištu zdravstvenog turizma. 

Prilagodili smo se aktualnim trendovima, prije svega sve češćoj potražnji za oporavkom od posljedica izazvanih koronavirusom, ali i potrebi mnogih osoba da se oporave i odmore od ostalih utjecaja krize (dugotrajan stres, pad kvalitete života, egzistencijalni problemi, povećani radni napori, loši uvjeti rada, strah od gubitka voljenih osoba, ograničavanje socijalnih kontakata, restrikcije u kretanju i putovanjima itd.). Za tu su vrstu potražnje u klinikama, hotelima i agencijama na Kvarneru pripremljeni posebni post-covid programi namijenjeni individualnim gostima i grupama s domaćeg i stranog tržišta. Osmislile su ih članice Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera za osobe koje su preboljele koronavirus. Nakon detaljne specijalističke obrade i dijagnostike rehabilitacija i terapije se individualno prilagođavaju svakom pacijentu, od prehrane prema preporukama nutricionista do vježbi rekondicioniranja.

U posljednje je vrijeme uočena i povećana potražnja dentalnih usluga, od saniranja oboljelih stanja, do prevencije i kozmetičkih postupaka. Naravno, i dalje će se kontinuirano pratiti kretanja na tržištu i sukladno tome izrađivati novi programi. Vjerujemo da će naši posjetitelji lakše prebroditi postpandemijsko razdoblje zahvaljujući stručnoj pomoći i podršci, ali i ostalim sadržajima u destinaciji, poput opuštanja i rekreacije u prekrasnom i raznolikom prirodnom okruženju.

Klaster Kvarner kao formula uspjeha. Koje su prednosti klastera? Je li to najbolji način kako stvoriti destinaciju zdravstvenog turizma? 

“Kvarnerski je klaster prvi organizirani klaster zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Uspješno je spojio medicinske ustanove sa znanstvenim, turističkim i obrazovnim sektorom. Jedan je od njegovih najvažnijih ciljeva povezivanje svih dionika zdravstvenog turizma, kako bi se iskoristile sve prednosti naše regije, prvenstveno vrhunska lječilišta, kvalitetne zdravstvene usluge,  vrhunski medicinski timovi te iskusni stručnjaci  u turizmu. 

Klaster omogućuje kvalitetniji razvoj, izradu i unaprjeđenje konkurentnijih proizvoda, certificiranje kvalitete, certificiranje destinacije zdravlja, zajedničku prezentaciju destinacije Kvarner na ciljanim tržištima. Mi u Crikvenici smatramo da je Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera nužan za daljnje povezivanje svih dionika u zdravstvenom turizmu na razini Kvarnera. A posebna je vrijednost u povezivanju članica Klastera s međunarodnim partnerima, a tome je posebno doprinijela i CIHT konferencija na što smo posebno ponosni.

Za kraj Biondić zaključuje kako je poznato da je zdravstveni turizam brzo rastuća grana turizma u svijetu i da Hrvatska ima velike mogućnosti njegova daljnjeg razvoja, no one još uvijek nisu dovoljno iskorištene pa je u tom smislu svakako nužna bolja organizacija na državnoj razini. 

Također, već je najavljen datum jubilarnog 10. izdanja CIHT konferencije, a koje će se održati sljedeće godine od 6. do .7. listopada. Save the date. 

Odličan primjer i pouka iz više aspekata. Svake godine, bez obzira na Covid19 kontekst, u Europi se održava mnoštvo konferencija i često dolazi do preklapanja datuma održavanja sličnih konferencija. Najavite datum godinu dana prije kako bi rezervirali termin na domaćoj i na globalnoj razini. Također, to daje i veliku dozu profesionalnosti i ozbiljnosti konferenciji. Svi sudionici termin mogu staviti u svoj kalendar, pogotovo strani sudionici i panelisti. Opet i ključni sudionici na ovaj način unaprijed će rezervirati termin. I na kraju, imate godinu dana vremena kvalitetno promovirati i komunicirati najavu nove konferencije.

Save the date. 10. CIHT – 6.-7. listopada 2022.

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN