MarsOvca: Priča o identitetu i turizmu s karakterom

U vremenu kada je sve „PR“, a sadržaj često gubi dubinu pod težinom klikova i vizualne površnosti, u Novalji se strateški i promišljeno događa nešto sasvim drugo – MarsOvca, manifestacija koja nije proizvod trenda, već istinskog identiteta destinacije.

Manifestacija koja slavi lokalnu baštinu i sve čari otočkog hedonizma. MarsOvca je kulturno-gastronomski hommage načinu života, otočnoj tradiciji i težačkom načinu života te prvenstveno Paškoj ovci. 

Autentičnost kao glavni kapital, a ne kopija "Toskane", "Provanse", "Istre" itd...

Stalno ističem kako je autentičnost sama esencija turizma i kako turisti putuju da upoznaju i dožive novi način i kulturu življenja te kako u našoj ponudi moramo biti - to što jesmo, a ne loše kopije. Pogotovo u Hrvatskoj gdje imamo toliku raznolikost iz regije u regiju, samo moramo dobro upakirati priče i ispričati ih.  

Upravo taj doživljaj turisti žele doživjeti i to nam mora biti jedan od glavnih turističkih proizvoda. To je održivi i kvalitetni turizam. To je recept za produženje turističke sezone. To je taj premium i kvalitetni proizvod kojem se teži. 

MarsOvca je mnogo više od gastro događanja. To je sinteza kulturne baštine, pejzažne posebnosti i suvremenog turističkog promišljanja. U svojoj drugoj iteraciji, manifestacija ne samo da je ispunila, nego je nadmašila očekivanja.

Što potrvđuje i podatak kako je MarsOvca okupila više nego duplo posjetitelja nego što je očekivano. Ako još k tome dodamo činjenicu kako se manifestacija održala na releativno dislociranoj plaži bez ikakve ljudske infrastrukture, nego samo one prirodne - u kršu i kamenu, da se do plaže dolazi makadamom i dio pješke, ovaj uspjeh je time veći - kao i dokaz kako je autentičan i kvalitetan sadržaj motiv dolaska.

Središnji događaj održan na plaži Jadra bio je pravi gastro-ritual i posveta paškoj ovci – simbolu opstanka, tradicije i života na ovom surovom, ali čarobnom otoku.

Ono što MarsOvcu razlikuje od sličnih pokušaja je nemogućnost kopiranja. Ovo nije koncept koji se može jednostavno preslikati na drugu destinaciju. Pag, sa svojim mjesečevim pejzažima, specifičnim mikroklimatskim uvjetima i stoljetnim suživotom ljudi i ovaca, nudi kontekst koji je neponovljiv. Upravo u toj neponovljivosti leži njezina najveća vrijednost - a to je prava autentičnost.

Produženje sezone u suradni s lokalnim restoranima

Od 12. travnja do 31.svibnja MarsOvca se seli izvan plaže – u tanjure.

Novaljski restorani u tom periodu nude posebno kreirane menije inspirirane pričom o paškoj ovci. Od tripica, koprtla, utrobica s kapulom, do janjetine na gradele i mliječnih proizvoda poput skute i surotve – svaki tanjur postaje narativni medij koji prenosi priču o Pagu. Dakle priča živi cijeli mjesec, a ne samo jedan dan. 

Za turističke djelatnike, koji se nadam i čitaju ovaj članak, ovo je konkretan primjer kako se sezonalnost može razbiti strateškim uključivanjem lokalne gastronomije i storytellinga, umjesto forsiranjem evenata koji nemaju veze s identitetom mjesta.

MarsOvca kao model održivog i regenerativnog turizma

MarsOvca savršeno utjelovljuje principe održivog turizma, koji podrazumijeva očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, uključivanje lokalne zajednice i ekonomsku održivost. Kroz valorizaciju autohtonih namirnica i tradicijskih jela, MarsOvca ne narušava lokalni identitet – naprotiv, jača ga. 

Ali MarsOvca ide i korak dalje – ona ulazi u sferu regenerativnog turizma. Za razliku od održivog, koji teži minimiziranju negativnog utjecaja, regenerativni turizam aktivno doprinosi obnovi lokalne kulture, prostora i zajednice. Ovdje turizam nije samo pasivni promatrač, nego aktivni alat u revitalizaciji lokalnog života – kroz gastronomiju, ekonomiju i emociju.

Ako gledamo širu sliku, MarsOvca ne ostavlja destinaciju istom kakva je bila prije – obogaćuje je. Obnavlja ponos lokalnog stanovništva, otvara nova vrata suradnje i vraća fokus na ono što je danas rijetkost: toliko puta već izgovorenu autentičnost.

MarsOvca u narednim godinama bit će otvorenje turističke sezone u Novalji - i to one "prave sezone" gdje dolaze gosti koji traže kvalitetu, a ne kvantitetu i masu. Kao i u unutrašnjosti Istre, gdje mi je više vinara i vlasnika ugostiteljskih objekata prije par godina reklo da je njihova špica sezone upravo ona u pred i posezoni. 

MarsOvca je i vrijedan primjer za studiju slučaja za sve studente turističkog menadžmenta – kako se gastronomska i kulturna baština mogu upotrijebiti za jačanje destinacijskog identiteta i razvoj održivog/regenerativnog turizma. Riječ je o višeslojnom projektu koji uključuje gastronomske inovatore, lokalne proizvođače, ugostitelje, kreativnu industriju i turizam, stvarajući tzv. „cross-sectoral value chain“. Jer naravno sve dolazi s lokalnog terena, od janjetine, pršuta, sira, vina do lokalnih ugostitelja.  

Zahvaljujući ovom pristupu, manifestacija djeluje kao kulturni katalizator, ali i ekonomski multiplikator za lokalnu zajednicu – ne samo kroz potrošnju, već i kroz stvaranje osjećaja ponosa, pripadnosti i povezanosti - koja se nažalost u turistifikaciji izgubila. 

MarsOvca kao strateški narativ

Ono što MarsOvcu čini fascinatnim projektom jest njezina narativna jasnoća – svaka komponenta ima svoju svrhu i podržava temeljnu ideju: Paška ovca nije samo životinja, ona je simbol otoka. U vremenu kad mnoge destinacije traže „priču“, MarsOvca ju ne izmišlja – ona ju obnavlja i reinterpretira.

MarsOvca zbog toga daje vrijedan podsjetnik: turiste ne treba zabavljati imitacijama, već im treba iskreno predstaviti ono što jesmo.

MarsOvca odgovara i na jedno ključno pitanje koje bismo si trebali češće postavljati u turizmu: Što u gastronomskom smislu nudimo našim gostima? Što je Hrvatska u tanjuru? Probaju li je naši gosti – ili im nudimo univerzalne menije bez duše?

Odgovor na ta pitanja ne nalazi se u jelovnicima s engleskim nazivima, nego u hrskavoj korici paške skute, u mirisu gradele, u bogatstvu tripica i jednostavnosti kapule. To je hrana s karakterom, s poviješću, s mjestom i kontekstom. U svemu onome što nije savršeno po Instagram standardima, ali je zato stvarno.

Kako je jednom izjavio René Redzepi, chef restorana Noma u Kopenhagenu: „Kada kuhate s lokalnim sastojcima, pričate priču o mjestu. Hrana postaje izraz krajolika, kulture i ljudi.“

Zaključno, MarsOvca nije samo događaj koji se bilježi u kalendarima. To je destinacijska izjava – primjer kako autentičnost, kada je strateški oblikovana i emotivno ispričana, postaje najjači alat u turizmu budućnosti.

U svijetu gdje se sve može kopirati – ovo se ne može.

Foto: hrturizam