Muzej bećarca kao uspješan primjer ulaganja u kulturnu baštinu

Prošloga je mjeseca u Pleternici otvoren jedan je od najsuvremenijih muzeja u Republici Hrvatskoj - Interpretacijski centar Muzej bećarca.

Grad Pleternica je 2013. godine zaštitio naziv Muzej bećarca, te kao stratešku razvojnu aktivnost postavio uređenje Trga bećarca i uspostavu Interpretacijskog centra Muzej bećarca posvećenom tradicijskom, vokalno-instrumentalnom napjevu 'bećarcu' koji se nalazi na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine.

Izgradnja Muzeja, Šetnice i Trga Bećarca sufinancirana je kroz prekogranični projekt 'Kulturna ruta Bećarca i Gange', u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijuna eura.

Osim infrastrukturnih radova, projektom je sufinancirana i organizacija nekoliko različitih turističkih manifestacija, izrada promo filma o projektu, monografije i tradicijske kuharice, kao i osmišljavanje 'Pleterničke korpe' - proizvoda i suvenira lokalnih zadrugara i OPG-ova kojima se prezentira prirodna i kulturna baština Pleternice i okolice.

Muzej bećarca smjestio se u jednoj od rijetkih zgrada u Hrvatskoj namjenski projektiranih za potrebe muzejskog postava, a koju potpisuje Rusan arhitektura. U njemu se doživljaj bećarca prenosi kroz susrete s njegovim ljudima – Šokcima i Šokicama.

Radovi na unutarnjem uređenju i opremanju postava Muzeja bećarca sufinancirani su kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' kao dio projekta 'Svijet graševine'.

Muzejsku izložbu koja opsežno dokumentira i interpretira jedan baštinski fenomen i ljude koji su s njime neodvojivo povezani oblikovale su ekspertice za muzeologiju i interpretaciju baštine Muze.

Njihov se angažman na Muzeju bećarca protezao kroz razdoblje od osam godina, a uključivao je i izradu upravljačkih planova.

"Svim posjetiteljima kroz stalnu izložbu želimo prenijeti ljubav prema bećarcu i njegovoj tradiciji, te ih istodobno pozvati na zabavno istraživanje svojih tradicija i baštinskih identiteta i sredina iz kojih dolaze. Kroz intimna kazivanja bećara i bećaruša u stalnoj izložbi posjetitelji otkrivaju njihove osobne priče o bećarcu i Šokadiji, a kroz interaktivne izloške svi imaju priliku na svoj se način povezati s bogatim sadržajem izložbe. Tako posjetitelji mogu iskusiti prava bećarska nadmetanja i bodriti ih ili svjedočiti jedinstvenom dvoboju bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije. U pjevačkom studiju mogu zapjevati bećarce, provjeriti svoje znanje kroz mnoge interaktivne kvizove ili komunicirati s robotom – bećarušom, koja izaziva propitivati kreativnu snagu umjetne inteligencije. Poseban je doživljaj otkrivati „bećarsku kuću slavnih“ Vere Svobode, Marije Pavković – Snaše, Krunoslava Kiće Slabinca, Šime Jovanovca,  Zlatka Boureka i najpoznatijeg književnog i filmskog bećara – Đuke Begovića. Doprinos Muzeja bećarca znanstvenoj i stručnoj zajednici temelj je dugoročnom očuvanju autentičnosti baštine bećarca i slavonskih običaja kroz sinergijsko djelovanje i partnerstva”, istaknula je Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza.

Muze su u opsežnoj muzeološkoj dokumentaciji postavile glavne teme i medije. Izložba je oblikovana u intenzivnoj suradnji s lokalnom zajednicom i kroz interdisciplinarni timski proces.

Uz Muze, članovi dizajnerskog koautorskog tima su studio Šesnić&Turković i Clinica studio, a implementaciju je vodila tvrtka AVC, dok su multimedijalna iskustva producirale su tvrtke Divit i Eltel.

Umjetnička direktorica Muza, Mirna Draženović, glavni ekspert za muzeologiju i razvoj sadržaja u procesu implementacije stalne izložbe, okupila je sjajan tim suradnika iz različitih kreativnih i umjetničkih područja  

“Poruke i vrijednosti muzeološke koncepcije prenesene su u trodimenzionalno iskustvo putem vrhunskog prostornog, grafičkog i multimedijalnog dizajna, a timskim radom vrhunskih profesionalaca stvoreno je jedinstveno okruženje u kojem se skladno pretapaju doprinosi autorskog i produkcijskog tima koji broji preko 200 različitih suradnika i izvođača, pojedinaca, ustanova, tvrtki i udruga. Razvoj sadržaja, u smislu prikupljanja predmeta, produkcije audio i video sadržaja, fotografija, ilustracija i kiparskih radova, pomno je kuriran i proizlazi iz snažne muzeološke koncepcije i dizajnerskih rješenja”, izjavila je umjetnička direktorica Muza, Mirna Draženović.

U procesu razvoja sadržaja intenzivno se surađivalo s brojnim restauratorima. Preko 200 predmeta prikupljeno je iz svih dijelova Šokadije, pa i Mađarske, te su restaurirani i stručno pripremljeni za izlaganje.

Bliska suradnja ostvarena je s više od 20 KUD-ova i brojim istaknutim pojedincima iz lokalnih zajednica. U radu s lokalnim nositeljima baštine bećarca ključan je bio doprinos stručne suradnice Marije Gačić, vrsne etnologinje i strastvene bećaruše posvećene očuvanju srca Šokadije.

Doprinos stalnoj muzejskoj izložbi dale su i nacionalne kuće ustupanjem raznovrsnog video i audio materijala: Zagreb film, HRT, Nova TV, ZAMP, Vinkovačka TV i Croatia Records.

Produkcija sadržaja uključivala je sakupljanje i prevođenje na engleski jezik preko 400 bećaraca, produkciju 50 video snimaka, izradu preko 200 ilustracija i fotografija, prikupljanje 200 originalnih muzejskih predmeta u tek nekoliko mjeseci.

Sve to ukazuje da se radi o jednoj od najkompleksnijih implementacija stalnih muzejskih postava u Hrvatskoj i jedinstvenom stalnom postavu koji opsežno dokumentira i interpretira jedan baštinski fenomen i ljude koji su s njime neodvojivo povezani.

Muzej bećarca uspješan je primjer ulaganja u kulturnu baštinu na području Republike Hrvatske za čiju je revitalizaciju i stavljanje u turističke svrhe iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ uloženo 260,5 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 196,5 milijuna eura.

Izvor: Muze

Naslovna fotografija: Pavao Pavo Kobaš