Nakon 400 godina danska poštanska služba prestaje dostavljati pisma

Danska poštanska služba dostavit će svoje posljednje pismo 30. prosinca čime će se okončati tradicija duga više od 400 godina.

Objavljujući ranije ove godine odluku o prestanku dostave pisama, PostNord - osnovan 2009. godine spajanjem švedske i danske poštanske službe - priopćio je da će zbog "sve veće digitalizacije" društva ukinuti 1500 radnih mjesta u Danskoj i ukloniti 1500 crvenih poštanskih sandučića.

Opisujući Dansku kao "jednu od najdigitaliziranijih zemalja na svijetu", tvrtka navodi da je potražnja za pismima drastično pala dok je online kupovina nastavila rasti. To je potaknulo odluku da se umjesto na pisma usredotoči na pakete, prenosi The Guardian.

Trebalo je samo tri sata da se 1000 prepoznatljivih poštanskih sandučića otkupi kada su ranije ovog mjeseca pušteni u prodaju. Dodatnih 200 bit će prodano na aukciji u siječnju.

PostNord, koji će nastaviti dostavljati pisma u Švedskoj, izjavio je da će ograničeno vrijeme vraćati novac za neiskorištene danske marke.

Danci će i dalje moći slati pisma koristeći dostavnu tvrtku Dao koja već dostavlja pisma u Danskoj, i koja će od 1. siječnja proširiti svoje usluge s oko 30 milijuna pisama u 2025. na 80 milijuna sljedeće godine.

No, kupci će umjesto toga morati otići u Dao trgovinu kako bi poslali svoja pisma - ili dodatno platiti da ih preuzmu od kuće - i platiti poštarinu online ili putem aplikacije.

Pisma se ipak vraćaju?

Danska poštanska služba odgovorna je za dostavu pisama u zemlji od 1624. godine, no posljednjih 25 godina slanje pisama u Danskoj je u naglom padu (više od 90%). Postoje ipak naznake da bi slanje pisama u budućnosti među mlađim ljudima moglo porasti.

Tvrtka Dao navodi kako je njihovo istraživanje pokazalo da osobe u dobi od 18 do 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od drugih dobnih skupina, pozivajući se na istraživača trendova Madsa Arlien-Søborga koji porast pripisuje mladim ljudima koji "traže protutežu digitalnoj prezasićenosti". Pisanje pisama, rekao je, postalo je "svjesni izbor".

Prema danskom zakonu, mogućnost slanja pisma mora postojati. To znači da ako Dao prestane dostavljati pisma, vlada bi bila dužna imenovati nekog drugog da to učini.

Prema MitID shemi - danskom nacionalnom sustavu digitalne identifikacije (koji se koristi za sve, od online bankarstva do elektroničkog potpisivanja dokumenata i zakazivanja liječničkih pregleda) sva službena komunikacija od vlasti automatski se šalje putem digitalne pošte umjesto klasično - fizičkom poštom.

Fizičkim pismima raste vrijednost

Iako postoji mogućnost isključiti se i odlučiti primati fizičku poštu, malo tko to čini. Danas je 97% danskog stanovništva u dobi od 15 i više godina upisano u MitID, a samo 5% Danaca odlučilo je odustati od digitalne pošte.

Danska javnost bila je prilično pragmatična u vezi s promjenom poštanskih usluga jer vrlo malo ljudi prima fizička pisma u svoje poštanske sandučiće. Neki mlađi nikada nisu poslali fizičko pismo. No, upravo rijetkost slanja fizičkih pisama povećala je njihovu vrijednost.

Objavljujući svoju odluku ranije ove godine, Kim Pedersen, zamjenica glavnog izvršnog direktora PostNord Danske, rekla je da je nakon 400 godina postojanja teško promijeniti smjer, ali Danci su sve digitalniji, a pad je toliko jak da tržište pisama više nije profitabilno, piše The Guardian.

/// Prvi dan pokazao ogroman uspjeh u primjeni digitalnih ukrcajnih karata, priopćio je Ryanair