EN
HR
Turizam – alat razvoja ruralnih područja
Čini mi se da se u interpretaciji turizma previše rabe industrijski, profitni pokazatelji i premalo naglašava njegov ekonomski utjecaj na razvoj lokalne zajednice.
Danas ćete o turizmu najviše čuti dva oprečna stajališta:
1. Turizam je industrija koja raste i kojoj treba prostor za investicijska ulaganja jer samo izgradnja novih visoko vrijednih smještajnih kapaciteta stvara novu vrijednost
2. Turizam je „gutač prostora“, „uništivač okoliša“, „krivac“ za sve jade jednog društva u razvoju.
Svako od ovih stajališta formirano je iz kuta gledišta neke grupacije s posebnim interesima.
Prvo stajalište je odraz želja grupacije koja raspolaže investicijskim kapitalom i želi "igrati na sigurno". U već dobro posjećena turistička odredišta želi uložiti novac koji će osigurati brz povrat. Bez emocija, s čistom profitnom računicom rente i ostatka vrijednosti pri prodaji smještajnih objekata. Takvih primjera ima mnogo, od običnih stanova, preko vila do hotela.
Ovo drugo stajalište se formira u grupaciji koja nema izravnih koristi od turizma ili ne vidi i ne priznaje takve koristi. Ovoj grupaciji nerijetko smeta povećani broj ljudi u nekom odredištu, remećenje nekog zamišljenog idealnog mira, neke situacije u kojoj bi se uživao dobar životni standard ali ne bi bilo turističkog prometa. Nerijetko je ovakvo stajalište odraz frustracije zbog neorganiziranog društva koje nije u stanju kontrolirati i sankcionirati svaku zloporabu prostora, svaku nelegalnu gradnju, svako onečišćenje, prekomjerno emitiranje buke i slično.
Što je zapravo turizam ?
I tu ima mnogobrojnih definicija. Meni najbliže objašnjenje je ono koje tretira turizam kao društveno-ekonomsku pojavu ili fenomen. Na strani potražnje turistička putovanja zaista postaju životna potreba suvremenog čovjeka. Ljudima treba odmor "za dušu i tijelo". Potvrda ovakvog trenda došla nam je upravo u pandemijskim godinama gdje je želja za putovanjem bila i još uvijek je jača od svih prepreka za putovanje.
Na strani ponude danas se turističkom putniku u prvom planu nudi doživljaj, novo iskustvo, "stapanje" s lokalnom zajednicom na turističkom odredištu.
Kada tako promatramo turizam onda ga možemo zamisliti kao jednu veliku platformu putem koje se kao doživljaj nudi apsolutno sve vezano uz životni stil, kulturu života lokalne zajednice. Turistički putnik promatra i istražuje prirodne fenomene, povijesne spomenike, životni ritam lokalne zajednice, njene dnevne rutine, običaje, modu, ispijanje kave, gastronomiju, arhitekturu, poljoprivredu, umjetnost, odnos prema okolišu … U cijenu turističkih usluga "ugrađen" je i taj vrijednosni dio jednog odredišta.
Taj vrijednosni dodatak ujedno je i najjači argument privlačnosti turističkog odredišta. Radi se o neopipljivoj vrijednosti koja u različitim dijelovima svijeta ima različitu moć privlačnosti.
Ekonomski utjecaj turizma
Upravo zahvaljujući tome da turističko odredište ima "ono nešto" s tim "nešto", neopipljivom privlačnošću, ono postaje sve popularnije. Ponuda reagira na potražnju pa se povećanjem interesa počinju nuditi i novi sadržaji. Obično se počinje sa smještajem, slijede hrana i piće, zatim pekarski proizvodi, suveniri, nakit, modna odjeća, prijevoz, ponuda aktivnosti u prirodi, vođene ture, liečilišne i terapijske usluge, rekreacija, meditacija, radionice, vjerska hodočašća, aktivnosti na vodi i pod vodom, muzeji, zbirke, galerije, vinske ceste, ceste sira i maslinovog ulja, ceste pekmeza i meda, povijesne ture, fortifikacijske ture, aktivnosti za djecu, kampovi za mlade, relax program za ljude najboljih godina…i mogao bih nabrajati u nedogled.
Turisti koriste i plaćaju energiju, vodu, telefonske impulse, cestarinu, parkirališta…
Iza svake ove aktivnosti stoje ljudi koji ih organiziraju, vode i izvode. Svi oni iz takvih aktivnosti dobivaju prihod, dohodak, plaću. Spiralno širenje i uključivanje novih dionika u ekonomski dobitak ima svoje ishodište u stvorenoj privlačnosti odredišta.
Glavno "sidro" ove "ekonomske spirale" je smještaj. Smještaj je osnovna usluga u turizmu i razlog zašto turist ostvaruje potrošnju u destinaciji. Kad ne bi izabrao smještaj na određenom području, ne bi se zadržavao pa ne bi ni imao mogućnosti istraživanja, otkrivanja i trošenja predviđenog budžeta za tu namjenu.
Što je to uspješan turizam ?
Uspješan i poželjan je onaj turizam koji donosi korist lokalnoj zajednici. Uspješnost se mjeri omjerom domaće "komponente" u "potrošačkoj košarici" turističkog dolaska i turističkih boravaka. Počevši od rezervacija i provizija preko prijevoza i smještaja do konzumacije hrane, pića, kupovine suvenira… Svi ovi elementi mogu biti strani, uvozni ili domaći. Oprema u smještaju može biti uvozna ili domaća, ljudi koji rade u turizmu mogu biti domaći ili strani. Sve to utječe na ostatak vrijednosti koji ostaje u zemlji ili se "vraća" u inozemstvo.
U lokalnoj zajednici kao užem turističkom odredištu može ostati više ili manje prihoda od turizma ovisno o tome koliki je udio lokalne komponente u ukupnoj potrošnji. Krumpir na tanjuru može biti lokalni, s nekog drugog područja u državi ili uvozni. Isto tako krevet i posteljina mogu biti izrađeni u lokalnoj zajednici, u državi ili uvezeni iz inozemstva. Ljudi koji rade u turizmu mogu biti lokalni, iz drugih krajeva države ili iz inozemstva itd.
Upravljanje turizmom
Upravljanje turizmom danas znači puno više od upravljanja prostorom kroz urbanističke prostorne planove. Uspješnost upravljanje se mjeri postizanjem omjera u kojemu prevladava domaća komponenta. To zapravo znači da se uz brojanje noćenja (koje je apsolutno važno kao podatak mjerenja turističkog prometa), mjeri i udio "domaće komponente" u potrošačkoj košarici turista.
Za takvo upravljanje su razvijene metode brendiranja destinacije i ponude u destinaciji, kreiranja vrijednosnih lanaca i modela suradnje u destinaciji.
O tim metodama, između ostalog, govorimo ovih dana na radionicama u organizaciji USAID Developing Sustainable Tourism in Bosnia & Hercegovina – Turizam i na radionicama u Hrvatskoj u organizaciji turističkih zajednica.
Autor i foto: Nedo PInezić, www.nedopinezic.com
