Obilježen Europski dan bez automobila

Europski dan bez automobila, koji se obilježava svake godine 22. rujna, dio je šire inicijative poznate kao Europski tjedan mobilnosti.

Inicijativa je pokrenuta 2000. godine te ima za cilj poticanje građana i zajednica na smanjenje korištenje automobila i okretanju održivijim oblicima prijevoza.

Kako bi se to ostvarilo, potrebna su ulaganja u infrastrukturu za bicikliste, bolje povezan i učinkovitiji javni prijevoz te promocija pješačkih zona u gradskim središtima.

Gradovi koji ulažu u održivu mobilnost postaju zdraviji, ugodniji i manje zagađeni, time i bolja mjesta za život. Održivi promet pomaže u smanjenju klimatskih promjena, dok istovremeno povećava kvalitetu života stanovnika.

/// Traže zabranu automobilskog prometa u podnožju planine pod UNESCO-vom zaštitom

Smanjenje emisija i aktivniji stil života

Jedan od ključnih razloga zašto je Europski dan bez automobila važan jest njegova uloga u smanjenju emisije CO2 i zagađenja zraka.

Prekomjerna upotreba automobila pridonosi lošoj kvaliteti zraka, osobito u velikim gradovima, što ima ozbiljne posljedice na zdravlje građana, uključujući respiratorne bolesti i povećan rizik od srčanih bolesti.

Osim smanjenja zagađenja, ovakve inicijative također potiču ljude na aktivniji stil života. Pješačenje i vožnja biciklom ne samo da pridonose boljem zdravlju, nego i smanjuju stres te stvaraju priliku za bolje povezivanje s lokalnom zajednicom.

/// Europska biciklistička federacija savjetuje ograničenje brzine od 30 km/h u urbanim područjima

Radikalna promjena u brojnim aspektima našeg društva je nužna za dekarbonizaciju prometa, a nijedna vlast ne pokazuje volju niti razumijevanje da odlučno krene u tom smjeru i obustavi subvencioniranje pogrešnih rješenja, navode iz Zelene akcije.

Međunarodni Dan bez automobila uglavnom bude povod gradovima da organiziraju biciklijadu i pokoju kulturnu manifestaciju i na nekoliko sati zatvore promet u najužem središtu. Ozbiljne mjere koje zaista dugoročno dovode do promjene sustava u većini gradova izostaju, ističu.

/// Europski transportni sustav: Prelazak s fosilnih na čista goriva i održivu elektrifikaciju

Dekarbonizacija cestovnog prometa

Promet je jedan od najvećih uzročnika emisija stakleničkih plinova i rastuće klimatske krize. Iako su cestovna vozila pojedinačno znatno učinkovitija nego prije nekoliko desetljeća i imaju niže emisije, drastičan porast njihovog broja onemogućava smanjenje ukupnih emisija iz cestovnog prometa. 

Samo u Hrvatskoj registrirano je skoro dva milijuna automobila i još oko 700.000 drugih motornih vozila. Uz takav porast, smanjenje emisija iz pojedinačnih automobila neće rezultirati dekarbonizacijom cestovnog prometa, čak i uz povećanje udjela električnih automobila. 

Sve veća popularnost i dostupnost niskotarifnih letova čini zračni promet jednim od najtežih za dekarbonizaciju, dok vlade brojnih država i dalje javnim novcem subvencioniraju zračni prijevoz.

/// Zašto države subvencioniraju zrakoplovne prijevoznike?

U Hrvatskoj državne potpore aviokompanijama iznose 15 do 16 milijuna eura godišnje iako se radi o sektoru s iznimno velikim ugljičnim otiskom i utjecajem na klimu.

Razvoj infrastrukture

U gradovima je potrebno razviti sustav javnog prijevoza do razina koja će omogućiti brže, pouzdanije i jeftinije putovanje, nego korištenjem automobila. Na sličnu razinu treba dovesti i biciklističku infrastrukturu.

Željeznički prijevoz treba biti osnova međugradskih i međunarodnih putovanja tako da na udaljenostima do 1000 km korištenje vlaka bude pogodnije od zrakoplova. 

/// Povratak vlakova: EU ulaže rekordnih 7 milijardi eura u održivu prometnu infrastrukturu

Iznimno veliki fokus treba biti na smanjenju emisija teretnog prometa. Globalni sustav prijevoza tereta, koji se velikim dijelom odvija pomorskim prometom, stvara ogromne emisije za koje su rješenja, u smislu novih vrsta pogona, još uvijek u fazi pilot projekata. 

Na Svjetski dan bez automobila svake se godine ukazuje na negativne posljedice intenzivnog korištenja automobila poput onečišćenja zraka, doprinosa klimatskim promjenama, proizvodnji buke i zauzimanja javnih površina, a promiču se održivi oblici prometa.

No, kako bi učinak bio stvaran i dugoročan, gradovi i države trebaju intenzivno razvijati stvarna rješenja i financirati ih, poručuju iz Zelene akcije.

/// Europska komisija po prvi put prepoznala turizam kao prioritet

Foto: bearfotos / Freepik