EN
HR
Nije nepoznanica da je očuvana priroda izuzetno važna za turizam. S druge strane, turizam - ako se njime dobro upravlja - može podržavati zaštitu prirode, istodobno pridonoseći održivom razvoju i pružajući mogućnosti zarade te bolju kvalitetu života lokalnom stanovništvu.
Briga o prirodnoj baštini ključna je za održivi razvoj i temelj je društveno-ekonomske dobrobiti. Učinkovitiji i ekološki orijentiran oblik turizma - ekoturizam - važan je resurs. On zahtijeva veće sudjelovanje zajednice u gospodarenju prirodnim resursima i razvoj pokazatelja za praćenje utjecaja turizma na okoliš i lokalne zajednice.
No, svijest ljudi o važnosti očuvanja prirode tek se počela buditi i daleko smo od toga da napravimo konkretne korake u tom smjeru, a vrijeme istječe.
Dan ekološkog duga
Dan ekološkog duga označava datum kada naša godišnja potražnja i potrošnja prirodnih resursa prekorači sve ono što Zemlja može proizvesti ili obnoviti u cijeloj godini.
To se događa zato što u atmosferu emitiramo više ugljikovog dioksida nego što ga naši oceani i šume mogu apsorbirati, iscrpljujemo zalihe ribe brže nego što se one mogu obnoviti i siječemo šume prije no što mogu ponovno izrasti.
Posljedice su ekstremno visoki toplinski valovi, nezaustavljivi šumski požari, razorne poplave i dramatične suše, koje se sve češće događaju širom svijeta.
Život na kredit
Global Footprint Network svake godine izračunava Dan ekološkog duga koristeći podatke o nacionalnom otisku i biokapacitetu. Dok se 2. kolovoza obilježava globalni Dan ekološkog duga, u našu je regiju zakoračio dosta ranije.
Najprije u Sloveniju, 18. travnja, u Crnu Goru 13. svibnja, Hrvatsku i BiH 29. svibnja, Sjevernu Makedoniju 7. lipnja, te u Srbiju 8. srpnja a u Albaniju će stići 3. studenoga. To znači da živimo na kredit oduzimajući prirodu budućim generacijama.
"U manje od osam mjeseci čovječanstvo je potrošilo resurse koje nam je Zemlja osigurala za cijelu godinu. U posljednjih pet godina trend se blago smiruje, no teško je reći koliko je on potaknut usporavanjem gospodarstva, a koliko je rezultat napora za dekarbonizacijom. Ipak, smanjenje Dana ekološkog duga je presporo", ističe Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.
Za ostvarenje cilja UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCCR o smanjenju emisija ugljika za 43 posto do 2030. na svijetu (u usporedbi s 2019. godinom), bilo bi potrebno pomicanje Dana ekološkog duga za 19 dana svake godine tijekom sljedećih sedam godina.
Rješenja postoje
Postoje rješenja za smanjenje ekološkog prekoračenja i jačanje biološke obnove, koja bi mogle Dan Ekološkog duga značajno pomaknuti. Platforma Power of Possibility https://www.overshootday.org/power-of-possibility prikazuje brojne tehnologije, strategije vlada, javne politike i najbolje prakse građanskih inicijativa i akademske zajednice.
Tako bi globalno povećanje izvora električne energije s niskim udjelom ugljika sa sadašnjih 39 posto na 75 posto pomaknulo ovaj datum 26 dana unaprijed, 50-postotnim smanjenjem bacanja hrane dobili bi 13 dana, a zamjenskom planskom sadnjom drveća, dodatnih 2,1 dan.
"Ovaj dan još je jedan podsjetnik o tome koliko pretjerano iskorištavamo prirodne resurse što dovodi do sve bržeg Zemljinog ekološkog i klimatskog kolapsa. To nije samo neodgovorno, nego i krajnje opasno te zahtjeva hitne akcije. Svjetski čelnici se moraju osloniti i na svoju političku moć kako bi tretirali postojeću ekološku situaciju kao hitnu te postavili put ka održivoj budućnosti", zaključuje Boić Petrač.
Nedavno izglasan Zakon o obnovi prirode pravi je put, no sada se čeka da se on dovrši i da njegova primjena postane obveza. Svi smo odgovorni voditi računa koliko je bitna zaštita prirode i dati podršku onima kojima je provedba ovog Zakona prioritet bez alternative.
Brojni turisti koji u dva ljetna mjeseca dolaze na jadranske plaže, otoke ili gradove, uzrok su golemog pritiska na prirodne resurse naše regije. Kao odgovor, naša zaštićena područja traže nove, komercijalno održive alternative u obliku ekoturizma, poručuju iz WWF Adrije.
Foto: Alain Audet/ Pixabay, WWF Adria
