Ostojić: Većinu radne snage trebali bi činiti domaći radnici

Hrvatska je kao turistička destinacija popularna i ove godine, ali je upitno hoće li restorani i hoteli biti puni. Ne zbog gostiju, već zbog pitanja dostatnosti radne snage.

Turistički sektor suočava se i s velikom krizom identiteta: tko će iznijeti sezonu u zemlji koja se sve više oslanja na uvoz radne snage?

Prema procjenama za 2026. godinu, hrvatskom turizmu nedostaje dodatnih 5.000 sezonskih radnika u odnosu na lani. Uz plaće u ugostiteljstvu koje su i dalje gotovo 30 posto niže od nacionalnog prosjeka, domaći bazen radne snage presušuje, ostavljajući poslodavce pred zidom.

Jedno od ključnih pitanja je kako održati kvalitetu usluge dok broj stranih radnika doseže povijesne vrhunce.

Potrebno 65.000 sezonaca

Turistički djelatnici se i ove godine intenzivno pripremaju za sezonu, što u ovom trenutku ponajprije podrazumijeva popunjavanje potreba za radnicima, stalnim i sezonskima.

Prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPHH) Bernard Zenzerović za HRT je iznio procjenu o 65.000 sezonskih radnika potrebnih ove godine. Od toga bi, otprilike kao lani, 15-ak tisuća bili domaći, a 50-ak tisuća strani radnici.

Kako piše N1, ta je brojka prema Veljku Ostojiću, direktoru Hrvatske udruge turizma (HUT), i dalje aktualna.

"Da, brojka od 65 tisuća sezonskih radnika je aktualna i predstavlja ključnu potrebu hrvatskog turističkog sektora za nadolazeću sezonu. Ona se sastoji od oko 50 tisuća sezonskih radnika iz trećih zemalja i 15-tak tisuća iz Hrvatske", odgovorio je Ostojić, dodajući kako su velike hotelske kuće uglavnom već popunile broj potrebnih radnika jer su s tim procesom krenule još potkraj prošle turističke godine.

Naglasio je da među sezonskom radnom snagom ima 30 do 40 posto tzv. povratnika, odnosno ljudi koji su i prošle godine radili u ovdašnjim hotelskim kompanijama.

Kontinuirani pad broja domaćih sezonskih radnika

Kada su u pitanju domaći sezonci, lani ih je posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) radilo 13.528. No, potražnja je premašivala tu brojku i poslodavci su ih tražili pet tisuća više, barem preko HZZ-a.

Podaci HZZ-a jasno pokazuju kontinuirani pad broja domaćih sezonskih radnika iz godine u godinu. Najviše ih je bilo od 2013. do 2016. kada je nezaposlenost bila na vrhuncu. Svake godine u tom razdoblju više od 40 tisuća domaćih sezonaca išlo je na Jadran, a najviše 2015. godine (41.467).

Potom je brojka počela padati, što zbog rasta zaposlenosti, a što zbog velikog priljeva stranih radnika iz trećih zemalja. Već 2020. brojka iz 2015. bila je prepolovljena. Te je godine bilo 21.031 domaćih sezonskih radnika, da bi lani njihov broj pao na oko 13.500.

Strana radna snaga nužna dopuna za popunjavanje deficita

Kako navodi direktor HUT-a, očekivanja za nadolazeću turističku sezonu temelje na stabiliziranim pokazateljima. To znači, kaže, da bi struktura radne snage trebala biti vrlo slična prošlogodišnjoj, uz zadržavanje postojećeg omjera.

Prema njemu, oko 60 posto ukupne radne snage i dalje bi trebali činiti domaći radnici, jer turistički sektor snažno naglašava kako domaći ljudi moraju ostati temelj i nositelji kvalitete turističke usluge.

Vezano za strukturu stranih radnika u hrvatskom turizmu, s obzirom na zemlje iz kojih dolaze, pojašnjava da oko 20 posto ukupne radne snage dolazi iz zemalja regije. To je prirodni bazen radne snage zbog blizine i sličnosti tržišta. Oko 20 posto ukupnog broja dolazi iz dalekih zemalja, najčešće iz Filipina, Indije i Nepala.

Ostojić naglašava kako ovaj omjer potvrđuje strategiju sektora u kojoj se nastoji maksimalno osloniti na domaću radnu snagu, dok se strana radna snaga angažira kao nužna dopuna za popunjavanje deficita koji se ne može pokriti na domaćem tržištu rada.

/// Što se mijenja za poslodavce i radnike novim Pravilnikom o stranim radnicima?