Što se mijenja za poslodavce i radnike novim Pravilnikom o stranim radnicima?

U Narodnim novinama (NN 43/2026) od 22. travnja 2026. godine objavljen je novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj. 

Novi Pravilnik donosi stroža pravila za smještaj, obvezne zdravstvene preglede i jasnije uvjete rada kako bi se spriječilo izrabljivanje stranih radnika, odnosno niz preciznih tehničkih i administrativnih obveza koje izravno utječu na radne i životne uvjete, a stupa na snagu osam dana od objave, odnosno 30. travnja 2026.

Dosadašnji nadzori otkrili su više od deset tisuća nepravilnosti, od čega se velik dio odnosi na prekršaje u ugostiteljstvu i graditeljstvu, što je rezultiralo naplatom milijunskih kazni.

Poslodavci će odsada morati jamčiti da prostor namijenjen boravku ima funkcionalne električne i vodovodne instalacije, sanitarni čvor te odvojene prostore za spavanje i pripremu hrane.

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin predstavila je prije nekoliko dana Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, s ciljem stvaranja adekvatnog regulatornog okvira za njihov što kvalitetniji boravak i rad u Hrvatskoj.

"Trenutno je 105.231 osoba prijavljena kao strani radnik s važećom dozvolom za boravak i rad te prijavljenim boravkom na adresi u Hrvatskoj", istaknula je državna tajnica te dodala kako je najviše dozvola izdano za rad u djelatnostima poput ugostiteljstva i turizma te graditeljstva.

Posljednje izmjene Zakona o strancima olakšale su promjene zanimanja kod istog poslodavca, odnosno više nije potrebno izdavanje dozvole za sezonske radnike svake godine, nego se izdaje dozvola na tri godine.

"Strani radnici unutar tri godine imaju pravo raditi 90 dana bez odobrenja Zavoda za zapošljavanje ili devet mjeseci u kontinuitetu. To dovodi do trenda povećanog broja produljenja radnih dozvola te povećanog broja dozvola za sezonski rad", pojasnila je Petrijevčanin dodajući kako je u trendu i zapošljavanje domaće radne snage.

/// U 2025. izdano više od 160.000 dozvola za strane radnike, najviše u turizmu i ugostiteljstvu

U 2026. godini najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (10.208 radnih dozvola), zatim slijede državljani Filipina, Nepala, Srbije te Sjeverne Makedonije.

Obavljenim nadzorima, kao i međuresornom suradnjom, utvrđeno je 10.765 nepravilnosti prema Zakonu o strancima, koje se u najvećoj mjeri odnose na područje radnih odnosa.

"Utvrđeno je 1.328 prekršaja, od čega je 47% bilo u ugostiteljstvu, a 22% u graditeljstvu. Tim kaznama vezanima uz nadzor zaštite na radu, naplaćeno je 1,2 milijuna eura. Za neprijavljeni rad, od strane poslodavca, naplaćeno je 3,2 milijuna eura kazni", izjavila je državna tajnica.

Glavne značajke novog Pravilnika odnose se na definiranje obaveza poslodavaca prema stranim radnicima, a ciljevi su:

• osigurati adekvatne uvjete smještaja,
• spriječiti iskorištavanja stranih radnika od strane određenih poslodavaca ili posrednika,
• izbjeći getoizaciju strane radne snage te
• osigurati bolju i uspješniju integraciju.

"Propisuju se uvjeti i definiraju obveze poslodavaca prema stranim radnicima, odnosno uređuju se područja koja nisu bila dovoljno razrađena u Zakonu o strancima i prethodnom pravilniku koji je regulirao rad sezonskih radnika. Obveze se posebno odnose na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenirati te na područje zdravstvene skrbi, odnosno javnog zdravlja i epidemiološke kontrole", pojasnila je Petrijevčanin.

Državljani trećih zemalja uz ostalu dokumentaciju, kod prvog zahtjeva moraju priložiti potvrdu o zdravstvenom stanju i cijepnom statusu te dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu kod županijskih zavoda za javno zdravstvo (prema mjestu boravka) ili HZJZ , čak i ako borave kraće od tri godine.

Detaljnije definirani uvjeti smještaja stranih radnika

Novina je da, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac treba priložiti izjavu i dokaz o primjerenom smještaju. Ugovor o najmu ili izjava vlasnika nekretnine moraju sadržavati podatak o broju osoba koje već  borave u tom prostoru. U ugovoru o najmu, ovjerenom kod javnog bilježnika ili Porezne uprave, mora biti naveden iznos najamnine te podaci o površini prostora.

"Detaljno smo propisali da poslodavci ili oni koji vrše ulogu istih moraju zajamčiti osnovne humane uvjete tim radnicima da se izbjegnu situacije kojima smo svjedočili u proteklom vremenu. Tako prostor koji je namijenjen boravku stranih radnika mora imati dio namijenjen boravku i spavanju, obavezan sanitarni čvor te dio za pripremu hrane. Prozore, električne i vodovodne instalacije koje su funkcionalne. Morali smo propisati i da visina stropa u prostoru mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje stranih radnika. Najmanja kvadratura za smještaj jednog državljanina treće zemlje koji je strani radnik je 14 kvadrata, a za svakog sljedećeg je šest kvadrata. U kući na svakih 150 metara kvadratnih može boraviti najviše deset radnika, dok u stanu maksimalno osam na 56 metara kvadratnih", objasnila je državna tajnica.

Ako smještaj osigurava poslodavac ili je posrednik u njegovom osiguranju, najamnina ne smije iznositi više od 30% neto iznosa plaće te se ne smije automatski ustegnuti iz plaće. Poslodavac je dužan državljaninu treće zemlje dostaviti ugovor o najmu ili odgovarajući dokument (izjava vlasnika nekretnine) u kojem se jasno navode uvjeti najma i iznos najamnine.

Dva nova obrasca 

Novim Pravilnikom propisana su dva obrasca. Obrazac 17a odnosi se na izjavu o primjerenom smještaju koju je poslodavac dužan dostaviti uz zahtjev za dozvolu za boravak i rad kada osigurava smještaj ili je posrednik u njegovu osiguranju.

"Ovom izjavom se poslodavac pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđuje točnost podataka o smještaju i uvjetima u kojima će strani radnik boraviti", objasnila je voditeljica Službe za zakonodavstvo, analitiku i projekte na području zakonitih boravaka stranaca i viza Anita Mandić te dodala:

Drugi obrazac, 18a, odnosi se na potvrdu o zdravstvenom stanju i cjelokupnom zdravstvenom statusu, a pripremljen je u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Svaka od ovih odredbi proizašla je iz prakse koja je pokazala potrebu za jasnijim propisivanjem uvjeta, kako bi se osigurala zaštita stranih radnika i njihovi primjereni životni uvjeti, zaključila je državna tajnica Petrijevčanin.

Što poslodavci moraju znati?

Novi Pravilnik najviše izmjena donosi u strogim pravilima o osiguravanju primjerenog smještaja, te uvođenju novih instrumenata osiguranja.

Strogi prostorni uvjeti za smještaj radnika

• Kvadratura: Najmanja osigurana kvadratura za jednog radnika iznosi 14 m² (uključuje prostor za spavanje, pripremu hrane i sanitarije). Za svakog sljedećeg radnika potrebno je osigurati dodatnih 6 m².
• Maksimalan broj osoba: U jednom stanu u višestambenoj zgradi može boraviti najviše osam radnika, bez obzira na to ako je kvadratura stana veća od zakonskog minimuma. U manje složenim zgradama (s jednom ili dvije stambene jedinice) na svakih 150 m² može boraviti najviše 10 radnika.
• Suglasnost susjeda: Ako se u stanu u zgradi s četiri ili više stambenih jedinica smješta više od četiri punoljetna radnika koji nisu u rodbinskoj vezi, poslodavac mora ishoditi pisanu suglasnost suvlasnika zgrade.
• Tehnički standardi: Sanitarni čvor mora biti fizički odvojen od prostorija za spavanje. Prostorije za spavanje muških i ženskih osoba moraju biti odvojene (osim za članove obitelji). Obavezni su tekuća voda, električna energija i grijanje (osim za objekte isključivo za ljetni boravak).

Zakonski standardi nalažu osiguranje namještenog prostora koji uključuje funkcionalnu kuhinjsku opremu za čuvanje i pripremu hrane, uz obaveznu mogućnost redovitog prozračivanja. Visina prostorija mora omogućavati nesmetano kretanje stanara.

Ograničenja kod naplate najamnine

• Ako poslodavac osigurava smještaj, najamnina ne smije iznositi više od 30% neto iznosa plaće radnika.
• Najamnina se ne smije automatski ustegnuti iz plaće.
• Poslodavac radniku mora dostaviti ugovor o najmu ili izjavu u kojoj su jasno navedeni uvjeti najma. Ako je smještaj besplatan, također se mora izdati dokument s jasnim uvjetima.

Uvođenje zadužnice

Za određene kategorije radnika, poslodavac nadležnoj policijskoj postaji mora dostaviti izvornik zadužnice potvrđene (solemnizirane) kod javnog bilježnika. Zadužnica služi kao osiguranje, a policija je vraća poslodavcu u roku od 30 dana nakon prestanka obveze.

Turistički kampovi

Sezonski radnici mogu biti smješteni u kampovima unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene, ali njihov udio smije iznositi najviše 3% ležaja ukupnoga smještajnog kapaciteta kampa.

Ključne informacije za radnike iz trećih zemalja

• Ograničenje cijene najamnine: Ako radniku smještaj osigurava poslodavac, naplaćeni iznos najamnine zakonski je zaštićen i ne smije prelaziti 30 % neto plaće radnika.
• Zabrana samovoljnih odbitaka: Poslodavcu je zabranjeno automatsko ustezanje troškova najamnine direktno s plaće bez posjedovanja valjanog pravnog temelja i dogovorene dokumentacije.
• Pravo na primjeren standard: Pravilnik izričito zabranjuje smještaj u improviziranim uvjetima te osigurava radnicima pravo na dostojanstven boravak.

Zdravstveni nadzor i provjera cijepnog statusa

Uz regulaciju smještaja, nova pravila veliku pozornost posvećuju i epidemiološkoj sigurnosti:

• Obvezni pregledi: Radnici iz trećih zemalja prolazit će zdravstvene preglede koji će se obavljati u nadležnim zavodima za javno zdravstvo.
• Kontrola cijepljenja: Prilikom zdravstvenog pregleda detaljno će se provjeravati cijepni status svakog radnika.
• Nadoknada cjepiva: U slučajevima gdje se utvrdi da radnik nije cijepljen prema važećim standardima, osigurat će se dodatno cijepljenje, odnosno nadoknada cijepljenja u skladu s hrvatskim nacionalnim programom cijepljenja. Ova mjera uvedena je kako bi se zaštitilo zdravlje samih radnika u većim kolektivima, ali i zdravlje lokalne zajednice s kojom svakodnevno dolaze u doticaj.

Pravo na informiranje

Policijska postaja radnicima mora izdati pisane informacije na hrvatskom i engleskom jeziku. Radnik mora biti obaviješten da:

• može raditi samo kod poslodavca i na poslovima koji su navedeni u dozvoli.
• ima prava na odgovarajuće uvjete rada, plaću, radno vrijeme, odmore i štrajk u skladu s propisima RH.
• ima obvezu prijaviti svaku promjenu smještaja u roku od 8 dana, te promjenu adrese u roku od 3 dana.
• može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom protiv poslodavca radi zaštite svojih prava.

Spajanje obitelji

Pravilnik donosi točno propisanu dokumentaciju za odobrenje boravka u svrhu spajanja obitelji. Da bi dokazao da može uzdržavati obitelj, nositelj prava (radnik) mora priložiti šest obračuna isplaćenih plaća neposredno prije podnošenja zahtjeva, porezno rješenje, izvadak od mirovine ili rješenje o upisu u OPG.

U specifičnim slučajevima (npr. spajanje obitelji s digitalnim nomadima ili maloljetnom djecom), dopušteno je priložiti i izvadak bankovnog računa.

Dozvole temeljem mišljenja HZZ-a i deficitarna zanimanja

Kada se dozvola za boravak i rad izdaje na temelju pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ili za deficitarna zanimanja, pravila su jasna: zapošljavanje stranaca u deficitarnim zanimanjima provodi se isključivo na teritoriju one Policijske uprave (PU) gdje je to zanimanje doista deficitarno i gdje je za to prethodno sproveden test tržišta rada.

I za ove radnike vrijede jednaka, stroga pravila o dokazivanju primjerenog smještaja (ugovorom o najmu ili izjavom poslodavca s točnim podacima o kvadraturi i broju stanara) već pri samom podnošenju zahtjeva za radnu dozvolu.

Pravilnik službeno stupa na snagu 30. travnja 2026. godine. Što se tiče stambenih uvjeta, rok za usklađivanje je godinu dana i odnosi se isključivo na specifični smještaj sezonskih radnika u kampovima i turističkim građevinama.

/// Hrvatski radnik je prioritet, ali ga u sektorima s visokom potražnjom - nema