Otočka kulenijada: Kulen mora imati cijenu od 50 eura

Najbolji majstori kulena okupili su se ove subote, 25. lipnja, u najmlađem hrvatskom gradu Otoku, preciznije u zelenoj oazi Otoka - Bioekološko edukacijskom centru Virovi. 

Ovogodišnja 19. „Otočka kulenijada“ u organizaciji Grada Otoka - na kojoj se proteklih osamnaest godina održavanja odvijalo natjecanje proizvođača u kakvoći kulena, degustirali visoko ocijenjeni kuleni, te dodjeljivala priznanja i nagrade najboljima - započela je stručnim predavanjem za proizvođače kulena eminentnih predavača sa zagrebačkog i osječkog sveučilišta.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko srijemske županije, Andrija Matić, predavanje je ocijenio svrhovitim, a odaziv postojećih i potencijalnih proizvođača izvanrednim, te dodao:

„Uz ostale vrlo korisne informacije iznesene na edukaciji, bilo je zanimljivo čuti kako su istraživanja potvrdila da meso svinja hranjenih hrastovim žirom nema značajnog utjecaja na kvalitetu kulena, a namjera nam je bila odagnati stanovite dvojbe po tom pitanju i kod proizvođača i kod potrošača.” Sudionici edukacije, ocijenili su predavanja zanimljivima i korisnima. 

Otočka kulenijada, koja se održava u sklopu manifestacije „Otočkog proljeća” ove je godine iz samog grada izmještena u Bioekološko edukacijski centar Virovi s ciljem promocije i bolje prepoznatljivosti ove nove turističke destinacije koja je za javnost otvorena prije nešto više od godinu dana. 

„Ova manifestacija za otočki kraj znači jako puno. Otočka se kulenijada održava već 19. godinu, a od dana kada je pokrenuta pa do danas uspjeli smo održati tu tradiciju, ali i postići i određene pomake u kvaliteti organizacije i provedbe. Od ove godine, na Kulenijadi pravo sudjelovanja imaju isključivo proizvođači kulena upisani u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla i/ili upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla. Napravili smo pomak i po pitanju ocjenjivačkog povjerenstva, pa smo u tu svrhu angažirali stručnjake s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te certificirane kušatelje. Sve to činimo kako bi taj kulen kojeg volimo, cijenimo i kojim se ponosimo bolje prezentirali na hrvatskoj i europskoj gastro-sceni, kako bi tom promocijom podržali proizvođače kulena, ali i kako bi ispromovirali naš grad”, rekao je gradonačelnik Grada Otoka, Josip Šarić. 

Imati najbolji kulen uvijek je bio prestiž i veliko priznanje pa je interes za ovom manifestacijom velik. Na ovogodišnju je Kulenijadu prijavljeno 35 uzoraka 21 individualnog proizvođača.

Najbolji kulen iz Starih Mikanovaca

Šampionom je proglašen kulen OPG-a Slavice Đinić iz Starih Mikanovaca, titula vice-šampiona dodijeljena je kulenu OPG-a Janka Čuhe iz Soljana. 

Uzorke je ocjenjivalo peteročlano ocjenjivačko povjerenstvo, a kulenove se ocjenjivalo temeljem šest kriterija. Stav je povjerenstva je da su kuleni ove godine bili vrlo nestandardni, te s velikim oscilacijama u kakvoći. Naglašeno je kako je idealan kulen teško opisati, jer svaki proizvođač smatra da je upravo njegov takav.

Pobjednički uzorak se izdvojio ujednačenom bojom, teksturom u kojoj ne dominira ni mišićno, niti masno tkivo, te nije pokazao velikih deformacija po pitanju boje ili oblika. Odlikuje s primamljivim mirisom, blago po dimu i začinima, a u pozadini se naziru skladne arome mesa.   

„Ovim se visokovrijednim proizvodima imamo pravo ponositi, i zahvaljujem vam što iz godine u godinu činite sve da proizvod bude bolji i prepoznatljiviji. Hrvatska je u posljednjih godinu i pol dana dobila oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla za više od 10 proizvoda, što čini ukupno 35 zaštićenih proizvoda na razini EU, pri čemu je preko 20 proizvoda u pripremi s prijelazne oznake na EU oznaku. Takve su oznake cijenjene i prepoznaju se, te će dati dodanu vrijednost hrvatskim proizvodima”, rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković prigodom uručenja priznanja najboljima. Nadodala je kako kulen ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a u pripremi su oznake za meso crne slavonske svinje i slavonska kobasica koje imaju prijelaznu oznaku na nacionalnoj razini.   

/ / / Slavonski kulen zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla u Europi

Kulen mora imati minimalnu cijenu od 50 eura po kilogramu

Za kraj, ima li slavonski kulen prepoznatu cijenu? Prema riječima proizvođača nema.

Upravo na tom tragu gradonačelnik Grada Otoka, Josip Šarić komentirao je da od sljedeće godine kulen mora ima cijenu od 50 eura po kilogramu. „Od 1. siječnja iduće godine uvodimo euro, predlažem da s ove Kulenijade krene inicijativa da od sljedeće godine cijena kulena bude 50 eura, kako bi popratila cijene ostalih proizvoda – čvaraka, slanine i drugog”, dodao je Šarić.   

Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca, otac od nositeljice OPG-a Slavice Đinić koji je proglašen najboljim kulenom također ističe kako slavonski kulen nema prepoznatu cijenu. "Pogotovo proizvođači, kao i mi, koji radimo kulen isključivo od crne slavonske svinje, pošto ista ima malo mesa a time i malo klena. Realna cijena kulena bi trebala biti barem 350 kuna po kilogramu." zaključuje Zvonarević.