Pitanje koje se svi pitaju: Kakva će biti sljedeća turistička godina? Evo nekih glasnih razmišljanja

Pitanje koji svi postavljaju i koje svima visi iznad glave “planirajući”, koliko je to moguće, je kakva će biti 2021. turistička godina? Iak realno nitko još nema točan odgovor,...

Pitanje koji svi postavljaju i koje svima visi iznad glave “planirajući”, koliko je to moguće, je kakva će biti 2021. turistička godina? Iak realno nitko još nema točan odgovor, i zna se da se ništa ne zna, ipak evo nekih osobnih glasnih razmišljanja.

Globalno turistički sektor u vrijeme pandemije koronavirusa, a uoči sljedeće turističke godine, ima dva velika izazova da se pokuša vratiti povjerenje globalnih putnika: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije. No krenimo prvo redom.

Turizam je ostvario pet puta veći gubitak nego usred globalne ekonomske i financijske krize, govore podaci UNWTO-a, a predviđaju kako će oporavak trajati dvije do četiri godine. Realno, pravi oporavak turističkog sektora, počinje tek kada se pronađe lijek ili cjepivo za koronavirus. Tek tada možemo pričati o početku oporavka, uz razne izmjene i nove navike ,koji će sigurno trajati više godina, da bi se vratili na isti broj putovanja prije epidemije.

Hoće li turizam stati? Neće! Ljudi će i dalje putovati. Kao što smo vidjeli i ove godine, turizam se pokazao žilaviji nego što je itko očekivao. Čak i u globalnoj zdravstvenoj krizi. Jedno je sigurno, sljedeća sezona će biti bolja nego ova, bit će prisutan last minute, ali bit će i puno organiziranija i strukturirana. Naravno, ako se stanje s koronavirusom dramatično ne pogorša, što ne bi trebalo, barem prema današnjim saznanjima o istom.

Tijekom zime i jeseni ljudi će doslovno prihvatiti “novo normalno” tj. činjenicu da moramo živjeti s koronavirusom neko vrijeme, a život, poslovanje pa tako i turizam moraju krenuti dalje.

Percepcija sigurnosti i komunikacija, kao i posložen zdravstveni sustav – biti će jedna od najtraženijih valuta i među glavnim motivom dolaska. Opet Hrvatska kao primarno autodestinacija ima tu prednost, iako će se do tada zračni promet stabilizirati, kao i blizina emitivnih tržišta. Svakako jači fokus treba staviti na tržišta Češke, Poljske i Slovačke.

/ / / PUNO VEĆI FOKUS TREBA USMJERITI PREMA TRŽIŠTIMA ČEŠKE I POLJSKE

No vratimo se na sigurnost i komunikaciju. Igrati na kartu “corona free” je bio u startu, a biti će i dalje promašaj za sve koji krenu tim putem, samo se sjetimo primjera Crne Gore ili Dubrovnika. Nitko ne može garantirati 100% zaštitu, nego se treba okrenuti komunikaciji kao što je napravila Turska, koja je najbolje od svih država na svijetu pokazala kako treba komunicirati u vrijeme koronavirusa. Da, moramo živjeti dalje, pa tako i turizam mora dalje, ali poduzeli smo sve preduvjete da vas zaštitimo i da brzo reagiramo kada se pojavi novooboljeli – je mantra koju moramo slijediti. Svakako pogledajte video i način komunikacije Turske ove ljetne sezone, a koji se nalazi u donjem linku.

/ / / TURSKA KAO NAJBOLJI PRIMJER KAKO TREBA KOMUNICIRATI I ISPRIČATI PRIČU

Također, ne smijemo biti “prokleti” da zaradimo svaku kunu danas, a da sutra sve stane. Jednostavno moramo paziti na distancu, na svim razinama. Pustimo Stožer, ove sezone kao i danas, sasvim je svima jasno kako moramo držati distancu i kako se moramo pridržavati svih epidemioloških mjera. Makse i rukavice moraju biti obavezen, a kontola na stroga i dosljedna od strane županisjkih stožera. Ne treba nam Stožer da nam to kaže ili predloži. Ove godine smo, iako je sezona bila van svih očekivanja, imali dobru sezonu, no nažalost bili smo “bahati” te popustili pred kraj i tako si zatvorili vrata. Čast pozitivinim primjerima. Dobra sezona, sukladno okvirima i najavama, no ostaje žal, što nije potrajala duže. Svakako nije bila odlična, što se stalno imputira. Moramo biti svjesni kako nije bilo predsezone, kao ni trenutno posezone, kako su troškovi iznimno narasli, te kako je u konačnici prodajna cijena smještaja bila puno niža. I toga moramo biti svjesni. Da nema mjere Vlade RH koja drži zaposlenost u turističkom sektoru do kraja ove godine, cijela priča bi bila totalno drugačija.

No vratimo se na komunikaciju. Ove godine, iako je bila nova i izvanrenda situacija, cijeli sustav zakazao s komunikacijom, kako prema terenu tako i prema van. Iako se kasnije, komunikacija i informacija podigla na relativno solidan nivo, i dalje je iz dana u dan, eskalirao neki novi problem. Kasnio je prijevod svih važnih informacija na stranom jeziku, kasnile su preporuke, kao i po meni promašena marketinška kampanja HTZ-a koji je i dalje prodavao “sunce i more”.

Naravno, kako kampanje HTZ-a imaju doseg i vidljivost, no hvaliti se kako su isključivo spomenute kampanje zaslužne za “uspjeh” ove sezone je stvarno pretjerano. No to je neka druga tema za širu raspravu. Da iskoristim priliku i za pohvalu HTZ-a, koji je upravo pokrenuo odličnu suradnju s platformom Nautical Channel, u kojoj kroz 20 emisija iz Hravtske, se promovira nautički turizam.

/ / / PROMOCIJA HRVATSKE KAO SIGURNE I POŽELJNE NAUTIČKE DESTINACIJE NA NAUTICAL CHANNELU

No, zbog loše i spore reakcije sustava s ključnim informacijama, pogotovo na engleskom jeziku, u pomoć su uskočili iz privatnog sektora.Tako se pojavila Viber zajednica kao informativni krizni turistički stožer za strane turiste , te je HUT pokrenuo web stranicu Corona Region Tracker, koja je epidemiološki mapirala Hrvatsku po regijama. Za sljedeću sezonu, upravo država mora osigurati jednu takvu mapu, koja će davati trenutku lisku iz svake županije i svih gradova pojedinačno, a ne regije.

Kasnije je i EU reagirala s odličnom platformom Re-open EU. Trenutno EK predlaže pravedniji pristup zatvaranju granica, zajedničke kriterije kao i mapiranje regija tj. zajednički kriteriji i pragovi država članica za uvođenje ograničenja putovanja na razini EU, a kako bi se izbjegli problemi i političke igre koje su dominirale ove godine, pogotovo prema Hrvatskoj. Treba i pohvaliti MUP kada je na granicama uvedena posebna ulazna traka za strance koji su prijavili preko sustava EnterCroatia, kao i spomenutu EnterCroatia platformu.

Dakle komunikacija će biti ključna. I moramo se dobro pripremiti i posložiti cijeli sustav, od javnog do privatnog sektora, kako nacionalno tako i destinacijski. Ove godine je stvarno bila izvanredna situacija, ne viđena u novijoj povijesti, tako da smo imali kako grešaka tako i dobrih stvari u operativnosti i komunikaciji. No moramo si priznati gdje smo pogriješili i te iste greške ispraviti. Jedino tako možemo ići naprijed. Također, i ova godina je pokazala kako jednostavno mora postojati sinergija i dijalog između javnog i privatnog sektora, naravno primarno s ciljem tržišnog razvoja. Kao i uvijek za tango su potrebni dvoje. Nova ministrica turizma i sporta je napravila prvi pravi korak, sjela sa strukom i otvoreno razgovara. Što je prvi preduvjet za krenuti naprijed. Također, ove godine su se vidjele sve mane sustava, tko je iskočio, a tko zakazao.

Zaključno, jasna i transparenta komunikacija će igrati ključnu ulogu. Ove godine smo puno tog naučili, što je bilo dobro, a što krivo, sada imamo popravni i moramo stvari tj. komunikaciju postaviti da bude svim jasna i dostupna na jednom mjestu, a ne da su ključne informacije nalaze na više kanala. Pogotovo za strane turiste.

Bolnice, protokoli, testiranja, spremnost zdravstvenog sustava, percepcija sigurnosti….

Sljedeće godine spremnost, ozbiljnost i pripremljenost zdravstvenog sustava igrati će također jednu od ključnih uloga. Blizina bolnica, osiguran smještaj u slučaju pojave korone, covid turističke ambulante, brzo testiranje u destinacijama, jasni protokoli, broj raspiratora, police osiguranja za otkazivanje putovanja, sufinanciranje troškova testiranja itd… Tu svakako vidim našu prednost, samo sustav ovaj put, pogotovo na terenu puno bolje moramo posložiti, kao i internu i vanjsku komunikaciju. Na sreću, ovaj put imamo vremena biti spremni. Bez obzira na sve, puno smo naučili ove godine. Nadam se kako ćemo to i primijeniti na terenu i za pripremu turističke 2021. godine.

No, kao ključni izazovi za cijelu turističku industriju istaknula su se dva važna faktora, kao što sam spomenuo u uvodu: brzo testiranje i mjerenje temperature pri ulazu i države i destinacije.

Upravo te dvije teme dominiraju globalnim narativom u turističkoj industriji, kao pripremu za sezonu 2021. godine. Kao što smo znamo, turizam neće stati, ali izazov je kako pripremiti protokole za masovnu kontrolu pri ulasku u države.

Upravo su prošli tjedan član američkog Senata za trgovinu, znanost i promet, Marija Cantwell iz Washingtona i senator Rick Scott s Floride, predstavili prijedlog zakonodavstva kojim se predlaže da Uprava za sigurnost prometa u Americi (TSA) provodi provjere temperature na postojećim aerodromskim kontrolnim točkama u kako bi se povećala sigurnost putničkog zračnog prometa usred pandemije COVID-19.

Inače, Uprava za sigurnost prijevoza (TSA) odgovorna je za zaštitu nacije osiguravanjem sigurnog putovanja. TSA to radi s raznim kontrolnim točkama u zračnim lukama, željezničkim inspekcijama i patrolama podzemne željeznice. Stvoren nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., TSA naporno radi na održavanju ravnoteže između slobode putovanja i sigurnosti za sve.

Provjere temperature u zračnoj luci provodile bi se korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera sposobne za automatski pregled velikog broja putnika koji prolaze kroz postojeće TSA kontrolne točke. Jednostavan je i neinvazivan, a takvi su se sustavi već pokazali učinkovitima za identificiranje zaraženih pojedinaca i ublažavanje širenja COVID-19 u drugim zemljama.

Kako se naše gospodarstvo ponovno otvara i Amerikanci počinju putovati više, moramo učiniti sve da putovanje bude sigurno”, rekao je senator Rick Scott te dodao kako se mora osigurati i zaštita potrošača od nelojalnih taktika određivanja cijena zrakoplovnih kompanija. “Ovaj će zakon omogućiti provjeru temperature, a istovremeno osigurava fleksibilnost zračnih prijevoznika s kupcima koji se razbole nakon kupnje leta. Ako putnici ne smiju letjeti zbog vrućice, zrakoplovne tvrtke morat će surađivati s klijentom kako bi besplatno prebacile ili otkazale let“, ističe Scott.

Provedba takvih programa za provjeru temperature velikog volumena zapravo već traje u nekim američkim zračnim lukama, no ne i sve zračne luke, što se ovim zakonom želi postići. Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), preko 140 zemalja i teritorija širom svijeta već je implementiralo protokole za provjeru temperature u zračnim lukama, uključujući osam od deset najvećih svjetskih zrakoplovnih tržišta, a SAD i Njemačka su jedina zadržavanja .

Ako se zakon usvoji, mogao bi igrati glavnu ulogu u obnovi povjerenja javnosti prema zračnom prometu dok pandemija i dalje traje. Nedavno izvješće IATA-e pokazalo je da je 80 posto anketiranih putnika reklo da će provjere temperature učiniti da se osjećaju sigurnije tijekom putovanja, a one zemlje koje su već uvele sustave termalnog zaslona doživjele su relativni povrat u zračnom prometu.

Izvršna potpredsjednica američkog udruženja za putovanja Tori Emerson Barnes izjavila je iako zaštita zdravlja mora i dalje biti prioritet, putovanje bi trebalo biti moguće s čvrstim protokolima.

Dakle, korištenjem inovativne, beskontaktne tehnologije termo-kamera mogući je automatski pregled velikog broja putnika, bez kontakt i stvaranje gužvi.

Također, na tržištu već postoje veliki uređaji, koji dezinficiraju osobu koja prođe kroz njih, no radi se o skupim rješenjima te ih je potrebno jako puno kako bi mogli podnijeti relativno brzu protočnost turista. No, idealno je za hotele i restorane, ako naravno postoji računica.

S druge strane, veliki problem je što se na rezultate testiranja na covid19 predugo čeka. No, do sljedeće sezone se i možda pronađe rješenje i za taj izazov.

Naime, kako je objavila izraelska vlada, tvrtka Nanoscent razvila je test na koronavirus koji traje samo 30-ak sekundi. Iako se još ne zna točna cijena testa, ako se isti nakon testiranja pokaže uspješnim, to bi bio pravi game changer. Također, i mnoge druge tvrtke pokušavaju doći do efikasnog rješenja, kao u slućaju izraelske tvrtke, kako bi se rezultati testiranja dobili što prije.

Uz brze testove kao i beskontaktne tehnologije za mjerenje temperature, stvari bi se znatno poboljšale te dobile povjerenje kako putnika, tako i država za otvaranje granica.

Uz već spomenutu komunikaciju, sigurnosne protokole u destinacijama, turizam bi dobio održivu platformu da danji razvoj, usprkos koronavirusu. Ljudi će i dalje putovati, a koje će se promjene biti to još nitko točno ne zna. Sljedeće godine će dominirat individualni dolasci, last minute, a fokus će biti na dodatnom sadržaju i kvaliteti. Kvaliteta, a ne kvantiteta. Upravo se ove godine još jednom pokazalo kako kvalitetni smještaji imaju puno bolju popunjenost. Fokus na manje individualne programe, ne mase, kao i opet kvalitetne programe. Tu je prilika i za putničke agencije. Treba će se puno više potruditi oko gosta i u komunikaciji , pogotovo prije dolaska tj. u prodaji. Fokus i imerativ će biti i na direktnom bookingu, a za to nam je potreban kvalitetni, drugačiji i autentičan sadržaj ili storyteeling. Ove godine se napokon pokazala i sinergija struke, te su do jučerašnji “konkurenti” postali partneri te dnevno razmjenjivali informacije i podržavali se. Ova nova navika nadam se kako će ostati za stalno.

30 godina smo radili da se vratimo na turističke rezultate iz ’89. godine… sada ćemo 30 godina raditi da se vratimo na rezultate iz 2019. godine… a da jednom pokušamo krenuti naprijed, a da ne gledamo unazad možda bismo nešto i postigli… ovako smo osuđeni na ponavljanje istih grešaka. To je naša realnost, naglasio je u jednom svojem glasnom razmišljanju Zoran Pejović, iz Paradox Hospitalityja, konzultantske tvrtke za hotelski menadžment.

Također, tehnologija će isto tako igrati važnu ulogu. Jednostavno, ritam će moći pratiti sami oni koji su se uhvatili u koštac s digitalizacijom.

-Mislim da će u vremenu poslije Covida tehnologija odigrati ključnu ulogu u održavanju konkurentnosti na tržištu. Jednostavno, prolazimo kroz svojevrsni reset sustava. Ovo je prilika za sve turističke objekte da preispitaju interne procese, poslože tzv. tech stack, rade na automatizaciji itd. Tko kvalitetom, tehnologijom, pristupom ne održi korak s trendovima, puno teže će se oporaviti. I zato vjerujem kako je upravo sada pravo vrijeme za posvetiti se adaptaciji za ono što nam dolazi u budućnosti, istaknuo je Marko Mišulić iz Rentlio-a u nedavnom intervjuu.

Iako već s terena čujem narativ kako će sad mnogi zaustaviti mnoga ulaganja i podizanje kvalitete, pod prizmom, da naredne dvije godine moraju vratiti izgubljeno ove godine. To je svakako loš potez, jer upravo sada je vrijeme za podizanje kvalitete i digitalizaciju. Parafrazirajući izjavu Pejovića, jesmo li nešto napokon naučili iz ove krize? Nadam se da jesmo i da ćemo se napokon okrenuti budućnosti i novoj turističkoj paradigmi. Povijest ne možemo promijeniti, no budućnost je u našim rukama. Kao i uvijek, sve je na nama samima.

Nema više prodaje same od sebe i trebat će imati živaca za borbu iz dana u dan. Svakako je dobro da svi imaju pripremljeno više raznih scenarija, kako bi u slučaju zatvaranju ili otvaranju novih tržišta, mogli odmah reagirati. Morati ćemo biti spremni za intenzivne promijene, kao i ove godine. Zaključno smatram kako će sljedeće godine biti dobra sezona, bolja nego ova svakako, sukladno trenutnim okvirima.

Turizma će biti sigurno, samo je pitanje kakvog i koliko.

Koje je vaše mišljenje? Uključite se u raspravu na LIN ili FB. Dvije glave su uvijek pametnije od jedne.

Foto: Pixabay.com

 

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN