EN
HR
Izmjenama Pravilnika o zaštiti na radu u Hrvatskoj pojačana je pravna zaštita radnika od ekstremnih vrućina.
Iako izričita zakonska zabrana rada na određenoj temperaturi ne postoji, poslodavci su sada obvezni postupati prema specifičnim smjernicama medicine rada i prilagoditi organizaciju kako bi sačuvali zdravlje zaposlenika.
Što se mijenja?
Nove dopune pravilnika donose strože preventivne obveze za poslodavce, posebice one čiji radnici rade na otvorenom (građevina, poljoprivreda, komunalne djelatnosti). Obvezna je prilagodba radnog vremena te prostori za rashlađivanje, a propisuje se i procjena rizika s medicinom rada.
Rad na otvorenom u najtoplijem dijelu dana (između 11 i 16 sati) treba se maksimalno izbjegavati, a teški fizički poslovi preusmjeravaju se u ranije jutarnje ili večernje sate.
Nadalje, poslodavci su tijekom radnih pauzi dužni osigurati klimatizirane prostorije ili prikladne zamjenske prostore za rashlađivanje (tende, šatori, rashlađene prostorije). Također, svako radno mjesto izloženo toplinskom stresu mora biti obuhvaćeno procjenom rizika uz konzultacije sa specijalistima medicine rada.
Što ostaje na snazi od prije?
Temeljne mjere zaštite na radu koje su i ranije bile propisane i dalje se strogo primjenjuju, a tiču se hidratacije, pauzi, osobne zaštitne opreme i aklimatizacije.
Poslodavac mora osigurati dovoljne količine svježe vode za piće, a preporučuju se i izotonični napitci koji nadoknađuju izgubljene elektrolite. Radnicima moraju biti omogućene češće i kraće stanke tijekom radnog vremena, ovisno o stupnju izloženosti vrućini i naporu.
Vezano za osobnu zaštitnu opremu, radnici moraju dobiti odgovarajuću laganu radnu odjeću, zaštitne kape ili marame za glavu te zaštitne kreme, a za aklimatizaciju - potrebna je prilagodba novih ili privremenih radnika na rad u toplim uvjetima kroz postupno povećanje intenziteta posla.
Specifičnosti u ugostiteljstvu
Ugostiteljstvo nosi specifične izazove - kombinaciju rada na visokim vanjskim temperaturama (terase, dostava) i rad u iznimno vrućim zatvorenim prostorima (kuhinje), stoga za ovaj sektor vrijede posebne stavke.
Uz visoke vanjske temperature, toplinsko opterećenje u kuhinjama je golemo. Poslodavac mora osigurati ventilaciju ili klimatizaciju, učestale rotacije radnika kako ne bi cijelo vrijeme proveli uz izvore topline te osigurati češće pauze u rashlađenim prostorijama.
Konobari i dostavljači koji su na direktnom suncu trebaju imati prilagođeno radno vrijeme gdje je to moguće, izbjegavati najteže sate za postavljanje teških terasa te nositi prozračnu i svijetlu odjeću uz redovitu hidrataciju i zaštitne kreme.
Svi ugostitelji moraju pratiti mjere i Smjernice za rad na vrućini koje izdaje nadležno Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Sveobuhvatnije izmjene Zakona o zaštiti na radu koje bi mogle donijeti još detaljnije definicije planirane su u idućoj godini, no provedba ovih pravila ključna je već danas.
Indeks WBGT
Za izračun indeksa toplinskog stresa za specifične radnike u Hrvatskoj koristi se indeks WBGT (engl. Wet Bulb Globe Temperature ili temperatura vlažnog i crnog globusa) što je propisano i standardom HRN EN ISO 7243.
Taj indeks ne mjeri samo temperaturu zraka, već spaja temperaturu, vlažnost, strujanje zraka i sunčevo zračenje u jednu vrijednost kako bi se odredila stvarna razina toplinskog opterećenja na ljudsko tijelo.
Sankcije
Državni inspektorat (DIRH) nepoštivanje mjera zaštite na radu tijekom vrućina kažnjava novčanim kaznama koje se za pravne osobe najčešće kreću od 1.320 do 13.270 eura, ovisno o težini utvrđenog prekršaja.
S obzirom na to da su izmjene Pravilnika o zaštiti na radu stupile na snagu, ove mjere više nisu samo neobvezujuće preporuke, već zakonska obveza poslodavca. Inspektori rada tijekom nadzora primjenjuju nekoliko razina konkretnih sankcija i mjera:
Novčane kazne za prekršaje
Ako poslodavac nije prilagodio procjenu rizika ili nije osigurao osnovne uvjete (vodu, stanke, zaklon od sunca), DIRH izriče kumulativne kazne:
- Za pravnu osobu (tvrtku): Od 1.320 do 13.270 eura.
- Za odgovornu osobu u tvrtki (npr. direktor ili voditelj): Dodatna osobna kazna od 130 do 1.320 eura.
- Za poslodavca fizičku osobu (obrtnik): Od 1.320 do 3.980 eura.
- Kazne na mjestu izvršenja: Za lakše i izravno uočljive prekršaje inspektor može izreći trenutnu fiksnu kaznu na terenu.
Zabrana rada na radnom mjestu
Ako inspektor utvrdi da postoji neposredna ugroza za život i zdravlje radnika (npr. rad na ekstremnom suncu bez ikakve zaštite, vode ili zaklona pri visokom indeksu toplinskog stresa), ima ovlast odmah zabraniti obavljanje radnih aktivnosti na tom mjestu ili s tom opremom dok se nedostaci ne uklone.
Kazna za neizvršenje rješenja
Ako poslodavac ignorira rješenje inspektora i nastavi raditi, propisana je drastična kazna koja iznosi oko 15.900 eura (ranije 120.000 kuna) za pravnu osobu.
Kaznena odgovornost u slučaju težih posljedica
Ako zbog ignoriranja mjera zaštite na vrućini dođe do teških zdravstvenih posljedica za radnika (npr. teški toplinski udar, gubitak svijesti s padom s visine na gradilištu ili smrtni ishod), slučaj prelazi iz prekršajne u kaznenu odgovornost. Protiv poslodavca i odgovorne osobe podnosi se kaznena prijava nadležnom odvjetništvu, što može rezultirati zatvorskim kaznama.
