Postojeći način kategorizacije smještaja u Hrvatskoj je zastario

Kategorizacijom se mora baviti struka a država treba propisati samo minimalne tehničke uvjete

Pravi doseg do tržišnih segmenata danas postiže specijalizacija ponude iskazana kroz brand. Na taj se način podiže specifična vrijednost regionalne i nacionalne ponude i stvara uvjet za kreiranje zanimljivih i povoljnih paketa usluge, što bi kod nas trebao biti glavni posao DMC agencija.

Stav zajednice obiteljskog turizma HGK o pitanju kategorizacije smještajnih objekata

Ono što mi kao Zajednica obiteljskog turizma zastupamo i o čemu smo prenijeli svoj stav Ministarstvu turizma je potreba za “brendiranjem” obiteljskog smještaja kao “izvornog hrvatskog domaćinstva”. Ovdje se radi o marketinškoj kategoriji oznake kvalitete koja nije povezana sa administrativnim procesom kategorizacije.

Brendiranje ili labeling usluge smještaja nešto je što se već primjenjuje u najkvalitetnijim turističkim destinacijama poput Južnog Tirola (Trentino Alto Adige) gdje postoji “brand” “Suedtirol privat” (www.suedtirolprivat.com), a u Hrvatskoj “Domus bonus” u Istri, “Kvarner family” na Kvarneru, “Welcome” u Zadarskoj županiji. Na sličan se način provodi dodjela  oznake kvalitete u Bavarskoj, ostalim Njemačkim zemljama, u Švicarskoj… Uz projekt dodjele oznake kvalitete koja svugdje ima obilježje dobrog, autohtonog domaćinstva, ide i “specijalizacija” smještaja za pojedine tržišne niše. “Suedtirol privat” ima “podbrendove” “Specijalisti za šetače”, “Specijalisti za obitelji”, “Specijalisti za bicikliste”, “Specijalisti za ljubitelje prirode i okoliša”, “Specijalisti za ljubitelje odmora na snijegu”, “Specijalisti za turizam bez barijera”. Na Kvarneru uz “Kvarner family” oznaku kvalitete postoje i “podbrendovi “Pet friendly”, “Bike friendly”, “Hike friendly”. Na isti će se način razvijati “brendiranje” obiteljskog smještaja u Zadarskoj i Šibensko kninskoj županiji jer su te županijske turističke zajednice već pokrenule ovaj proces.

Regionalna prepoznatljivost i svodni nacionalni brand

Kada jednom budemo imali sve regionalno prepoznatljive, specifične oznake kvalitete obiteljskog smještaja, naša će se konkurentska prednost značajno poboljšati.

Na nacionalnoj razini trebamo jedan “svodni brand” ili svodnu oznaku izvornosti. Mi smo zamislili da se takva oznaka referira na dobru praksu oznake izvornosti koju provodi već godinama HGK. Tako imamo oznaku “izvorno hrvatsko” za cijeli niz HR proizvoda, ali imamo i regionalnu oznaku za proizvode sa posebnim karakteristikama kao što je “otočni proizvod”.

Primijenjivo na obiteljski smještaj, imali bismo svodnu oznaku kvalitete “Izvorno hrvatsko domaćinstvo” za ona domaćinstva koja će rabiti pretežito hrvatske proizvode i usluge u opremanju smještaja: unutarnji namještaj, vanjski namještaj, posteljinu, stolariju, sanitarije, kuhnje, kuhinjsku opremu, suđe i posuđe, sustave komfora i sigurnosti (automatika klimatizacijskih uređaja, “pametne” brave, nadzorne sustave …) ali i softverska informatička rješenja poput “channel managera”, promotivnih filmova, fotografija objavljenim na web stranicama “domaće proizvodnje” itd, ali i hortikulturno obogaćenje prostora autohtonim biljnim vrstama (maslina, vrba, hrast-crnika, loza, autohtono začinsko i ukrasno bilje …)
Poanta je da svi ti proizvodi, hortikultura i usluge moraju u svome dizajnu, materijalu izrade, nekom dezenu i slično sadržavati dio hrvatske tradicije. Znamo kako to izgleda u Bavarskoj ili u Italiji … to je dio nacionalnog identiteta koji podupire osjećaj izvornosti hrvatskog domaćinstva.
Za primjenu ovakvog pristupa nužno je osigurati poticajna sredstva. Jedna od uloga HBOR-a je financijska podrška domaćoj proizvodnji pa se ovdje takva uloga može odlično primjeniti. Kako bismo došli do što većeg “kolača”, predložili smo da se u proces uključe poslovne banke, koje već dobro prate obiteljski smještaj, na način da na natječaju ponude najbolje uvjete financiranja, a da se njihova kamata subvencionira sredstvima HBORa. Takav model već funkcionira na Kvarneru gdje je ulogu HBOR-a preuzela Županija Primorsko-goranska. Kamate bi za krajnjeg korisnika trebale biti do 2% u priobalju, na većim otocima i u  većim gradovima, a do 1% na kontinentalnom ruralnom području i na vanjskim otocima.

NEDOPINEZICQUOTE

Država treba propisivati samo minimalne tehničke uvjete, a kategoriju treba određivati struka

Što se pak same kategorizacije tiče, smatramo da je postojeći sustav zastario i da se država ne bi trebala uplitati u dodjelu kategorije, već bi trebala propisati samo minimalne tehničke uvjete. Kada kažemo minimalni, onda mislimo kako treba navesti da se apartman sastoji od sobe, kuhinje s dnevnim boravkom i kupaone. I to je sve. Tako primjerice određuju uvjete u Švicarskoj. Sve ostalo treba odrediti struka prema trendovima potražnje. Primjerice danas kategorizacija inzistira za određeni broj zvijezdica na fiksnoj telefonskoj liniji i telefonskom aparatu u sobi, a gosti traže pristup bežičnom i po mogućnosti besplatnom internetu. Ili kategorizacija inzistira na posebnim HASAP uvjetima za usluživanje doručka u domaćinstvu pa bi ljudi za nekoliko soba morali uložiti još veći novac u opremanje blagovaone, posebne kuhinje i slično, a u drugim zemljama Europske unije  u domaćinstvu se uslužuje doručak u kuhinji domaćina i to gosta ne smeta, jer upravo cijeni taj domaćinski odnos, ali naravno traži ono što kategorizacija niti ne može propisati – domaće proizvode, bezglutenske namirnice, beskvasni kruh od integralnog brašna i slično.

Moramo shvatiti da je danas ocjena kvalitete potpuno u rukama gosta, a ne ekskluziva nekih državnih tijela i inspekcije. Tržište je nemilosrdno i eliminira iz poslovanja onu uslugu koju većina gostiju ne doživljava dobro. To se odnosi na sve vrste smještaja, a uskoro će pod takav sustav ocjene kvalitete doći i objekti prehrane. Već postoje aplikacije koje omogućavaju rezervaciju stola u restoranu, narudžbu jela i pića, ali i rangiranje kvalitete gastronomsko-ugostiteljske ponude.

Strukovne asocijacije su prinuđene pratiti trendove, savjetovati svoje članstvo o prilagodbi i na koncu biti aktivne u dodjeli oznake kvalitete. Naša zajednica obiteljskog turizma je u tom smislu vrlo aktiva. Mi smo 2014. započeli ciklus sustavne, sistematizirane edukacija kroz nacionalni i regionalne Forume obiteljskog smještaja gdje prenosimo najnovija svjetska iskustva i trendove i okupljamo hrvatske proizvođače opreme, isporučitelje usluga koji su konkurentni i spremni zadovoljiti potrebe obiteljskog smještaja. Godišnje kroz ovakav sustav upravljanja kvalitete kojega provodimo u suradnji sa Glavnim uredom HTZ-a i županijskim turističkim zajednicama, a putem regionalnih komora, “prođe” oko 6.000 vlasnika obiteljskog smještaja. To je gotovo 10% ukupnih objekata za usluge smještaja u domaćinstvu. Naši su članovi sve aktivniji u akcijama dodjele godišnjeg priznanja za kvalitetu “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”. I kriteriji za ovu ocjenu kvalitete su sve više tržišno orijentirani. Poštuju se preferencije gostiju. To su sve dobre pripreme za uvođenje novog, strukovnog, “kategoriziranja” obiteljskog smještaja.

Drago nam je da je ministar turizma, Anton Kliman dao podršku našim nastojanjima, te očekujemo skori radni sastanak na kojemu bi se mogli konkretizirati uvjeti za navedene, toliko potrebne, promjene politike podizanja kvalitete obiteljskog smještaja i konkretnog poticaja plasmanu hrvatskih proizvoda i usluga kroz turizam. Vjerujemo da smo dokazali da smo kompetentan i kooperativan partner, te i dalje stojimo na usluzi za suradnju bez obzira što nemamo svojih predstavnika u izvršnim tijelima sustava turističkih zajednica na svim razinama.

Zajednica obiteljskog turizma HGK
Predsjednik
Nedo Pinezić

 

Povezana vijest /Intervju Nedo Pinezić: Hrvatski domaćini su cijenjeni kao najbolji domaćini u Europi

Vijesti: