EN
HR
Uoči saborske rasprave o prijedlogu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) uputila je Hrvatskom saboru, svim saborskim klubovima te odborima za Ustav, zakonodavstvo i europske poslove zahtjev za odgodu glasovanja i doradu zakonskog prijedloga. Udruga smatra da pojedine odredbe mogu proizvesti ozbiljne pravne i gospodarske posljedice za privatne iznajmljivače te traži njihovo preispitivanje prije konačnog usvajanja zakona.
U priopćenju navode kako se njihove primjedbe odnose na više dijelova zakona - od obveze pribavljanja suglasnosti suvlasnika zgrada, preko rekategorizacije smještajnih objekata svakih deset godina, do pitanja profesionalizacije poslovanja i statusa domaćina. Istodobno tvrde kako uz zakonski prijedlog nije predstavljena procjena gospodarskih i društvenih učinaka, iako se, prema njihovim navodima, zakon odnosi na više od 110.000 registriranih obiteljskih iznajmljivača.
Suglasnost suvlasnika najspornija odredba
Kao najproblematičniju odredbu SMOi izdvaja obvezu pribavljanja pisane suglasnosti suvlasnika zgrade za dobivanje ili zadržavanje odobrenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
Udruga smatra da takvo rješenje stvara pravnu nesigurnost jer, prema njihovom tumačenju, ne postoji mogućnost žalbe niti obveza obrazloženja eventualnog odbijanja suglasnosti. Također upozoravaju da bi se nova pravila mogla odnositi i na postojeće iznajmljivače koji već godinama posluju temeljem pravomoćnih rješenja, zbog čega govore o mogućem zadiranju u stečena prava.
SMOi pritom navodi kako smatra da bi pojedine odredbe mogle biti u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o ljudskim pravima te upozorava na mogućnost budućih sudskih sporova.
Rekategorizacija, profesionalizacija i status domaćina
Među primjedbama nalazi se i prijedlog prema kojem bi se svi smještajni objekti ponovno kategorizirali svakih deset godina prema kriterijima koji bi bili propisani posebnim pravilnikom. U udruzi smatraju da bi takvo rješenje moglo stvoriti dodatnu administrativnu nesigurnost te dovesti do problema u provedbi zbog velikog broja objekata koje bi trebalo ponovno pregledati.
SMOi također upozorava kako bi predložene izmjene, prema njihovu tumačenju, mogle otežati profesionalizaciju privatnog smještaja. Navode da bi obrti i trgovačka društva izgubili mogućnost kategorizacije apartmana i soba u stambenim objektima, što smatraju suprotnim strateškom cilju profesionalizacije sektora.
Dodatno ističu kako prijedlog zakona različito tretira iznajmljivače ovisno o prebivalištu i vrsti objekta u kojem pružaju uslugu smještaja, zbog čega smatraju da bi pružatelji iste usluge mogli imati različita prava.
Traže povratak zakona na doradu
U priopćenju SMOi navodi kako uz prijedlog zakona nije priložena analiza ekonomskih, fiskalnih i socijalnih učinaka te tvrdi da primjedbe pristigle tijekom javnog savjetovanja nisu značajnije utjecale na konačni tekst zakona.
Predsjednik udruge Vedran Tomić poručio je kako očekuju da se zakon vrati u proceduru dorade.
“SMOi poziva zastupnike da glasanjem ili podnošenjem amandmana spriječe donošenje zakona u sadašnjem obliku te zahtijeva od Vlade da ga vrati na doradu - uz transparentnu stručnu analizu, poštivanje ustavnih jamstava i usklađivanje s pravom Europske unije. Turizam od kojeg hrvatski građani nemaju koristi ne treba ni postojati’, poručuju iz udruge.
Prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti posljednjih je mjeseci izazvao različite reakcije u turističkom sektoru. Dok Ministarstvo turizma i sporta ističe da su izmjene usmjerene prema kvalitetnijem upravljanju razvojem smještajnih kapaciteta, jačanju instituta domaćina i većim ovlastima lokalne samouprave, dio predstavnika privatnih iznajmljivača upozorava da pojedine odredbe mogu imati značajne posljedice za postojeće obiteljske iznajmljivače.
Konačnu odluku o zakonskom prijedlogu donijet će Hrvatski sabor.
